Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Francesco Carta fotografo/Moment via Getty Images

Peko mi bedo kendjo m’ubemedere ameda​—Biblia uyero ang’o pire?

Peko mi bedo kendjo m’ubemedere ameda​—Biblia uyero ang’o pire?

 Nimakere ku rapor m’i ng’om zoo m’uwok i nindo ma ceng’ini eni, a iwi dhanu ang’wen, kago ng’atu acel ubenwang’ere nia etie liyo kende.

  •   “Bedo liyo kendjo copo bedo kud adwogine iwi ng’atu moko ci man i kabedo moko ci.”​—Eno wec pa Chido Mpemba, ma tie acel m’i kind judongo mi World Health Organization’s Commission on Social Connection.

 Dhanu moko paru nia ju m’utii kendgi re ma giwinjiri nia gitie liyo kendgi. Re kadok aradu, ju ma kumgi yot, ju ma lembe tie miero igi man ju m’ugamiri ceke gicopo nwang’iri nia gitie kendgi. Bedo liyo kendjo copo miyo peko ma lee i kum ng’atini man iwi winjiri pare ku jumange.

  •   Dokta Vivek Murthy m’i ng’om mir Amerika uwacu nia: “Bedo liyo kendjo ketho ngo kende ng’atini nwang’ere ku can i cwinye.” Edok emedo: “Peko mi tho ma bedo kendjo kelo, utie rom ku pa ng’atu ma madhu taba ma juriwo 15 ku bang’ ceng’.”

Biblia ke uyero ang’o?

 Jacwic mwa ubemito ngo wabed kendwa liyo. Niai con lembakeca pa Mungu utie nia dhanu gibed ma ber kud anyong’a ku jumange.

  •   Cik mir ukungu mi Biblia: “Mungu uwacu kumae: “Etie ber ungo nia ng’atu ma nico ubed kende.’”​—Thangambere 2:18.

 Mungu ubemito wabed ku winjiri ma ber kude. Eng’olo nia tek wabetimo kero nicoro ceng’ini kude, en de ebicoro ceng’ini kudwa.​—Yakobo 4:8.

  •   Cik mir ukungu mi Biblia: “Mutoro ni ju ma ging’eyo yeny migi mi tipo, kum Ker mi polo en e migi.”​—Matayo 5:3.

 Mungu ubemito wawore karacelo ku jumange. Anyong’a negowa lee ka wabewore karacelo ku jumange.

  •   Cik mir ukungu mi Biblia: “Dong’ iwa pid piwa ng’atuman pi wadi man pi wadi kara wacwalara i mer man i tic ma beco, man kud wawek nicokara karacelo, . . . ento wajukara i kindwa.”​—Juebrania 10:24, 25.

 Pi ninyang’ lee iwi ayi m’icopo nyego ko i kum peko mi bedo liyo kendjo, som thiwiwec “La solitude à l’ère de la communication.”

a The Global State of Social Connections, by Meta and Gallup, 2023.