Kɔ i nun ndɛ'n su trele

Kɔ like ng'ɔ o fluwa'n nun'n su trele

NDƐ 76

B’a nunnun Zerizalɛmu klɔ’n

B’a nunnun Zerizalɛmu klɔ’n

KƐ NƐBIKADNƐZALI fali Izraɛlifuɛ’m be nun angunndanfuɛ mun ɔli Babilɔni’n, i afuɛ blu yɛ. Ɔ maan siɛn’n, amun nian sa nga w’a ju Zerizalɛmu su’n. Be su yra klɔ’n! Kpɛkun Izraɛlifuɛ nga b’a kunman be’n, be liɛ’n be fa be kɔ lomuɛn Babilɔni.

?Nán ndɛ nga Zoova i nuan ijɔfuɛ’m be kannin yɛ ɔ o lɛ? ?B’a seman kɛ sɛ nvlefuɛ’m b’a yaciman be sa tɛtɛ’m be yolɛ’n, be klɔ’n ɔ́ núnnún? Sanngɛ nvlefuɛ’m b’a faman be su b’a sieman ndɛ nga Zoova i nuan ijɔfuɛ’m be kannin’n su. Be yacili Zoova lɛ, amuɛn mun yɛ be sɔli be ɔ. I sɔ ti’n ɔ fata kɛ be tu be fɔ. Ɲanmiɛn i nuan ijɔfuɛ Ezekiɛli ti yɛ maan e si Izraɛlifuɛ’m be sa tɛtɛ nga be yo be blɛ sɔ’n nun’n niɔn, afin ɔ kan be ndɛ kle e.

?Amun si Ezekiɛli? Gbanflɛn nga Nɛbikadnɛzali fali be ɔli Babilɔni’n, i afuɛ blu ka naan b’a nunnun Zerizalɛmu klɔ’n, be nun kun ɔn. I blɛ kunngba’n nun yɛ be fali Daniɛli nin i janvuɛ nsan mun, Sadraki nin Mesaki ɔ nin Abɛdi-Nego be ɔli wie ɔ.

I nun mɔ Ezekiɛli te o Babilɔni lɔ’n, yɛ Zoova yili ninnge tɛtɛ nga be yo i Ɲanmiɛn i sua nun Zerizalɛmu lɔ’n, be nglo kleli i aolia nun ɔn. Zoova maan Ezekiɛli mɔ aolia nun’n, ɔ o Zerizalɛmu lɔ’n, ɔ wunnin sa tɛtɛ kwlaa nga be yo i Zoova i sua nun lɔ’n. Like nga Ezekiɛli wunnin kɛ sran’m be su yo’n, ɔ ti tete like dan kpa!

Zoova seli Ezekiɛli kɛ: ‘Nian tete sa nga be su yo i min sua nun’n. Nian kɛ b’a yi wuo mun nin nnɛn wie mun ekun be nzɔliɛ talɛ ng’ɔ sin yia min sua wun sɛsɛsɛ yɛ’n. Kpɛkun nian kɛ Izraɛlifuɛ’m be su sɔ be ɔ!’ Ezekiɛli kwla wunnin ninnge sɔ mun, ɔ maan ɔ kwla klɛli sa sɔ m’ɔ wunnin be’n fluwa’n su.

Zoova usali Ezekiɛli kɛ: ‘?A wun like nga Izraɛlifuɛ’m be kpɛnngbɛn’m be fia be yo’n?’ Ezekiɛli wun i sɔ’n sakpa. Sran yasua’m be ti ableso (70). Be o lɛ be su sɔ amuɛn. Be ndɛ nga be kan’n yɛ: ‘Zoova wunman e. Zoova nin e nunman nun kun.’

Yɛ Zoova fali bla wie mun mɔ be ti sua’n i nglo lɔ lika anuan’n nun lɛ’n, ɔ kleli Ezekiɛli ɔ. Be titi ase be su sɔ amuɛn mɔ be flɛ i Tamizi’n. Kpɛkun ɔ kleli sran nga be o Zoova i sua’n i anuan nun’n! Be ti yasua ko ju ablaɔn nin nnun (25). Ezekiɛli wun be kwlaa sɔ’n kpan. Be ɲin kpɛ wia afiliɛ lɔ b’a koto be su sɔ wia’n!

Zoova seli kɛ: ‘Minniɛn nga be bu’a min wie. ?Be yo ninnge tɛtɛ lele sanngɛ ɔ fata kɛ be fa ju min anuan nun wa?’ I sɔ ti Zoova waan: ‘Min liɛ’n nga ń wá fá yó be’n, ɔ́ jú be. Nunnunlɛ nga ń wá núnnún be’n, n su siman be aunnvuɛ.’

Kɛ Zoova kleli Ezekiɛli aolia nun ninnge sɔ mun’n, i afuɛ nsan su cɛ yɛ Izraɛlifuɛ’m be yoli ɲin kekle Nɛbikadnɛzali su ɔ. Yɛ ɔ fali alɛ wlali be sin ɔn. Kɛ ɔ dili afuɛ kun nin sin’n, Babilɔnifuɛ’m be kpɛli klɔ’n i wun talɛ’n nun toklo, kpɛkun be wɔli klɔ’n nun. Be kunnin nvlefuɛ’m be dan lika, be fali be nun wie mun ɔli lomuɛn Babilɔni.

?Ngue ti yɛ Zoova yacili Izraɛlifuɛ mun lɛ mɔ ɲrɛnnɛn dan nga tɔli be su ɔ? Be ɲin mɔ w’a yimɛn i mɔ b’a nantiman i mmla’m be su’n ti ɔ. I sɔ’n kle e kɛ ɔ ti cinnjin kpa kɛ e nanti Ɲanmiɛn i mmla’m be su cɛn kwlaa.

I bo bolɛ nun’n, be yacili be akpasua kan kun Izraɛli i nvle’n su. Famiɛn Nɛbikadnɛzali fali Zuifu kun mɔ be flɛ i Gɛdalia’n, kɛ ɔ yo be su kpɛn. Sanngɛ Izraɛlifuɛ wie’m be kunnin i. Ɔ maan Babilɔnifuɛ’m be wun srɛ wa kunnin nvlefuɛ mun. Be bui kɛ Babilɔnifuɛ’m bé wá bá naan bé núnkun be ekun, be sa tɛ ngalɛ’n ti. I ti, be kwlaa be wanndi ɔli Ezipti. Bé kɔ́’n, be fali Zeremi ɔli.

Izraɛli nvle’n kali srolo, sran fi w’a kaman su. Asiɛ’n kali ngbɛn sa lele afuɛ ableso (70). Sran fi w’a kaman su. Sanngɛ Zoova waan kɛ afuɛ ableso’n (70) i nuan ko yia’n, ɔ́ fá Izraɛlifuɛ mun sá be sin be asiɛ’n su ekun. ?I blɛ kunngba sɔ nun’n, ngue like yɛ ɔ yoli Izraɛlifuɛ nga be fa be ɔli Babilɔni’n niɔn? Amun e nian..