Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Nyo turo kanyaka i gavmenti bithum nindo moko de?

Nyo turo kanyaka i gavmenti bithum nindo moko de?

 I ng’om zoo, judongo pa gavmenti gituro kanyaka (akumu) man lembene ubekelo matoke ma rac mandha. a Ku lapor, i kind saa mi thong’om mi Korona judoto judong ng’om ma dupa nia gibelony ku sente ma nwang’u juketho nia jutii ko pi nikonyo lwak dhanu pi ninyego ku thong’omne. Turo kanyaka maeno ucero lwak dhanu ni ninwang’u kony mi thieth ma gibino ku yenyne, man lembene uketho ju ma pol ginwang’iri ku can ma lee man githo.

 Matoke mi turo kanyaka mi judong gavmenti umedere lee dit. David Cameron, m’ubino premier ministre mi Royaume-Uni ma con, ukoro pi lembuno kumae: “Turo kanyaka uromo ng’om zoo ve nindo ma wanindo.”

 Kadok kumeno de, cwinywa romo bedo tek nia ceng’ini eni turo kanyaka mi gavmenti ceke bibino thum. Pirang’o? Kenen lembe ma Biblia uyero nia Mungu bitimo.

Thelembe m’uketho wang’eyo nia Mungu bitimo gin moko pi nidaru turo kanyaka

 Biblia uyero lembe ma e ma Mungu uwacu: “An a Yehova, amaru pokolembe [m’atira], adagu ayeki ku kier.” b (Isaya 61:8) Kinde ma ka lwak dhanu ubenwang’iri ku can pi timo mi turo kanyaka mi jumange, Mungu dieng’ pi lembene. (Lembrieko 14:31) Mungu ung’olo kumae: “Kum masendi pa jacan, . . . Abiai kawono.”​—Zaburi 12:5.

 Mungu bitimo ang’o? Kakare niyiko ker maeni udok ma cuu, ebiwile ku bimobim ma pare gire ma julwong’o “Ker pa Mungu.” (Marko 1:14, 15; Matayo 6:10) Biblia uyero kumae: “Mungu m’i polo biketho ker ma. . . bituro nziki nziki man ebijigo ker [mange] ceke, man ebicungo mi nja.” (Daniel 2:44) Turo kanyaka ceke ma wabeneno tin e, Mungu bidare.

Gavmenti ma bibedo mbe ku kanyaka

 Wang’eyo nenedi nia Ker pa Mungu utie gavmenti m’umbe ku kanyaka i iye? Kenen lembe m’ulubo e.

  1.  1. Copo. Ker unwang’u copo niai kud i bang’ Mungu ma jategokpo.​—Lembanyutha 11:15.

     Pirang’o lembe ukoc: Kara bimombim mi dhanu utim tic, gijengiri iwi sente ma lwak dhanu miyo igi. Eno re ma wang’ ma pol ubenyayu turo akumu, kwo, man giwingo wi dhanu utim gin ma gimito. Tung’ ku maeno, Ker mi polo lundo Mungu ma jategokpo re m’ucungo i kume; pieno ebibedo ayika nipong’o yeny mi lwak dhanu pare.​—Zaburi 145:16.

  2.  2. Ubimo. Mungu ung’iyo Yesu Kristu re m’ubed ni ubimo mi Ker pare.​—Daniel 7:13, 14.

     Pirang’o lembe ukoc: Kadok jubim ma beco de juromo cwalugi nitimo lembe ma cuu ngo. (Eklizia 7:20) Tung’ ku maeno, Yesu unyutho nia jucopo turo ngo kanyaka i bang’e. (Matayo 4:8-11) M’umedo maeno, saa ceke mer mandha ma Yesu utie ko yor i bang’ lwak dhanu mi the Ker pa Mungu re ma bicwale nidieng’ akeca pi bero migi.​—Zaburi 72:12-14.

  3.  3. Cik. Cik mi Ker pa Mungu tie atira, man emiyo anyong’a ni dhanu ceke m’uwore.​—Zaburi 19:7, 8.

     Pirang’o lembe ukoc: Nyang’ i cik mi dhanu tie tek, enurojo, kunoke jutiyo kude rac, man emiyo kare mi turo kanyaka. I thenge ma kucelo, cik pa Mungu utie atira man etie ku kony. (Isaya 48:17, 18) M’umedo maeno, cik maeno uweco ngo kende kende iwi kura, ento ecwalujo bende i timo. (Matayo 22:37, 39) Eyo, Mungu ng’eyo lembe man’i adunde pa dhanu man ayi ma ng’atuman ubenwang’ere ko, eno uketho emiyo cik pare m’edieng’ ko i kum lembe maeno.​—Yeremia 17:10.

 Wakweyi i ponj lembe iwi lembang’ola mi Biblia m’uweco iwi anyim mi gavmenti m’umbe ku kanyaka i iye.

a Nimakere ku korothelembe moko acel, wec ma nia “kanyaka (akumu)” nyutho timo ma ng’atini tiyo ko rac ku copo m’etie ko pi ninwang’u bero en gire.

b Yehova utie nying’ Mungu ma dhe. (Zaburi 83:18) Nen thiwiwec “Yehova tie ng’a?