Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Nyo kwo copo dok kendo kakare de? Kite ma Biblia copo konyo kowa i ng’om maeni ma thong’om uwilo

Nyo kwo copo dok kendo kakare de? Kite ma Biblia copo konyo kowa i ng’om maeni ma thong’om uwilo

 “Wan ceke wamito kwo mwa udok calu m’elar ebino ko.”​—Angela Merkel, Jatela mi allemand.

 Calu ma thong’om mi Korona ubemedere nimulo kum dhanu mi ng’om zoo, in de icopo cwaku wec pa nyamego maeno. Dong’ wec ma nia “kendo kakare” thelembe tie ang’o? Dhanu gitie ku genogen mi dogo timo ang’o?

  •   Nikwo kite ma gibino kwo ko i wang’e. Jumoko gibemito gidok gikwo i kind lwak, gigwakiri, gimothiri cing’ ku cing’ man gidok gicak wotho wotho ma bor. Dokther Anthony Fauci a uyero nia dhanu ubenwang’u nia kara “kwo udok kakare,” ukwayu nicaku cidho i “resthora, i katugo, [man] i lembe mange ma kumeno.”

  •   Nidwoko kwo udok ma ber. Jumoko ubeneno nia gicopo dwoko kwo migi udok ma ber nisagu kadok kite m’elar ebino ko i wang’e. Ginwang’u nia jucopo wilo lembe lee, calu ve tic ma kwayu saa ku kero ma lee, akoyakoya mi thek, man lembe ma ketho wic utii ma ber. Klaus Schwab, (fondateur du Forum économique mondial) uyero kumae: “Thong’om maeni umiyo iwa kaka ma segi mi paru iwi kwo mwa, iwi kite ma wamaru ng’om mwa ubed ko man gin ma jucopo timo pi nikelo alokaloka iwi ng’ombe; kum kare maeni bibedo ngo mi nja.”

 Ni jumange lundo, thong’om maeni unyayu peko dupa uketho giparu nia kwo copo dok ungo kendo kakare. Ku lapor, dhanu ma pol tic uwekogi, gikoso ot, leng’kum, kunoke ma rac magwei jumoko wedi migi ma gimaru utho.

 M’umbe jiji, ng’atu moko acel de mbe ma romo yero kite ma kwo bibedo ko i ng’ey thong’om maeni. (Eklizia 9:11) Kadok kumeno de, Biblia copo konyowa nibedo ku nen ma cuu iwi nindo m’ubino man kite mi nyego ku peko moko ci ma wabenwang’ara ko. M’usagu zoo, Biblia ukoro kite ma kwo mi nindo m’ubino m’utie ku genogen mandha bibedo ko, i ayi ma ng’atu moko mbe ma nwang’u uparu.

Bed ku nen ma cuu iwi thong’om mi Korona

 Niai con, Biblia ular uyero nia remo kunoke “thong’om” binyay i kind nindo “mi kajik mi ng’om” maeni. (Luka 21:11; Matayo 24:3) Kinde ma ka wabeparu iwi thong’om maeni mi Korona, waneno nia etie acel m’i kind peko ma dongo ma calu ve lwiny, digidi ma dongo, ndru; eno re m’utie kite ma lembila mi Biblia ubepong’o ko.

 Ning’eyo lembe maeni konyowa: Kadok nwang’u peko ma thong’om maeni unyayu copo dok yikere de, re Biblia ubenyutho nia wabekwo i “nindo mi can ma ciro tek.” (2 Timoteo 3:1) Ning’eyo lembe maeno copo konyowa nibedo ku nen ma cuu iwi kite ma kwo mwa bibedo ko i nindo maeni mi peko.

 Biblia konyowa nibedo ku nen ma cuu: ceng’ini eni alokaloka ma dit bitimere i ng’om mwa ma peko ubewotho medere ameda i iye. Alokaloka mir ang’o?

Kite ma kwo bibedo ko i nindo m’ubino

 Biblia ular uyero ngo kende kende pi peko ma wabenwang’ara ko kawoni, ento eyero bende pi kwo ma ber ma wabinwang’u ceng’ini eni. Ekoro kite ma nindo m‘ubino bibedo ko ma ber mandha nisagu gin ma bimobim mi dhanu copo paru nia gitim iwa. Mungu kende re ma copo miyo genogen mandha. “Ebiweyo piwang’ pet kud i wang’gi, man tho bibedo nuti kendo ngo, kadok lembcan, kadi nduru, kadok remokum de bibedo nuti kendo ngo.”​—Lembanyutha 21:4.

 Yehova b Mungu ung’olo kumae: “Nen! Abedwoko gin ceke nyen.” (Lembanyutha 21:5) Ebidaru peko ceke mi ng’om maeni, uketh’i iye peko ma thong’om unyayu. Ebitimo lembe ma e:

  •   Leng’kum ku wic ma tiyo ma ber, remokum man tho de bibedo mbe.​—Isaya 25:8; 33:24.

  •   Tic ma nyayu anyong’a ma tie kud adwogi ma ber mandha, ma tek ungo kunoke ma olojo de ngo.​—Isaya 65:22, 23.

  •   Ng’atuman bibedo ku piny m’etie ku yenyne, can man kec de bithum.​—Zaburi 72:12, 13; 145:16.

  •   Can ma wanwang’ara ko pilembe mi nindo m’ukadhu de bithum, kum watie ku genogen nia dhanu ma wamaru ma githo de gibicer.​—Isaya 65:17; Tic mi Jukwenda 24:15.

 Ning’eyo lembe maeni konyowa: Biblia uyero kumae: “Genogen maeni utie iwa calu nanga pi kwo mwa.” (Juebrania 6:19, korolembe mi there) Nibedo ku genogen mi gin ma ber ma kumeno ketho wacungo ma tek. Eromo konyowa ninyego ku peko mi nindo ma tin, nijwigo adieng’acwiny, nibedo ku mutoro man ku kwiyocwiny.

 Re nyo andha iromo geno lembang’ola mi Biblia? Nen thiwiwec La Bible : une source de vérités fiable.”

Cik mir ukungu mi Biblia ma bikonyowa ninyego ku kwo i ng’ey thong’om

  •   Nen kwo ni gin ma pire tek

     Giragora: “Rieko gwoko kwo pa ng’atu m’ubedo kude.”​—Eklizia 7:12.

     Thelembene: Mak yub mi rieko pi nijwigo ariti mi nwang’u twoyo. Bed inen kite m’aritine tie ko i kabedo m’ikwo i iye. Bende, ng’ii i cik mi leng’o man mi bedo agwoka, wel mi dhanu ma twoyone ubemaku i kabedo m’ikwo i iye, man wend dhanu m’umaku vakse iwi dak.

  •   Bed ku weng’i

     Giragora: “Ng’atu ma riek lworo nege, man eweko lem ma rac; ento jakasegu jai gire, man ebedo ku genogen.”​—Lembrieko 14:16.

     Thelembene: Mediri nitimo gin ma pire tek pi nigwoko leng’kum peri. Jururieko moko gilar giyero nia Korona viris bimedere nibedo pi nindo ma lee.

  •   Bed itii ku lembang’eya mandha

     Giragora: “Ng’atu ma cobo yio lembe ceke kubang’e kubang’e; ento won pidoic neno i woth pare cu.”​—Lembrieko 14:15.

     Thelembene: Ng’ii cuu mandha juk ma ibilubo. Ng’iyong’ic peri utie ku matoke i wii, kum kan ejengere iwi lembang’eya mandha ngo eromo nyotho leng’kum peri.

  •   Nyuth nen ma cuu

     Giragora: “Kud iwac kumae, Ceng’ ma kwong’a bedo ber ma sagu maeni nedi? kum ipenjo pi maeni ku rieko ngo.”​—Eklizia 7:10.

     Thelembene: Bed i ii nikwo ma ber i kadhiri m’icopo nimakere ku lembe mibenweng’iri ko. Ur cen paru ma nia kwo ubino ma ber mandha i wang’ thong’om mi Korona man kud ibed ipar pi gin m’ituc ungo nitimo nikum thong’omne.

  •   Bed inyuth woro ni jumange

     Giragora: “Wuyung kwond dhanu ceke.”​—1 Pethro 2:17.

     Thelembene: Dhanu giyero lembe ma tung’ tung’ iwi thong’om man matoke m’ekelo. Wor paru migi, ento kud iwil yub ma cuu m’idaru maku. Bed idieng’ ku dhanu ma fodi umaku ngo vakse, ma gidaru tii man ma gitie ku peko ma lee mi leng’kum.

  •   Bed jacirlembe

     Giragora: “Mer ciro lembe hai man ebedo ber ku dhanu.”​—1 Jukorintho 13:4.

     Thelembene: Bed inyuth berocwiny kinde ma ka dhanu mange ubekoro pir adieng’a cwiny migi iwi kite ma lembe ubed uwotho ko igi ma ber iwang’ thong’om maeni. Kinde ma kan ibepangu gin m’icopo timo i saa ma lembe biyekere i iye, bed jacirlembe i kumi giri.

Kite ma Biblia ubekonyo ko dhanu ni nyego ku thong’om

 Jumulembe pa Yehova ubenwang’u jukocwiny i lembang’ola mi Biblia ma nia nindo m’ubino bibedo ma ber man eno ubekonyogi niketho ngo wigi iwi thong’om maeni. Bende, gibetielo cwinygi i kindgi ma giworo ko lembang’ola mi Biblia m’uwacu nia gicokiri karacelo pi niworo Mungu. (Juebrania 10:24, 25) Ng’atu moko ci utie ajola nidikere i coko mi Jumulembe pa Yehova, ma i saa mi thong’om maeni etimere ku yore mi video.

 Dhanu moko giyero nia nidikiri ku Jumulembe pa Yehova pi niworo Mungu ukonyogi i saa mi thong’om maeni. Ku lapor, dhaku moko ma thong’om mi Korona umaku ujolo lwong’o mi dikere ku Jumulembe pa Yehova i coko ku yore mi video. Cokone ukonye i kum kite m’ebewinjere ko pi yotkum pare ma thong’omne unyayu i kume, kadok fodi ebenwang’ere asu ku peko de. I ng’eye edok eyero kumae: “Anwang’ara ve an de atie acel m’i kind juruot maeca. Somo Biblia umiyo ira kwiyocwiny mir adunde. Ebekonya niketho wiya zoo i kum genogen para mi nindo m’ubino, kakare niketho wiya i kum peko para. Afoyo lee dit kite ma wukonya ko nicoro ceng’ini ku Mungu, ma eno ke utie gin ma nwang’u amito atim i kwo para zoo.”

a Directeur de l’Institut national des allergies et des maladies infectieuses aux États-Unis.

b Nimakere ku Biblia, Yehova utie nying’ Mungu.​—Zaburi 83:18.