Nen video ma nwang'ere

PENJI M’ARADU GIPENJIRI KO

Bikwayu atim ang’o i ng’ey Batizo para?​—Thenge mi 1: Mediri ku tic peri

Bikwayu atim ang’o i ng’ey Batizo para?​—Thenge mi 1: Mediri ku tic peri

 Itie ku yeny mi gwoko cuu mandha piny peri ma pigi tek ma calu ve ot kunoke muthukari peri. Winjiri m’i kindwa ku Mungu bende utie kumeno. Ibigwoko winjiri maeno ubed ma tek nenedi i ng’ey batizo peri?

I thiwiwec maeni

 Mediri niponjo Lembe pa Mungu

 Giragora ma pire tek: ‘Wumeduru nicego nyingwu i tic ceke ma beco, man wumeduru i ng’eyong’ec ma tap iwi Mungu.’​—Jukolosai 1:10.

 Thelembene: I ng’ey batizo peri, bikwayu imediri nisomo Biblia man ninyamu i lembe m’iponjo.​—Zaburi 25:4; 119:97.

 Gin m’icopo geno: Pi saa moko, iromo bedo mbe kud ava mi ponjo lembe pa Mungu. Eno copo ketho iparu nia itie ng’atu ma ponjo ngo Biblia cuu.

 Gin m’iromo timo: Med nyang’ peri i thiwiwec ma tung’ tung’ mi Biblia ma nyeng’i. Pang program ma peri giri mi ponjo Biblia ma kud ubed iri ni ter ma pek. Kinde m’ibetimo ponji peri mi Biblia, bed ku lembakeca ma nia mer peri yor i bang’ Yehova man i Lembe pare umedere lee. Kite mi timo ponji maeno zoo tie ku kony man nyayu anyong’a.​—Zaburi 16:11.

 Juk: Pi ninwang’u kony lee i ponji peri, tim kero nibetime i kabedo ma ling’ ma gin moko mbe ma copo wingo wii i iye.

 Pi ninwang’u kony lee

 Mediri nirwo i bang’ Yehova

 Giragora ma pire tek: “Cwinywu kud ung’abere pi gin moko ki, ento i lembe ceke ku rwo man kwayukwac karacelo ku dwoko foyofoc, wuketh Mungu ung’ey pi kwac mwu.”​—Jufilipi 4:6.

 Thelembene: Juweco ku Mungu i yore ario ma e: Kinde m’ibesomo Lembe pare nwang’u ibewinje; kinde m’ilund iberwo ke nwang’u ibeweco kude. Poy nia rwo peri romo ketho i iye nikwayu piny m’itie ku yenyne man foyofoc mi piny m’idaru nwang’u.

 Gin m’icopo geno: Pi saa moko, iromo nwang’u nia rwo peri utie kwa i ayi acel. Saa moko icopo caku bedo ku jiji ka nyo andha Yehova ubewinji kunoke nyo ebemito niwinji.​—Zaburi 10:1.

 Gin m’iromo timo: I dieceng’ duu, kepar pi gin m’icopo rwo pire. Tekene inweng’iri i kabedo moko ma copo ketho i rwo ngo nya ngbaa, gwok lembe i wii nia ibidok rwo pire i ng’ey kare ceng’ nica. Rwo pi piny ma pigi tek iri man rwo pi jumange.​—Jufilipi 2:4.

 Juk: Ka rwo peri ubenyenyo dhokere kwa i kum lembe ma rom, rwo i bang’ Yehova pi lembene. Ebemito ewinji pir adieng’a peri ceke, uketho i iye jiji m’itie ko pi rwo.​—1 Yohana 5:14.

 Pi ninwang’u kony lee

 Mediri niweco pi yiyoyic peri ni jumange

 Giragora ma pire tek: “Bed ku weng’i i kumi giri man i kum ponji peri saa ceke. . . . Kum tek itimo kumeno, ibibodhiri giri man ibibodho bende ju m’ubewinji.”​—1 Timoteo 4:16.

 Thelembene: Kinde ma kan ibenyutho pi yiyoyic peri ni jumange, eca nwang’u ibidwoko yiyoyic perine udok bende tek. Matokene utie nia, saa moko ibibodho kwo mi ju m’ubewinji tap calu m’ibibodho ko kwo peri giri de.

 Gin m’icopo geno: Pi saa moko, iromo bedo mbe kud ava mi nyutho pi yiyoyic peri ni jumange. Saa moko icopo bedo ku lworo mi timo kumeno, asagane i somo.

 Gin m’iromo timo: Mak yub ma kud iwek ko paru ma cuu ngo calu ve lworo ubim wi yub peri. Jakwenda Paulo ukiewo kumae: “Tek abetime [aberweyo lembanyong’a] ma ke amare ngo, re asu juketho tic i kora.”​—1 Jukorintho 9:16, 17.

 Juk: Ku rusa mi junyodo peri, nwang’ jamulembe moko ma copo konyi man m’ubed iri lapor ma ber i tic mi rweyo lembanyong’a.​—Lembrieko 27:17.

 Pi ninwang’u kony lee

 Mediri nicidho i coko mi Jukristu

 Giragora ma pire tek: “Dong’ iwa pid piwa ng’atuman pi wadi man pi wadi kara wacwalara i mer man i tic ma beco man kud wawek nicokara karacelo.”​—Juebrania 10:24, 25.

 Thelembene: Lembe ma pire tek ma ketho wacidho i coko utie pi niworo Yehova. Re kawacidho i coko, wanwang’u bero mi lembe ario ma e: Mi kwong’o, i coko umego ku nyimego gitielo cwinyi. Mir ario, itielo cwinygi kinde ma kan icidho i coko man idikiri i iye.​—Jurumi 1:11, 12.

 Gin m’icopo geno: Pi saa moko, kinde ma in’i coko iromo caku paru pi lembe mange, eno copo ketho inwang’u ngo kony i kum lembe ma pigi tek ma jubeponjo. Kunoke saa moko icopo weko nicidho i coko ceke, cil ma dong’ iromo caku ketho wii zoo i kum lembe mange ma tung’ tung’ ma calu ve tic mi somo, man eno gam ketho ikoyo ngo saa pi cidho i coko ma tung’ tung’.

 Gin m’iromo timo: M’umbe niwenjo tic peri mi somo, mak yub m’ibecidho nja i coko ceke, man keth lembakeca mi ponjo lembe lee i kadhiri m’icopo i cokonegi. I coko, bed idikiri ma nwang’u iwotho ting’o ko cingi pi nidwoko wang’ penji ma tung’ tung’. I ng’ey coko, yer ni ng’atu m’utimo theng’ ponji moko kunoke m’umiyo jibu i cokone nia lembe unyeng’i lee mandha.

 Juk: Lar iyikiri i wang’e. Tok aplikasio JW Library® man yab thiwiwec “Coko” pi nineno gin ma jubiweco i wiye i cokoneman.

 Pi ninwang’u kony lee