Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC M’I NG’EYE | KER PA MUNGU UTIE KU BERO ANG’O IRI?

Pi Ker pa Mungu ubino tek rukani i Yesu?

Pi Ker pa Mungu ubino tek rukani i Yesu?

Kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, eweco iwi lembe dupa. Ku lapor, eponjo julubne ku kite ma gicopo rwo ko, ku lembe ma giromo timo kara gifoy i Mungu man kara ginwang’ anyong’a mandha. (Matayo 6:5-13; Marko 12:17; Luka 11:28) Ento gin ma Yesu uweco pire akeca nisagu mange zoo, man m’egam emaru lee, ubino Ker pa Mungu.​—Luka 6:45.

Kwo pa Yesu zoo ujengere iwi “rweyo . . . lembanyong’a mi Ker pa Mungu.” (Luka 8:1) Emiyere lee, ewotho kilometre dupa i ng’om mir Israel pi niponjo dhanu iwi Ker pa Mungu. Jukiewo pi tic pa Yesu i Injili ang’wen; i Injili maeno, wec ma nia Ker nwang’ere ma sagu wang’ 100. Ma pol m’i kindgi Yesu uyero en; eno ke jukiewo ma nok kende kud i kind lembe ceke m’eyero iwi Ker pa Mungu!​—Yohana 21:25.

Pirang’o Ker pa Mungu ubino gin ma pire tek lee i Yesu kinde m’eni wi ng’omi? Thelembe acel utie nia, Yesu ung’eyo ya en re ma Mungu ung’iye nibedo Ubimo mi Kerne. (Isaya 9:6; Luka 22:28-30) Re eketho ngo wiye i kum nwang’u dito man yung ire gire. (Matayo 11:29; Marko 10:17, 18) Erweyo ngo pi Ker pa Mungu pi nisayu bero pare gire. Mi kwong’o zoo, pi Ker pa Mungu ubino tek lee i Yesu, man eni de pire tek asu lee i iye, * nikum lembe ma Kerne bitimo ni ju m’emaru, niwacu Won mi polo man julub pare ma gi weg bedopwe.

KER PA MUNGU BITIMO ANG’O NI WON YESU?

Yesu umaru Won lee dit. (Rie. 8:30; Yohana 14:31) Emaru kite ma beco ma Won utie ko, calu ve mer pare, kisa pare, man bedopwe pare. (Poi mi Cik 32:4; Isaya 49:15; 1 Yohana 4:8) Pieno, Yesu copo winjere cuu ngo kan ebewinjo kite ma jubecwayu ko vupo iwi Won; ku lapor, ka jubecwayu ndra iwi Mungu nia can ma dhanu ubeneno e zoo time nedi ngo, man nia ebemito wasendara. Eno tie thelembe acel m’uketho Yesu ubed umaru nirweyo “lembanyong’a mi Ker.” Eng’eyo nia Kerne bidwoko nying’ Won leng’. (Matayo 4:23; 6:9, 10) Nenedi?

Yehova bitiyo ku Ker pare pi nitimo alokaloka ma lee mandha ma bimiyo bero ni dhanu. “Ebiweyo piwang’ pet kud i wang’” dhanu ma gi weg bedopwe. Yehova bidaru gin ceke ma nyayu wak, eno nyutho nia “tho bibedo nuti kendo ngo, kadok lembcan, kadi nduru, kadok remokum de bibedo nuti kendo ngo.” (Lembanyutha 21:3, 4) Mungu bitiyo ku Ker pare pi nidaru masendi * mi dhanu magwei.

Etie lembe mi zungo ngo ka Yesu ubino kud ava ma lee mi nyutho pi Ker pa Mungu ni dhanu! Eng’eyo nia nikum Kerne, dhanu bineno kamaleng’ nia Won utie ku tego ma lee, man e jakisa andha. (Yakobo 5:11) Yesu ugam ung’eyo bende nia Ker pa Mungu bimiyo bero ni dhanu m’emaru, niwacu weg bedopwe.

KER PA MUNGU BITIMO ANG’O NI WEG BEDOPWE?

Yesu ular ukwo i polo karacelo ku Won pi oro ma dupa i wang’ nibino i ng’om. Won utiyo kude pi nicwiyo piny ceke; gicwiyo polo i ayi ma wang’u ijo, ku nyikaluku man ungu mi nyikaluku ma wendgi kwanere ngo, man gicwiyo ng’om ma wamaru lee, karacelo ku giracwiya ma tung’ tung’ ma nwang’ere i iye. (Jukolosai 1:15, 16) Re i kind giracwiya ceke, “anyong’a” ugam unego Yesu lee pi dhanu.​—Lembrieko 8:31.

Mer ma Yesu umaru ko dhanu re m’ucwale nitimo tic pare. I acaki mi tije ci, enyutho kamaleng’ nia ebino i ng’om pi “nirweyo lembanyong’a” ni jucan. (Luka 4:18) Ento Yesu yero ngo ayera kende nia ebemito ekony dhanu. Wang’ dupa, enyutho ku timo nia andha emaru dhanu. Ku lapor, nindo moko kinde m’udul dhanu ma lee ucokiri i bang’e pi niwinjo ponji pare, “kisa unege i kumgi, man ekeyo kum jurutwoyo m’i kindgi.” (Matayo 14:14) Nindo mange lundo, ng’atu moko ma tie ku twoyo ma rac mandha unyutho yiyoyic i iye, man ewacu ire nia tek emito, ecopo keyo kume; mer ugam ucwalu Yesu nikeyo kum ng’atuno, man ewacu ire ku kisa mandha kumae: “Amito! Dok leng’.” (Luka 5:12, 13) Kinde ma Yesu uneno Maria ma jarimbe ubewagu Lazaru m’umin m’utho, en de “ecur yor i iye,” “can de umondo i iye,” man ‘piwang’e ucwir.’ (Yohana 11:32-36) E Yesu timo udu moko ma dhanu zoo upoy ko apoya: Ecero Lazaru, ma ke nwang’u Lazaru udaru timo bang’ ang’wen niai m’etho!​—Yohana 11:38-44.

Yesu ung’eyo nia bero m’ebetimo ni dhanu saa maeca bibedo nja ngo. Eng’eyo nia nindo moko, ju m’ekeyo kumgi gibicaku twoyo kendo, man dhanu ceke m’ecero gibitho kendo. Re Yesu ung’eyo bende nia Ker pa Mungu bidaru peko maeno magwei. Pi thelembe maeno re m’etimo udu kende ngo, ento erweyo bende “lembanyong’a mi Ker” kud amora. (Matayo 9:35) Udu m’etimo unyutho nyanok kende gin ma Ker pa Mungu bitimo ceng’ini eni iwi ng’om zoo. Kenen lembe ma Biblia ung’olo pi nindo m’ubino.

  • Twoyo man kit goro ceke bibedo mbe.

    “E wang’ abinga bilund yabre, man ith udhing’ bilund yabre. Jarabala bilund por malu calu thwon ruda, man leb ajuba biwero wer.” M’umedo maeno, “ng’atu m’ubedo i ie biwacu ngo kumae, kuma lith.”​—Isaya 33:24; 35:5, 6.

  • Tho bithum.

    “Won bedopwe bicamu ng’om ni aba, man ebibedo i ie mi nja.”​Zaburi 37:29.

    “Emwonyo tho mi nja; e Rwoth Yehova biywero piwang’ kud i wang’ ceke.”​—Isaya 25:8.

  • Ju m’utho gibicer.

    “Dhanu ceke ma gin’i kabuli gibiwinjo dwande man gibiwok woko.”​—Yohana 5:28, 29.

    “Cer bibedo nuti.”​—Tic mi Jukwenda 24:15.

  • Dhanu zoo bibedo ku udi migi man tic bende.

    “E gibigomo udi, man gibibedo i igi; man gibipidho podho mir ulok, man gibicamu nyinge; gibigomo ngo, ma nia ng’atu mange bed i ie en; gibipidho ngo, ma nia ng’atu mange cam en; . . . Anyong’a binego ju m’afoyo hai kum tic m’i cing’gi.”​—Isaya 65:21, 22.

  • Lwiny bibedo mbe.

    “Ekwio lwiny cil i kajik mi ng’om.”​—Zaburi 46:9.

    “Thek biting’o palamularu ngo kum thek, kadok lwiny de gibiponjo kendo ngo.”​—Isaya 2:4.

  • Can cam bibedo mbe.

    “Ng’om ucego nyaine: Mungu, en e Mungu mwa ma dhe, ebimio mugisa iwa.”​—Zaburi 67:6.

    “Cam bibedo dit i ng’om wi gudi; nyinge biyengere.”​—Zaburi 72:16.

  • Can bithum.

    “Wijo biwil kum jacanpiny mi nja ngo.”​—Zaburi 9:18.

    “Ebibodho jacanpiny kinde m’eywak, man jacan, ma jakonyne mbe. Ngisi binege kum ng’atu ma [jucayu] ku jacanpiny, man ebibodho ng’eyong’ec mi jucanpiny.”​—Zaburi 72:12, 13.

Kinde m’ibeparu pi lembang’ola maeno zoo ma bitimere i the Ker pa Mungu, iromo nyang’ kamaleng’ nia karaman pi Ker pa Mungu ubino tek dhe i Yesu. Saa m’ebino iwi ng’om, ebedo ayika ninyutho pi Ker pa Mungu ni ng’atu moko ci m’ujolo, pilembe eng’eyo nia Kerne bijigo peko ceke ma wabeneno tin eni.

Nyo lembe ma Biblia ung’olo, ma Ker pa Mungu bitimo utelo nen peri de? Ka eyo, nyo icopo maru iponj lembe dupa iwi Kerne? Iromo ng’eyo nenedi ka nyo in de ibinwang’u mugisa mi Ker maeno?

^ par. 5 Tin Yesu tie kwo i polo, man niai m’edok kuca, m’umbe jiji, pi Ker pa Mungu utie tek asu i iye.​—Luka 24:51.

^ par. 8 Kan ibemito ing’ey thelembe m’uketho fodi Mungu uweko dhanu usendiri, nen buku Biblia ubeponjowa ku lembang’o? Wic mir 11; Jumulembe pa Yehova re m’uwodhe.