Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

JESÚS MARTÍN | LAEF STORI

“Jehova i Sevem Mi Long Taem We Laef i Had Tumas”

“Jehova i Sevem Mi Long Taem We Laef i Had Tumas”

Mi mi bon long Madrid long 1936. Ol man Spen oli makem gud yia ya, from we hemia yia we wo i stat long Spen.

 Wo ya i gohed blong tri yia, mo i spolem bodi mo filing blong plante man. Wan long olgeta, hemia papa blong mi. Hem i bilif long God, be hem i kam kros taem hem i luk we ol pris blong Katolik oli tekem saed long faet ya. Taswe hem i mekem desisen se yangfala brata blong mi bambae i no baptaes long Katolik jos.

Francisco Franco i sapotem gud Katolik Jos

 Long 1950, tu Witnes blong Jehova i noknok long doa. Papa i lesin long tufala, mo i agri blong stadi Baebol wetem tufala evri wik. Mi mi gat 14 yia long taem ya, mo mi laekem futbol i bitim ol narafala samting. Papa i traem blong pulum mi blong ridim sam buk blong ol Witnes, be mi no wantem. Wan aftenun, mi kambak long wan futbol maj, mo mi askem long Mama se: “?Ol Baebol tija oli kambak?” Hem i ansa se: “Yes, tufala i stap long narafala rum wetem Papa.” !Kwiktaem nomo, mi ron i gobak long big rod!

 I gud se Papa i neva letem nogud tingting blong mi i blokem hem blong gohed blong stadi Baebol. Hem i laekem tumas trutok we hem i stap lanem, taswe long 1953 hem i baptaes blong kam wan Witnes blong Jehova. Hemia i mekem se mi wantem save moa, ale mi stat blong askem plante kwestin long papa blong mi. Mo tu, mi wantem kasem wan Baebol. Hem i mekem plan se wan yangfala Witnes we nem blong hem Máximo Murcia, i stadi Baebol wetem mi. Tu yia biaen, taem mi gat 19 yia, mi mi baptaes long Jarama Reva, long is saed blong Madrid, blong kam wan Witnes blong Jehova.

Wok Blong Prij Aninit Long Strong Rul Blong Franco

 Long ol yia 1950, i had blong prij mo blong joen wanples. Francisco Franco i rulum Spen long strong fasin, hem i wantem se evriwan long kantri ya i mas Katolik. Taswe, plante taem ol polis oli mekem i strong long ol Witnes blong Jehova. Mifala i joen wanples long haos blong ol brata mo sista, be mifala i lukaot gud se ol neba oli no luk mifala mo ripotem mifala long polis. Mo tu, mifala i prij long ol haos long fasin we i haed lelebet, maet mifala i jusum tu o tri haos long wan eria mo biaen mifala i go long narafala eria. Plante man oli lesin long gud nius we mifala i talemaot, be i no evriwan.

Brata F. W. Franz i givim tok long wan asembli we mifala i mekem long fasin haed

 Mi tingbaot se wan dei mi mitim wan pris blong Katolik long haos blong hem. Taem mi eksplenem from wanem mifala i kam, hem i askem se: “?Hu i givim raet long yufala blong mekem wok ya? ?Yu no save se mi mi save ripotem yufala long polis?” Mi talem long hem se mifala i ekspektem se samting ya i save hapen. Mi gohed se: “Ol enemi blong Jisas Kraes oli arestem hem. Taswe samting ya i mas hapen tu long olgeta we oli folem hem.” Pris i no glad long ansa blong mi, ale hem i go insaed blong ring long polis. Mi mi tekem janis ya blong aot kwiktaem.

 Nating se samtaem mifala i fesem trabol olsem, be smol grup blong ol pablisa long Spen oli faenem plante man we oli intres long trutok. Long Februari 1956, taem mi mi gat 19 yia, oli askem long mi blong mekem wok blong spesel paenia. a Bighaf blong mifala ol paenia, oli yangfala mo oli no gat ekspiriens. Be i gud se i gat wan smol grup blong ol misinari i stap blong trenem mo enkarejem mifala. Oli askem long mi wetem wan nara yang paenia, blong mitufala i go long taon blong Alicante, we i no gat man i prij long hem yet. Long sam manis nomo, mitufala i statem plante Baebol stadi, mo mitufala i seremaot plante handred buk.

 Ol man oli luk wok we mitufala i stap mekem. Afta we sam manis i pas, polis blong Alicante i arestem mitufala mo tekemaot Baebol blong mitufala. Oli putum mitufala long prisen blong 33 dei, mo biaen oli tekem mifala i go long Madrid. Long ples ya, oli letem mitufala i gofri. Smoltaem ya long prisen i soemaot samting we bambae mi fesem long fiuja.

Mi Fesem Wan Taem We i Had Tumas

 Taem mi gat 21 yia, mi kasem wan oda blong joen long ami. Mi mas go long ples blong ami long Nado, wan taon long not Moroko, we long taem ya Spen i rul long hem. Mi toktok wetem respek long jif blong ami blong talem long hem se mi no save joen long ami, mo mi no save werem wan yunifom. Polis blong ami i tekem mi mi go long Rostrogordo prisen long Melilla, blong mi wet blong pas long kot blong ami.

Rostrogordo prisen, long Melilla

 Bifo we mi pas long kot, komanda blong ami blong Spen long Moroko, i traehad blong jenisim tingting blong mi. Blong mekem olsem, oli wipim mi mo swea long mi blong 20 minit, mo afta, oli kikim mi gogo mi foldaon long graon from we ae blong mi i tudak. Be oli no finis yet. Kapten blong ami i purumbut long hed blong mi wetem ol bigfala ami but blong hem, mo i jes stop taem hem i luk se blad i ron. Afta, oli tekem mi mi go long ofis blong hem, mo hem i singaot strong long mi se: “Mi no finis wetem yu yet. !Evri dei, bae i sem mak, mo bae i kam strong moa!” Hem i givim oda long ol gad blong oli lokem mi long wan rum aninit long graon. Rum ya i dak mo i kolkol. Mo i luk olsem se fiuja blong mi i moa nogud.

 Mi tingbaot yet taem ya we mi ledaon long floa blong rum ya, we blad i fas yet long hed blong mi. I gat wan blangket we i tintin nomo blong mi kavremap mi, mo samtaem ol rat oli stap kamkamaot blong lukluk mi. Mi save mekem wan samting nomo, hemia prea long Jehova blong i givim paoa blong mi save stanap strong. Long rum ya we i dak mo i kolkol, mi prea bakegen mo bakegen. b

 Long nekis dei, oli wipim mi bakegen. Koporal i wipim mi mo kapten i wajem hem blong meksua se oli wipim gud mi. Long taem ya, mi stat blong tingbaot sipos mi mi naf blong gohed blong stanap strong. Long naet ya, mi prea wetem fulhat blong mi blong Jehova i halpem mi.

 Long namba tri dei, oli singaot mi bakegen blong go long ofis blong kapten. Mi fraet se bambae oli wipim mi bakegen. Taem mi stap wokbaot i go long ofis, mi prea long Jehova. Don Esteban, c we i sekretari blong kot blong ami, i stap wet long mi. Hem i kam blong statem kot kes agensem mi.

 Taem Don Esteban i luk ol bandej long hed blong mi, hem i askem wanem i hapen. Mi fraet blong talem long hem, from mi ting se bambae oli wipim mi bakegen. Nating se i olsem, mi talemaot evri samting we i hapen. Taem hem i harem samting ya, hem i talem se: “Mi no save stopem kot kes ya. Be yu save sua se bae i neva gat wan man i wipim yu bakegen.”

 Olsem hem i promes, long olgeta taem we mi stap long prisen, i no moa gat wan man i tajem mi bakegen. Mi neva faenemaot from wanem jaj ya, Don Esteban, i jusum dei ya blong toktok long mi. Be mi save se Jehova i ansarem ol prea blong mi long fasin we i nambawan. Mi luk olsem wanem Jehova i sevem mi long taem ya we i had tumas, mo i no letem olgeta oli traem mi long fasin we i strong tumas. (1 Korin 10:13) Taem mi stap wet long kot kes blong mi, mi trastem Jehova fulwan.

Ocaña prisen

 Kot blong ami i givim panis blong 19 yia long prisen, mo biaen oli ademap tri moa yia bakegen from we oli talem se “mi no obei.” Mi stap 15 manis long Moroko, nao biaen, oli muvum mi mi go long Ocaña prisen, klosap long Madrid. Hemia wan blesing blong Jehova, from we prisen ya i olsem wan paradaes taem mi komperem wetem Rostrogordo. Mi gat wan bed mo matres long rum blong mi wetem sam bedsit tu. Afta we smoltaem i pas, oli givim wok ya long mi blong lukaot long ol akaon blong prisen. Be samtaem mi harem nogud blong stap mi wan. Samting we i traem mi moa, se mi no moa save joen wetem ol narafala we oli wosipim Jehova.

 Wanwan taem, papa mo mama blong mi i visitim mi, be mi nidim moa man blong leftemap tingting blong mi. Tufala i talem se sam narafala brata oli fesem sem samting olsem mi from we oli no joen long ami. Ale mi prea long Jehova blong i sanem wan brata i kam long Ocaña prisen. Mo bakegen, Jehova i ansarem prea blong mi long nambawan fasin. Hem i no sanem wan, be i sanem tri gudfala brata, hemia Alberto Contijoch, Francisco Díaz, mo Antonio Sánchez. Fo yia mi bin stap mi wan, be naoia mi save joen bakegen wetem ol brata. Mifala i stadi tugeta mo prij long ol narafala prisena.

Mi Gofri Mo Wok Had Bakegen

 Long 1964, oli letem mi mi gofri. Oli sotem panis blong 22 yia we oli givim long mi, i kam sikis yia haf. Long sem dei we mi gofri, mi joen long fas miting blong mi. Nating se mi mas spenem smol mane nomo we mi gat blong pem taksi blong go long Madrid, be mi glad nomo, mo mi kamtru jes bifo we miting i stat. !I gud tumas blong joen wetem ol brata mo sista bakegen! Be i no hemia nomo we mi wantem. Mi wantem stat long wok blong paenia bakegen. Sam polis oli stap mekem i strong yet long ol brata mo sista, be ol man oli wantem tumas blong harem gud nius, mo i gat plante wok blong mekem.

 Long taem ya, mi mitim wan yangfala sista we i stap wok had long wok blong spesel paenia, nem blong hem Mercedes. Hem i gat tingting daon mo i wantem prij long evriwan. Mo tu, hem i kaen mo i glad blong givim samting long narafala, hemia ol fasin blong hem we mi laekem tumas. Mitufala i lavlavem mitufala, ale wan yia biaen, mitufala i mared. I wan bigfala blesing blong gat wan fren olsem Mercedes wetem mi oltaem.

Mi mo Mercedes, smoltaem afta we mitufala i mared

 Sam manis nomo afta we mitufala i mared, oli askem long mi blong mekem wok blong eria elda. Mitufala i visitim wan defren kongregesen evri wik, mo joen wetem ol brata mo sista long ol miting, mo long wok blong prij. I gat plante niufala kongregesen long Spen, mo ol brata mo sista oli nidim help mo ol tok blong leftemap tingting. Mo tu, mi gat janis blong smoltaem blong visitim ofis blong ol Witnes blong Jehova long Baselona, mo givhan long ol wok we oli mekem long fasin haed.

 Long 1967, gavman i pasem wan loa we i givim raet long ol sitisen blong Spen blong oli save wosip olsem oli wantem. Taswe, stat long taem ya, mifala i no moa nid blong wok long fasin haed. Long 1970, gavman i luksave ol Witnes blong Jehova olsem wan jos. Naoia mifala i save joen long open ples, bildim ol Haos Kingdom, mo openem wan branj ofis.

Ol Niufala Wok We Jehova i Givim

 Long 1971, oli invaetem mi mo Mercedes blong kam stap long niufala branj ofis long Baselona. Be wan yia biaen, Mercedes i gat bel, mo i bonem naesfala gel blong mitufala, Abigail. Hemia i min se mitufala i no moa save stap long Betel, be mitufala i gat wan narafala wok blong mekem, hemia blong tijim mo lukaot gud long gel blong mitufala.

 Taem Abigail i kam wan tineja, branj ofis i askem long mi blong mekem wok blong eria elda bakegen. Mitufala i prea long saed ya, mo mitufala i askem advaes long sam brata we oli gat ekspiriens. Wan elda i talem se: “Jesús, sipos oli nidim yu blong mekem wok ya, yu mas talem yes.” Ale mitufala i statem wan nara gudfala taem long laef blong mitufala. Fastaem, mitufala i visitim ol kongregesen raonabaot long eria blong mifala, blong mitufala i save gohed blong lukaot gud long Abigail. Taem hem i gruap moa mo i aot long mitufala, hemia i givim janis long mitufala blong mekem moa long spesel fultaem wok blong Jehova.

 Mi mo Mercedes i gohed 23 yia long wok blong eria elda. Mi mi laekem tumas wok ya, from we mi gat janis blong yusum ol ekspiriens blong mi blong halpem ol yangfala. Mi spenem sam taem blong tijim ol klas blong ol elda mo ol fultaem paenia, mo long taem ya mitufala i slip long Betel long Madrid. Traem tingbaot: Betel ya i stap tri kilometa nomo longwe long Jarama Reva, hemia reva we mi baptaes long hem long 1955. Long taem ya, mi no tingbaot nating se bambae mi kam long sem eria plante yia biaen, blong rerem ol yangfala man mo woman blong mekem moa long wok blong Jehova.

Mi tijim wan klas long wan tiokratik skul

 Long 2013, mitufala i joen bakegen long wok blong spesel paenia. I no isi blong mi mi aot long wok blong eria elda mo kam wan paenia bakegen, be naoia mi luk se i gud we i hapen olsem. I no longtaem i pas, mi mi gat problem long helt, mo oli mas katem hat blong mi. Long taem ya tu, mi dipen long Jehova blong i givhan long mi, mo olsem oltaem, hem i neva lego mi. Mo tu, gudfala waef blong mi Mercedes, i sapotem mi blong 56 yia, mo hem i rili wan gudfala patna long ol tiokratik wok we mi mekem.

 Plante taem, mi tingtingbak long taem ya we mi tijim ol klas blong ol elda mo ol fultaem paenia. Long tingting blong mi, mi luk yet fes blong ol yangfala ya we oli wantem tumas blong lanem samting. Oli mekem mi mi tingtingbak long yangtaem blong mi, mo olsem wanem mi mi glad taem mi stat blong mekem fultaem wok blong Jehova, we i gohed long ful laef blong mi. I tru, mi kasem sam hadtaem, be mi gat plante nambawan ekspiriens tu. Mo ol hadtaem ya oli tijim mi long sam impoten lesen, hemia we i impoten moa se, mi neva mas trastem prapa paoa blong mi. Ol hadtaem ya oli givim janis long mi blong luk strong han blong Jehova, we i givim paoa long mi oltaem blong stanap strong.—Filipae 4:13.

Mi mo Mercedes i gohed yet olsem fultaem paenia

a Wan spesel paenia i prij fultaem, mo i agri blong go long eniples we branj ofis blong ol Witnes blong Jehova oli sanem hem, from we i nidim ol Baebol tija long ples ya.

b Smol rum ya we longfala blong hem i fo meta mo bigwan blong hem i fo meta, mo i no gat toelet, hemia hom blong mi blong seven manis. Mi slip long floa we i graon, mo mi gat wan smol blangket nomo.

c Long ol kantri we ol man oli toktok Spanis, oli talem “Don” bifo long nem blong man blong soemaot respek.