Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WEC MA KARACELO KU JADHUGOLA PERI

Ker pa Mungu ucaku bimo niai awene? (Thenge mi 1)

Ker pa Mungu ucaku bimo niai awene? (Thenge mi 1)

Piny e tie ayi mi wec moko ma Jamulembe pa Yehova acel romo weco karacelo ku jadhugola pare. Kepar nia Jamulembe moko ma nyinge Cameron ucidho i pacu pa jalwo moko ma nyinge Jon.

‘MEDIRI NIYENYO’ KARA INYANG’

Cameron: Jon, amaru lee dit wec ma wabed waweco iwi lembe mi Biblia. * Wang’ ma tokcen ma waweco kudi, igam ipenjo penji moko iwi Ker pa Mungu. Ipenjo nia pirang’o Jumulembe pa Yehova giyiyo nia Ker pa Mungu ucaku bimo niai oro 1914.

Jon: Eyo, asomo girasoma mwu moko, man awok anwang’u eyero nia Ker pa Mungu ucaku bimo niai i oro 1914. Lembene utelo nen para, pilembe iyero nia lembe ceke ma wuyiyo ujengere iwi Biblia.

Cameron: Tap, tie kumeno andha.

Jon: Ber, asomo i Biblia, re apoy ungo nia giragorane moko uweco iwi oro 1914. Bende amondo kadok i yamu, man atimo sayusac lee mandha iwi oro “1914.” Re sayusacne de uwodho: “0.”

Cameron: Jon amito akelar adwok iri foyofoc lee mandha iwi lembe ario. Mikwong’o, utie pilembe isomo i Biblia. Eno nyutho nia imaru Lembe pa Mungu andha.

Jon: Eyo, amaru andha. Gin moko mbe acel de macalu en.

Cameron: Kumeno andha. Mir ario, amito afoyi pilembe ijengiri iwi Biblia pi ninwang’u jibu i wang’ penji peri. Itimo tap lembe ma Bibliane ubekwayu nia watim: “Mediri niyenyo” kara inyang’. * Etie lembe ma ber dit nia ibetimo kero ma kumeno.

Jon: Afoyo. Abemito andha amedara niponjo. Bende i andha re, atimo sayusac moko nyanok, man anwang’u paru moko iwi oro 1914 i buku ma wabed waponjo ca. Bukune unyutho pi lek m’ubimo acel ugam uleko​—lekne ubino iwi lembe pa yen moko ma dit ma jutong’o cen, ento edog etwi kendo; ve lembe moko ma kumeno.

Cameron: Ah, eyo. Eno tie lembila ma jukiewo pire i giragora pa Daniel thekne mir 4. M’uketho i iye bende lek m’ubimo Nebukadnezar mi Babeli ugam uleko.

Jon: Eyo, eni eno tap. Asomo lembila maeno kendo kendo. Ento pi niyero lemandha, abeneno ngo asu nia lembe m’i iye ugwaku kum Ker pa Mungu man oro 1914 nenedi.

Cameron: Jon, ku lemandha, kadok jabila Daniel de unyang’ ungo ceke ceke i lembe ma tipo ucwale nikiewo!

Jon: Andha?

Cameron: Eyo. Kenen kae i Daniel 12:8, eyero kumae: “Man awinjo, ento ang’eyo ngo.”

Jon: Ka kumeno, niwacu atie kenda ngo ba. Lembuno ubeketho awinjara ma ber nyanok.

Cameron: Lemandha utie nia, Daniel ugam unyang’ ungo pilembe nwang’u fodi saa pa Mungu re m’uromo ngo, ma nia dhanu ginyang’ ko cuu mandha i thelembe mi lembila ma nwang’ere i buku pa Daniel. Ento kawoni, niwacu i rundi mwa eni, dong’ wacopo nyang’ i igi cuu mandha.

Jon: Pirang’o iyero kumeno?

Cameron: Ber, kenen lembe ma wabisomo i verse m’ulubo. Daniel 12:9 uyero kumae: “Lembene juciko dhoge man jumwono ayi i kume cil i nindo mi kajikne.” Pieno, lembilane ugam uwayu junyang’ i iye i ng’eye bor, niwacu i “saa mi kajik.” Bende calu ma wabiweco i wiye kawoni i ponji mwa mi Biblia, lembe tie dupa m’unyutho nia wabekwo i saane. *

Jon: Dong’, nyo iromo koro ira lembila ma nwang’ere i buku pa Danieli?

Cameron: Eyo, abi ii kadhiri moko.

LEK PA NEBUKADNEZAR

Cameron: Pi nicaku, kewek adwog kendo i adundo iwi gin ma ubimo Nebukadnezar uleko. Kan i ng’eye wabineno nia thelembe pa lekne tie ang’o.

Jon: Ber.

Cameron: I lekne, Nebukadnezar uneno yen ma dit ma lwithe uidho nitundo i polo. I ng’eye ewinjo jaor pa Mungu ung’olo nia jutong’ yede cen. Ento Mungu uyero nia cudhone udong’ i ng’om. I ng’ey “nindo abiro,” yede bidongo kendo. * Lembila meno ubino weco kukwong’ane pir ubimo Nebukadnezar. Kadok nwang’u pir ubimone ubino tek​—calu yen m’udongo n’itundo i polo de—​re jugam jutong’e pi “nindo abiro.” Nyo ibepoy pi lembe m’ugam utimere?

Jon: Ungo, abepoy ungo.

Cameron: Ber, lemoko mbe. Biblia unyutho nia rieko p’ubimo Nebukadnezar urwinyo, pi oro abiro. Man pi oro maeno ebino mbe ku copo mi bimo calu ubimo. Ento i ajiki mi oro abiro maeno, rieko pa Nebukadnezar udwogo man ecaku bimo kendo. *

Jon: Ber, adaru koro iri lembe lee, dong’ lembuno zoo ugwaku kum Ker pa Mungu man oro 1914 nenedi?

Cameron: I adundo, lembila meni upong’o i ayi ario. Wang’ ma kwong’a lembilane upong’o kinde ma ker p’ubimo Nebukadnezar uke ujik i iye. Man mir arionde, pong’o pa lembilane uketho i iye bimobim pa Mungu m’uke ujik. Pieno, pong’o pa lembilane mir arionde re m’ugwaku kum Ker pa Mungu.

Jon: Dong’ in ke ing’eyo nenedi nia pong’o pa lembilane mir arionde re m’ugwaku kum Ker pa Mungu?

Cameron: Ang’eyo pi thelembe acel mae: ma wanwang’u i lembilane en gire. Nimakere ku Daniel 4:17, lembilane umiyere “kara ju m’ubedo kwo ging’ei nia ng’atu ma malu ngbir ubimo i ker mi dhanu, man emie ni ng’atu ma tek eyenyo.” Nyo ineno de wec ma nia “ker mi dhanu”?

Jon: Eyo, eyero nia “Ng’atu ma malu ngbir Ubimo i ker mi dhanu.”

Cameron: Tap. Dong’ iparu nia ng’a dhe, ma copo bedo “Ng’atu ma malu ngbir”?

Jon: Aparu nia eno cibedo Mungu.

Cameron: Iyero lemandha. Eno nyutho nia lembila maeno ugwaku ngo kendekende kum Nebukadnezar. Eketho i iye bende “ker mi dhanu”​—niwacu bimobim pa Mungu iwi dhanu. Bende ka waneno i lembilane en gire wanwang’u nia etie lembe ma tap.

Jon: Imito yero ang’o?

THIWIWEC MIR UKUNGU MI BUKU PA DANIEL

Cameron: Buku pa Daniel udwogo wang’ udul iwi thiwiwec mir ukungu. Niwacu, Ker pa Mungu ma Wode ma Yesu re ma bibimo iwie. Ku lapor, wakedwog kendo i Daniel 2:44. Nyo iromo kesome iwa tek ecopere?

Jon: Ber. Eyero kumae: “I nindo maeno Mungu m’i polo biketho ker ma binyothere ngo rondo ku rondo. Kadok camukerne de jubiweko ngo ni dhanu mi thek mange; ento ebituro nziki nziki man eijigo ker maeni ceke, man ebicungo mi nja.”

Cameron: Afoyo. Nyo iromo yero gin m’unyutho nia verse maeni ubeweco iwi Ker pa Mungu?

Jon: Eh. Ang’eyo ngo ba!

Cameron: Ber, ineno lembe m’eyero nia, Kerne “bicungo mi nja?” Lembuno juromo yero kende kende ndhu pi Ker pa Mungu, ento pi bimobim mi dhanu re ngo. Nyo keno ngo?

Jon: Eyo, kumeno andha.

Cameron: Lembila mange de nuti ma nwang’ere i buku pa dhaniel m’uweco bende pi Ker pa Mungu. Enwang’ere i Daniel 7:13, 14. Lembilane uweco iwi bimobim mi nindo m’ubino kumae: “Jumiyo ire bimobim, ku dwong’, man ker, kara kodhidhanu ceke, man thek ceke, ku dhok ceke gitim ire: bimobim pare en e bimobim mi nja, ma bikadhu woko ngo, man ker pare en e ker ma jubinyotho ngo.” Lembang’o m’iwinjo eweco pire?

Jon: Eweco pi Ker.

Cameron: Tap. Re etie ngo ker moko ci. Bende enyutho nia kerne bibimo iwi “kodhidhanu ceke, thek ceke, ku dhok ceke.” I ayi m’ucelo juromo yero ia, Kerne bibimo iwi ng’om zoo.

Jon: Eno iyero lemandha, nwang’u wiya tundo de ngo atunda de i kum lembuno. Eyero kumeno andha.

Cameron: Bende, lembilane uyero lembe mange kumae: “Bimobim pare en e bimobim mi nja, ma bikadhu woko ngo, man ker pare en e ker ma jubinyotho ngo.” Nyo lembuno ubewinjere ngo calu lembila ma wasomo i Daniel 2:44?

Jon: Eyo, ewinjere andha.

Cameron: Dong’ wakedwog nyanok kende iwi lembe ma waai waweco pire. Lembila ma nwang’ere i Daniel 4 umiere kara dhanu ging’ey nia, “Ng’atu ma malu ngbir ubimo i ker mi dhanu.” Lembe maeni kende ci ubenyutho nia lembilane bipong’o nisagu lembelila m’ugwaku kum Nebukadnezar. Bende i buku pa Daniel, lembila utie dupa m’uweco pi Ker pa Mungu ma bikethere man Wode re ma bibimo iwiye. Nyo inwang’u ngo ya etie ber nidolo dhuwec meni nia, lembila mi buku pa Daniel thek 4 utie bende ku lembe moko m’ugwaku bende kum Ker pa Mungu?

Jon: Aparu kumeno. Re fodi asu aneno ngo winjiri ma n’i kindgi ku oro 1914.

“DONG’ ORO ABIRO UKEKADHI”

Cameron: Wakedwog kendo i bang’ ubimo Nebukadnezar. I lembila ma kwong’a m’upong’o, yen re m’unyuthe. Ker pare ukeujik kinde ma jutong’o yen ne cen man juweke pi oro abiro, niwacu kinde ma rieko p’ubimo Nebukadnezar ukeurwinyo pi kare moko. Kare maeno m’ucamu oro abiro, uthum kinde ma rieko pa Nebukadnezar udwogo man edog ecaku nibimo kendo. Pong’o pa lembilane mir airo, ubino pi bimobim pa Mungu ma de ukeujik pi kare moko, re utie ngo nia pilembe wi Mungu de ukeunyothere.

Jon: Imito yero ang’o?

Cameron: I rundi mi Biblia, jubed juyero nia jubim mi nyithindho mir Israel ma gibimo i Yeruzalem gibed gibedo iwi “kom ker pa Yehova.” * gibed ginyutho bimobim pa Mungu ni dhanu. Pieno, bimobim mi jubim maeno ubed unyutho andhandha bimobim pa Mungu. Re ing’ey kare, jubim maeno ma pol gidog gikoso woro ni Mungu man nyithindho mir Israel de ma pol ulubogi. Ni kum koso woro migi eno, re ma Mungu uweko dhanu mi Babeli uloyogi iro 607 W.N.Y. E niai eca ci, jabim moko mbe m’ucungo kaka Yehova i Yeruzalem. I ayi maeno re ma, bimobim pa Mungu de ukeujik. Nyo ibenyang’ ma beri?

Jon: Eyo, abenyang’.

Cameron: Pieno, oro 607 W.N.Y. ubino acaki mi oro abiro, kunoke kinde ma bimobim pa Mungu ugam ujik i iye. I ajiki mi oro abironeke, Mungu biketho jabim ma nyen ma bicungo ka kare; ento ma wang’uni, ng’atune bibedo i polo. Eno re ma bibedo saa ma lembila mange ma wasomo i buku pa Daniel bigam pong’o i iye. Dong’ penji ma piretec n’i e: Oro abirone uthum awene? Tek wanwang’u dwoko wang’ penji maeno, e wabing’eyo nia Ker pa Mungu ucaku bimo niai awene.

Jon: Ah, abeneno. Kewek akepar, niwacu oro abirone uthum i oro 1914?

Cameron: Tap! Ifo inwang’e.

Jon: Dong’ wacopo ng’eyo lembuno nenedi?

Cameron: Ing’eyo, kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, enyutho nia oro abirone nwang’u fodi uthum ungo. * Eno nyutho nia oro abirone bicamu rundi ma lee. Oro abiro maeno ugam ucaku oro dak ma swa iwang’ ma Yesu ubin iwi ng’om, man emedere asu kadok ing’ei ma Yesu udok i polo. Poi bende nia, thelembe mi lembila ma n’i buku pa Daniel, ugam ukwayu ngo eng’eyere kamaleng’ cil i “saa mi kajik.” * Lembe ma ber utie nia i oro 1870, juponji mi Biblia gicaku niponjo lembila maeni ku mange de cuu mandha. Eginyang’ nia oro abiro bijik i oro 1914. Bende lembe ma pol m’ubetimer iwi ng’om niai eca ubenyutho nia oro 1914 ubino andha oro ma Ker pa Mungu ucaku bimo i iye i polo. Etie bende oro ma ng’om maeni umondo i iye i ajiki pare, kunoke i saa mir ajiki. Re dong’ wadaru weco iwi lembo lee dit ba m’ukwayu ing’ei . . .

Jon: Eyo. Re ukwayu akedog anen i lembuni kendo kara anyang’ dong’ ma cuu mandha ba.

Cameron: Lemoko mbe. An de ugam uting’o ira kare moko pi nineno kite ma lembe ma ng’ili ng’ili maeno ceke urombo ko karacelo. Re ku yore moko ci, aparu nia wec maeni ma waweco, bikonyi nineno nia Jumulembe pa Yehova gijengo andhandha yiyoyic migi mi lembe m’uneno Ker iwi Biblia.

Jon: Ku lemandha. Azungo lee dit ayi ma wujenguru ko iwi Biblia pi lembe ma wuyiyo.

Cameron: Man abeneno nia in de imaru andhandha nitimo kumeno. Calu m’ayero, wadaru weco iwi lembe lee dit. Pieno, saa moko nyo fodi itie asu ku penji moko. Ku lapor, wayero nia oro abirone ugwaku bende kum Ker pa Mungu, man nia ecaku i 607 W.N.Y. Dong’ i andha ca, wang’eyo nenedi nia oro abirone uthum i oro 1914? *

Jon: Eyo, abepenjara bende iwi lembuno.

Cameron: Biblia en gire ubenyutho iwa rundi ma tap ma oro abirone ugam utimo. Nyo ibemaru niponjo bende lembe iwi thenge maeno kinde m’abibino macen? *

Jon: Eyo, eno ke rac kani.

Nyo itie ku penji moko masegi iwi lembe m’i Biblia m’ibecuku penjiri ko? Nyo imito ing’ei lembe iwi paru moko ci kunoke iwi lemb dini mi Jumulembe pa Yehova? Tekene eyo, kudi lworo negi nipenjo Jamulembe pa Yehova acel m’ing’eyo. Ebibedo kud anyong’a niweco karacelo kudi iwi kit penji ma kumeni.

^ par. 5 Wang’ ma pol, Jumulembe pa Yehova gibed giweco ku judhugola migi iwi lembe mi Biblia; nikadhu kud i program migi mi ponjo Biblia ku dhanu mi mananu.

^ par. 11 Lembrieko 2:3-5.

^ par. 21 Nen wic mir 9 mi buku Biblia ubeponjowa kud lembang’o? Ma Jumulembe pa Yehova re m’uwodho.

^ par. 27 Daniel 4:13-17.

^ par. 29 Daniel 4:20-36.

^ par. 57 1 Chronicles 29:23.

^ par. 63 I lembila maeni m’uneno kajik ceng’, Yesu uyero kumae: “Yeruzalem [m’unyutho bimobim pa Mungu] de Thekdhanumange binyone, maram nindo mi Thekdhanumange bitimere ko kakare.” (Luka 21:24) Eno ubenyutho nia bimobim pa Mungu nwang’u ujik asu i rundi pa Yesu man ebimeder nitundo i kajik ceng’.

^ par. 63 Daniel 12:9.

^ par. 67 Nen “1914—une année décisive dans les prophéties bibliques” mi buku Biblia ubeponjowa ku lembang’o?

^ par. 69 Thenge m’ulubo mi kit thiwiwec ma kumeni biweco iwi giragora ma tung’ tung’ m’uwodho lero iwi rundi ma oro abirone ugam utimo.