Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Lembila mi Biblia ular uyero ang’o iwi digidi ma dongo?

Lembila mi Biblia ular uyero ang’o iwi digidi ma dongo?

 Kubang’ oro, digidi ma romo elufu apar ku wiye beyengo ng’om. Kadok ma pol m’i kindgi bebedo ma thindho de, re ma dongone romo kelo nyoth ma lee, miyo can i kum dhanu, man kadok tho. Saa moko, digidine copo tugo yamu ma julwong’o tsunami ma kelo nyoth i theng ng’om ma ceng’ini ku dhu nam man ecopo kabu kadok kwo mi dhanu dupa mi theng ng’ombe. Nyo Biblia ular uyero pi digidi ma dongo ma kumeno de?

I thiwiwec maeni

 Nyo Biblia uewo pi digidi ma tung’ tung’ e de?

 I lembila mi Biblia, Yesu uweco pi digidi ma tung’ tung’. Waromo somo wec m’eyerone i buku adek mi Biblia m’ulubo e:

 “Thek bikiedo i kum thek, ker de i kum ker, man ndru ku digidi bibedo nuti i kabedo ma tung’ tung’.”​—Matayo 24:7.

 “Thek bikiedo i kum thek, ker de i kum ker; digidi bibedo nuti i kabedo ma tung’ tung’; ndru de bibedo nuti.”​—Marko 13:8.

 Digidi ma dongo bibedo nuti, man ndru ku thong’om de bibedo nuti i kabedo ma tung’ tung’.”​—Luka 21:11.

 Kadok Yesu ular uyero nia “digidi ma dongo” bitimere i “kabedo ma tung’ tung’” de, re i saa ma rom eno lwiny, ndru, man thong’om bende bibedo nuti. Kinde ma ka wabeneno lembe maeno ceke ubetimere i saa ma rom, eno binyutho kamaleng’ nia wabekwo i nindo “mi kajik mi ng’om,” kunoke i “kajik ceng’.” (Matayo 24:3; 2 Timoteo 3:1) Nimakere ku kite mi kwanu oro mi Biblia (chronologie), “kajik ceng’” ucaku niai i oro 1914 man fodi ethum ungo.

 Nyo digidi ma tung’ tung’ mi rundi mwa e de ubepong’o lembila?

 Eyo. Lembila pa Yesu uketh’i iye lembe m’eyero iwi digidi man lembe mange ma tung’ tung’ ma wabeneno ubetimere i rundi mwa eni. Niai i oro 1914, digidi ma dongo ma kadhu 1950 uyengo ng’om man unego dhanu ma kadhu milioni ario zoo. a Kenen lapor moko ma nok mi rundi ma ceng’ini eni.

 2004​—Océan Indien. Digidi moko uyengo ng’om ma tego pare utundo 9.1 (mi magnitude) man etugo yamu ma julwong’o tsunami m’unyotho ng’om ma romo apar ario man enego kago dhanu 225 000.

 2008​—Chine. Digidi ma tie ku tego 7.9 (mi magnitude) unyotho pacu kud adhura ma tung’ tung’, unego dhanu ma romo 90 000, unyayu ret i kum dhanu mange ma tundo 375 000 man elund eweko dhanu milioni swa m’umbe udi.

 2010​—Haïti. Digidi ma tegone utundo 7.0 (mi magnitude) ma mange ma thindho uwotho belube unego dhanu ma kadhu 300 000 man milioni swa mi dhanu udong’ m’umbe udi.

 2011​—Japon. Digidi ma tegone utundo 9.0 (mi magnitude) man yamu ma julwong’o tsunami unego dhanu ma tundo 18 500 man eketho dhanu ma kadhu elufu swa giweko kabedo migi. Lembene uketho rek kumeni, izin moko ma tie ku tego, mir adhura mi Fukushima utimo nyoth m’uketho kadok i ng’ey oro apar de ebino lembe ma copere ngo ni dhanu ma romo 40 000 nidwogo i pacu migi ma tie ceng’ini kud izin maeca, pi piny m’unyothere i kadhiri ma lee dit i kabedone.

 Lembila mi Biblia iwi digidi ma tung’ tung’ utie ku thelembang’o iwa?

 Lembila mi Biblia iwi digidi ma tung’ tung’ upoyo wiwa pi lembe ma bitimere i nindo ma kago eni. Yesu uyero kumae: “Tek wuneno lembe maeni ubetimere, wung’ey nia Ker pa Mungu ni ceng’ini.”​—Luka 21:31.

 Biblia ukoro nia Ker pa Mungu utie bimobim mandha ma n’i polo ma Yesu Kristu re m’utie jabimne. Ker maeno re ma Yesu uyero nia julub pare girwo pire.​—Matayo 6:10.

 Kinde ma Ker pa Mungu bicaku bimo wi ng’om zoo, peko m’ubesendo dhanu ma calu ve digidi; Mungu bijigogi ceke. (Isaya 32:18) M’usagu zoo, ebikabu litho mi kum ku mi paru ma digidi ubenyayu tin. (Isaya 65:17; Lembanyutha 21:3, 4) Pi ninyang’ lee, som thiwiwec “Que fera le royaume de Dieu ?

a Wend kwan maeni uai kud i bang’ dikiri m’iwi ng’om zoo maneno wi lemdigidi ma dongo (National Geophysical Data Center des États-Unis).