Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

KITE MA JUBETIYO KO KU GIRAMIYA MWU

Gor mi ju ma wang’gi tho loko kwo

Gor mi ju ma wang’gi tho loko kwo

NINDO 1, DWI MIR 10, 2021

 Otkur ma Wiw mi nindo 1, dwi mir 6, 1912 ukoro kumae: “Copere nia ju ma pol ma gisomo girasoma mwa ging’eyo dhanu ma wang’gi tho. Giromo nwang’u piny ma gisom m’umbe cul . . . . Girasoma maeno ma pi ju ma wang’gi tho juwodhe i gor ma dongo i ayi ma giromo some ko.” Otkurne umedo kumae: “Dhanu ma wang’gi tho gitie ku foyofoc ma lee pi rwonglembe ma nia nindo mi mugisa ma yawe mbe ubebino iwi ng’om.”

 Kinde ma jubino kiewo wec maeno, nwang’u fodi jucaku ngo nitiyo ku gor mir Anglais ma romo konyo dhanu ceke ma wang’gi tho i ayi ma rom. Kadok kumeno de, nwang’u dong’ Jumulembe pa Yehova gidaru ketho lemandha mi Biblia utie “i gor ma dongo” mi ju ma wang’gi tho. Fodi asu de wabetimo kumeno! Eno re m’uketho kawoni dong’ watie ku girasoma i gor mi ju ma wang’gi tho i dhok ma kadhu 50. Dong’ jutimo nenedi pi niwodhogi?

Junyutho nyiguta acel kud ungu mi cung’ cung’ ma jucwinyo niai i acel nitundo i abusiel. Jupangu cung’ cung’ne i leni mi vur abusiel ma dhogi urombo

Nikiewo man niketho cung’ cung’

 Gin mi kwong’o ma jutimo pi niwodho girasoma mi ju ma wang’gi tho utie nikiewo kwan ne i gor ma dongo. Michael Millen ma timo tic kud ungu m’uneno kiewo piny (service du traitement du texte) i Patterson, New York ukoro kumae: “I wang’e walar wabed watiyo ku jamtic mi jukuloka pi nikiewo piny mi ju ma wang’gi tho, re lembene urombo ngo ma ber pi dhok ceke ma wabino ku yeny migi. Kawoni watiyo ku jamtic ma julwong’o WTS (Watchtower Translation System), m’ubekonyo nikiewo piny i gor mi ju ma wang’gi tho i dhok ma pol mi wang’ ng’om zoo. Ayiyo nia program ma kumeni umbe ka mange zoo de.”

 Girasoma mi ju ma wang’gi tho utie ngo kende kende ku gin ma jukiewo pir asoma, ento etie bende ku cal ma tung’ tung’. Ku lapor, cal ma n’ing’ey ukoro girasoma Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! mi ju ma wang’gi tho, jukore i ayi ma e: “Ng’atu moko ucaku woth i gengi m’udhokere ma lum kud ungulu gudi ma beco utieko ng’ete.” Jamshed, ma tie jakony tic man jayab yo m’abinga uyero kumae: “Kite ma jukoro ko i cal maeni ukonya lee mandha.”

 I ng’ey ma jukiewe, juoro uthuthune i biro mi Bethel kara jucwinye edok ni girasoma mi ju ma wang’gi tho. Kuca, juwok judwoke iwi karathasi ma tek ma ketho ka jubecwinyo cung’ cung’ kunoke vur, iye kud utuci kadi kud ebin enyothere kadok i ng’ey tiyo kude kendo kendo. I ng’eye, jucoko dhu karathasine karacelo, jumwono there, man jupange ku girasoma mange mi cokiri, kunoke ka odi tic ma tiyo i kum lembe pa ju m’abinga ku ma neno piny cuu ngo utie i ng’om mwu, gin re ma giromo oro girasomane mi “mananu.” Kan ukwayere, saa moko Bethel maku yub mi pangu girasomane pi niore pio pio ni umego ma gitie abinga kunoke ma gineno piny cuu ngo kara ginwang’ girasoma ma tung’ tung’ ma gitie ku yenyne pi coko.

 Tic maeno ceke kwayu wend saa ku sente ma lee. Ku lemandha, kagoy buku mwa mi Wallkill, New York, ugoyo Biblia 50 000 ma pi dhanu zoo; ma ke pi wend saa ma rom eno juwodho Biblia 2 kende mi dhanu m’abinga ku maneno piny cuu ngo. Kubang’ Biblia mi dhok mir Anglais ma juyiko pi ju m’abinga ku ma wang’gi neno piny cuu ngo utie ku volim 25 i iye, man jamtic m’ukwayere pi niyiko volim maenogi romo camu ma juyiko ko Biblia acel ma pi dhanu zoo e wang’ 123. a Pok Biblia mi braillene acel kende ci mi volim 25 ucamu dolar ma romo 150 (U.S.)!

Biblia Lok mi ng’om ma nyen mi dhok mir Anglais ma juyiko pi ju m’abinga ku ma wang’gi neno piny cuu ngo utie ku volim 25 i iye!

 Dhanu ma gikonyo tic mi wodho girasoma mi ju ma wang’gi tho giwinjiri nenedi pi tic migine? Nadia, ma timo i Bethel mir Afrique du Sud, uyero kumae: “Kwo utie yot ungo ni umego ku nyimego mwa ma gitie abinga kunoke ma gineno piny cuu ngo. Pieno, aneno lembene ni mugisa ma dit nitimo gin moko ma romo konyogi. Enen kamaleng’ nia Yehova umarugi lee mandha.”

Ponj nisomo piny ma jukiewo i Braille

 Kadong’ nyo ng’ati tie abinga m’ecopo somo de ngo piny ma jukiewo pi ju ma wang’gi tho ke? I oro ma nok m’ukadhu ceng’ini eni, wawodho nyathi buku Ponj nisomo piny ma jukiewo i Braille (mir Anglais), m’i iye junwang’u gor mi Braille ku ma juwodho iwi karathasi pi dhanu zoo. Juwodhe pi ng’atu ma wang’e neno piny ku maneno ngo ceke kara gitii kude karacelo. Nyathi buku maeno utie theng jamtic ma tie ku jamkiewo piny ma ng’atu m’abinga copo nitiyo ko pi nikiewo piny i braille. Ng’atu m’ubeponjo braille tiyo ku jamtic maenogi ma nwang’u ewotho bemulo ko piny ceke ma jukiewo kubang’ nyiguta moko ci en gire. Kinde m’ebewotho timo ng’iyo (exercices) maeno, lembene ketho egwoko i rieko pare nyiguta acel acel man eno konye ning’iyogi saa m’ebemulogi.

“Adoko jasom ‘m’anganga’”

 Umego ku nyimego m’abinga kunoke ma wang’gi neno piny cuu ngo ginwang’u bero ma kani niai kud i girasoma maenogi? Ernst, ma kwo i ng’om mi Haïti becidho nja i coko ento embe ku girasoma mi braille. Ubed ukwayu nia emak theng ponji mir awiya mi somo m’ebimiyo ku wiye man dwoko wang’ penji m’ebidwoko i coko. Eyero kumae: “Ento kawoni, aromo ting’o cinga man adwoko wang’ penji i saa moko ci m’amito. Awinjara nia andha atie i acel kud umego ku nyimego para. Wan ceke wabenwang’u cemo ma rom mi thenge mi tipo!”

 Jan, ma tie jadit cokiri ma kwo i ng’om mi Autriche, ma telo wi ponji mi Otkur ma Wiw man wi ponji mi Biblia mi cokiri ukoro kumae: “Girasoma mwa utie terere mandha nisagu girasoma mange mi braille ceke m’asomo. Ku lapor, jubed junyutho namba mi mbaya, korolembe mi there ma ninwang’u utie yot, man cal ma jukoro iye ma ber mandha.”

 Seon-ok, ma tie jayab yo i Korea ma yo piny, utie abinga man ithe de udhing’. Con ebed ebedo ku yeny pa ng’atu mange re m’ubed ukor ire lembe ku lanyuth i coko ma tung’ tung’ ento kawoni etie ku copo mi somo Biblia mi ponji mi braille en gire. Eyero kumae: “Somo girasoma mange mi braille copo bedo tek pilembe nyithi cung’ cung’ ca dong’ moko umbe, leni ubed ujondere swa kunoke karathasine moko tie likili dit. Ento Jumulembe pa Yehova gitiyo ku karathasi mi kite ma ber mandha man giketho cung’ cung’ ma cuu, eno uketho some udoko yot lee ira.” Emedo kumae: “Con, abed aponjo girasoma m’ujengere iwi Biblia ndhu ku kony pa ng’atu mange. Ento kawoni, aromo timo ponji para gira. Anyong’a ubenega nia dong’ atie ku copo mi yiko coko mwa mi Jukristu ma kubang’ yenga man mi dikara i igi cuu mandha. Asomo girasoma mwa ceke mi braille. Iromo yero nia adoko jasom ‘m’anganga’” mi girasoma mi braille.

 Calu girasoma mwa ma juwodho iwi karathasi, girasoma ma tung’ tung’ mi braille bende utie ku wec ma e: “Girasoma maeni tie mi lwor ungo. Etie pi tic mi ponjo Biblia i ng’om zoo, ma ticne ke ucungo iwi giramiya ma ku berocwiny.” Wafoyi lee dit pi giramiya peri m’imiyo i kite ma jukoro i donate.pr418.com. Giramiya peri ma ku berocwiny ukonyo kara cemo mi thenge mi tipo unwang’ere ni dhanu ceke, uketho i iye dhanu m’abinga ku ma wang’gi neno piny cuu ngo.

a I ayi moko mi kiewo piny i braille, jubed jutiyo ku wec m’adundo pi nigwoko kaka kiewopiny. Ku lapor, i girasoma mi ju ma wang’gi tho, wec m’ubed urombo ku nyiguta m’ujebiri jubed jukiewogi i adundo (abreviation). Kadok kumeno de, bukune ma jukiewo i thenge ku thenge utie nyanok nisagu buku ma rom eno ma jukiewo lembe m’i iye zoo i thenge acel.