Nen video ma nwang'ere

Biblia loko kwo

Biblia loko kwo

Biblia loko kwo

ANG’O m’ukonyo nyamego moko m’ukadhu kud i lembe ma reco kinde m’e nyathin nikwo kud anyong’a mandha? Ang’o m’ucwalu jalawobi moko m’ukeujai i kum lembgamba nidoko jarwey lembanyong’a ma yo? Ibinwang’u dwokowang’ penji maeno i lembe maeni ma gikoro.

“Abino ku yeny mi mer man bero.”​—INNA LEZHNINA

ORO M’ENYOLERE I IYE: 1981

NG’OM M’ENYOLERE I IYE: RUSSIE

I WANG’E: EKADHU KUD I LEMBE MA RECO I KWO PARE

KWO PARA MA CON: Anyolara m’atie buba man jurunyodo para de gi babuba. Niai m’anyolara nitundo adoko ku oro abusiel, wakwo ma ber mandha kud anyong’a yo fwa. I ng’eye, jurunyodo para gilalu gamiri migi. Kadok abino nyathin saa nica, anyang’ nia lembe moko ubewotho cuu ngo i kindgi, man lembene tima rac mi tuko ngo. I ng’ei ma gipokiri, baba gikud umira ma kayu gidong’ i adhura mi Troitsk, waku mama ke wadok i Chelyabinsk. I ng’ei kare, mama ugiero ng’atu mange. Cwar ma ubino umath, man ebed efwodowa waku mama saa ma pol.

I oro 1993, umira ma kayu m’amaru lee uthung’ i pii. Lembuca utimo wan ceke rac mandha. Pi niciro lithone, mama umondo i kong’o; e en de ekwong’o senda calu won ot pare. Amito akwo kwo ma ber m’usagu. Abino ku yeny mi mer man bero. E acaku cidho i kanisa ma tung’ tung’ pi ninwang’u jukocwiny, ento anwang’u ngo acel de.

KITE MA BIBLIA ULOKO KO KWO PARA: Kinde m’adoko ku oro 13, nyaku moko ma wabed wasomo kugi, m’ubino Jamulembe pa Yehova, ukoro ira kpawa moko mi Biblia. Niponjo kpawa mi dhanu ma Biblia uweco pigi calu ve Noa man Yob unyang’a lee, kum gitimo ni Mungu kadok ginwang’iri ku peko dupa. Pieno, acaku ponjo Biblia man nicidho i coko mi Jumulembe pa Yehova.

Niponjo Biblia uyabu wang’a i kum lemandha dupa ma beco. Ku lapor, ning’eyo nia nying’ Mungu unuti umulo adundena lee. (Zaburi 83:18) Bende, nineno ayi ma Biblia ular ukoro ko lembe ceke bitimiere i “kajik ceng’” uwang’u iya mi tuko ngo. (2 Timoteo 3:1-5) Lembe mange m’unyayu mutoro i iya magwei utie gin ma Biblia ponjo iwi cer. Anyang’ nia karaman abidonen kendo kud umira!​—Yohana 5:28, 29.

Ento dhanu zoo ngo m’anyong’a negogi i kum lembe ma nyen m’abeponjo. Mama giku won ot pare gigam gidagu Jumulembe pa Yehova ku rac. E gicego mac i kuma nia awek niponjo Biblia. Enre calu amaru lembe m’abino ponjo, amito ngo ajig ponjine.

Ebino yot ungo ira niciro jay ma jufwa gijay ko i kum ponji para mi Biblia. Lembe mange m’utima rac magwei utie tho p’umira ma cogo; wakude kende re wabed wacidho i coko mi Jumulembe pa Yehova, ento en de egam ethung’ i pii. I kind peko maeno, Jumulembe pa Yehova gikonya saa ceke kinde m’atie ku yeny mi kony. I kindgi, anwang’u mer man bero m’ayenyo i kwo para zoo. E cwinya udoko tek nia eni re anwang’u dini mandha, uketho i oro 1996, alimo batizo man adoko acel m’i kind Jumulembe pa Yehova.

BERO M’AGAM ANWANG’U: Oro doko abusiel eni niai ma wagamara waku Dmitry; won ot para tie dhanu ma ber mandha. Watimo wakude i bethel, niwacu i biro ma dit mi Jumulembe pa Yehova i adhura mi St. Petersburg. Nok nok, adegi ma jurunyodo para gibino ko i kum yiyoyic para ugam ujwik.

Abedwoko foyofoc lee dit ni Yehova! Nitimo ire uketho akwo kawoni kud anyong’a.

“Con abed apenjara ku penji dupa.”​—RAUDEL RODRÍGUEZ RODRÍGUEZ

ORO M’ENYOLERE I IYE: 1959

NG’OM M’ENYOLERE I IYE: CUBA

I WANG’E: EJAI I KUM LEMBGAMBA

KWO PARA MA CON: Anyolara i adhura mir Havana, i Cuba. Adongo i kabedo moko ma can ubino lee i iye man ali mi dhu ndaki de ubed ucok ungo. Kinde m’abedongo, acaku maru kit spor ma tung’ tung’ mir ali, calu ve judo.

Calu abino riek i somo, jurunyodo para gimiyo amora i kuma nia acidh amed somo i iniversite. Saa m’atundo kuca, akwong’o nwang’u nia jubetelo wi ng’om mwa cuu ngo; kwayu alokaloka moko timere. E adoko rebel. Nindo moko, waku jawodha acel mi somo wacidh wamaku japolisi moko kara wamay atum pare. Japolisine unwang’u ret ma lee mandha i wiye. Lembe ma watimo eca uketho jutwiyowa waku jawodhane man jung’olo tho i wiwa, ma jubikilowa ke akila kud atum. Fodi oro para ndhu nwang’u 20 kende ba, re dong’ jung’olo tho i wiya!

Kinde m’ani kenda i kusika para mi kol, apangu ayi m’abitimara ko i wang’ ma jukila. Amito ngo junen nyanok de nia lworo ubenega. Ento i saa ma rom eno, penji ma tung’ tung’ usendo paru para, calu ve: ‘Pirang’o lembe ma reco man masendi usagu lee iwi ng’om? Nyo kwone ndhu zoo eni?’

KITE MA BIBLIA ULOKO KO KWO PARA: Judog juwilo tho ma nwang’u jung’olo i wiwa ca udoko oro 30 ma wabitimo i kol. I saa maeno re m’arombo ku Jumulembe pa Yehova moko ma jutwiyo i kol pi yiyoyic migi. Tegocwiny migi man timo migi ma yo utelo nen para lee mandha. Kadok nwang’u jutwiyogi mananu, re gidoko ngo dhanu na rac kadi ma kwiny.

Jumulembe pa Yehova giponja nia Mungu utie ku lembakeca ma ber mandha pi dhanu. Ginyutho ira i Biblia nia Mungu biketho ng’om ma wakwo i wiye eni bidoko ni paradizo, man timo ma reco ku masendi bibedo mbe acel de i iye. Anyang’ nia i nindo m’ubino, ng’om bipong’ kendekende ku dhanu ma kura migi beco, man gibibedo ku kaka mi kwo rondo ku rondo m’umbe masendi, can kadi litho.​—Zaburi 37:29.

Lembe m’abino ponjo i bang’ Jumulembe pa Yehova unyang’a lee, ento nidoko dhanu ma yo ve gin re, . . . ang’eyo ngo. Abed aparu nia nimondo ngo i lembgamba kunoke niweko ng’atu mange upad thenga utie lembe ma bicopere ngo ira. E ang’iyo nia mito akesom Biblia dong’ kenda. Kinde m’adaru somne, anyang’ nia karaman Jumulembe pa Yehova kendgi re ma gibetimo lembe ma Jukristu ma kwong’a ubed utimo.

Ni kum ponji para mi Biblia, anyang’ nia kwayu atim alokaloka ma dongo i kwo para. Ku lapor, ugam ukwayu awil ayi m’aweco ko, kum abed aweco kwa wec ma reco. Ugam ukwayu ajig bende nimadhu taba, man awek nimondo i lembgamba. Ebino yot ungo nitimo alokaloka maeno zoo, ento ku kony pa Yehova, nok nok ecopere.

Lembe ma tek mandha m’ugam ukwayu aponj nitimo ubino nibimo wi ng’ewicwiny para. Kadok tin de abed arwo asu kara akwerara gira. Verse dupa mi Biblia ukonya lee dit, calu ve Lembrieko 16:32, m’uwacu nia, “Ng’atu ma ng’ecwiny make pio ngo e ber ma sagu jarukara; man ng’atu ma bimo cwinye, sagu ng’atu ma maku adhura.”

I oro 1991, alimo batizo man adoko Jamulembe pa Yehova. Alimo batizone i kol, i kathini moko mi pii. Oro m’i ng’eye, jugonyowa ku jumoko ma wabino kugi man juorowa i Espagne, kaka ma wedi mwa ubino i iye. Saa m’atundo kuca, acidho ndhundhu i coko mi Julembe pa Yehova. Giwok gijola pare ve nwang’u wang’iyo kugi niai con, man gikonya nicaku the kwo ma nyen kuca.

BERO M’AGAM ANWANG’U: Kawoni akwo kud anyong’a, man abetimo ni Mungu karacelo waku min ot para man awiya mwa ario ma nyir. Atie ku rwom mi tiyo ku saa para ma pol pi nikonyo dhanu mange de uponj Biblia. Saa moko, abed aparu pi tho ma nwang’u jubecinega ko kinde m’an aradu ca, man aparu bende pi piny ma beco m’adog anwang’u i ng’eye. Atie kwo kende ngo, ento atie bende ku genogen pi nindo m’ubino. Akuro kud ava Paradizo ma Mungu ng’olo, ma i iye ma masendi bibedo mbe nyanok de man “tho bibedo nuti kendo ngo.”​—Lembanyutha 21:3, 4.

[Paru ma nwang’ere]

“Ning’eyo nia nying’ Mungu unuti umulo adundena lee”

[Cal]

Waku won ot para wamaru nirweyo lembanyong’a ni babuba