Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

“Masin We i Naf Blong Lanem Samting i Bitim Olgeta Narafala Masin”

“Masin We i Naf Blong Lanem Samting i Bitim Olgeta Narafala Masin”

“Masin We i Naf Blong Lanem Samting i Bitim Olgeta Narafala Masin”

OL MAN oli kolem bren blong ol bebi se “masin we i naf blong lanem samting i bitim olgeta narafala masin,” mo oli talem i stret nomo. Taem wan bebi i bon, hem i lukluk ol samting raonabaot long hem, i harem ol noes, i harem save ol samting we i stap hapen, mo hem i rere finis blong lanem samting from.

Mo tu, bebi i wantem save long ol narafala man. Hem i laekem lukluk fes blong olgeta, harem voes blong olgeta, mo i laekem we oli tajem hem. Wan buk (Babyhood) we Penelope Leach i raetem, i talem se: “Ol man oli mekem plante stadi long ol samting we bebi i laekem moa blong lukluk, ol noes we oli pulum hem blong lesin, mo ol samting we hem i wantem harem save bakegen mo bakegen. Plante taem, hem i kasem ol samting ya long wan bigman we i lukaot long hem.” !Taswe ol papa mama oli gat bigfala paoa long pikinini blong olgeta taem hem i stap gruap!

“Mi Toktok Olsem Wan Bebi”

Ol bebi oli naf blong lanem wan lanwis taem oli lesin nomo long ol man we oli toktok long lanwis ya. Hemia wan samting we ol papa mama mo ol dokta blong pikinini, oli sapraes bigwan long hem. Ol man blong stadi oli faenemaot se sam dei nomo afta we bebi i bon, hem i lan long voes blong mama blong hem, mo i laekem moa voes ya i bitim voes blong ol narafala man. Mo oli faenemaot se sam wik nomo afta we hem i bon, hem i harem save se tiun blong lanwis blong papa mama blong hem i defren long hemia blong ol narafala lanwis. Mo sam manis nomo afta we bebi i bon, hem i harem save ol defdefren wod. From samting ya, hem i harem save se wan storian i defren long ol narafala samting we hem i harem.

Aposol Pol i raetem se: “Taem mi mi bebi, mi toktok olsem wan bebi.” (1 Korin 13:11, Modern King James Version) ?Wan bebi i toktok olsem wanem? Plante taem i olsem se hem i toktok long wan lanwis we hem nomo i kasem save long hem. ?Olsem wanem? ?Hem i stap mekem noes nomo? !Nogat! Wan buk (What’s Going On in There?—How the Brain and Mind Develop in the First Five Years of Life) we Dokta Lise Eliot i raetem, i tokbaot se taem yumi toktok, hemia i “wan bigfala wok we bren mo bodi tugeta i mekem. Plante defdefren masel long skin blong maot, tang, insaed long maot, mo stamba ples we voes i kamaot long hem, oli mas kwik blong mekem wok blong olgeta.” Buk ya i talem bakegen se: “Taem bebi i stap mekem ol defdefren noes, maet i luk olsem se hem i wantem pulum tingting blong yumi nomo. Be hem i stap mekem wan samting we i impoten tumas, blong trenem hem from bigfala wok we bren mo bodi blong hem bambae i mekem taem hem i toktok.”

Taem bebi i toktok long lanwis blong hem wan, papa mama blong hem tufala i gat prapa fasin blong tufala blong ansa long hem. Maet toktok blong tufala i narakaen, be i mekem wan gudfala wok. Hem i pulum bebi blong ansa. Taem bebi i ansa long papa mama, mo papa mama i ansa long hem, bebi i stap lanem fasin blong storian wetem narafala. Hemia wan fasin we bambae hem i yusum long ful laef blong hem.

Taem Bebi i Kam Bigwan Moa, Wok Blong Papa Mama i Jenis

Papa mama tufala i bisi blong givim olgeta samting we bebi i nidim evri dei. Taem hem i krae, wan long tufala i fidim hem. Taem hem i krae, wan long tufala i jenisim napkin blong hem. Taem hem i krae, wan long tufala i karem hem. Bebi i nidim we tufala i hareap blong mekem ol samting ya taem hem i wantem, mo hemia i stret nomo. Hemia nao bigfala wok we tufala i mas mekem blong lukaot long bebi.—1 Tesalonaeka 2:7.

From we papa mama tufala i hareap blong mekem ol samting we bebi i wantem, bebi i ting se hem nao i impoten moa bitim ol narafala man. Mo hem i ting se ol narafala man oli stap blong mekem samting we hem nomo i wantem, speseli papa mama blong hem. Tingting ya i no stret, be yumi kasem save from wanem bebi i tingting olsem. Yumi no mas fogetem se, bitim wan yia, papa mama i mekem evri samting we bebi i wantem. Hem i ting se hem i olsem wan king mo hem i rul long ol bigman, we oli stap blong mekem samting we hem nomo i wantem. Wan man blong givim advaes long ol famle, John Rosemond, i raetem se: “!I tekem klosap tu yia blong bebi i kasem tingting ya se hem i king, mo i tekem bitim sikistin yia blong stretem tingting ya! Mo hemia nao wok blong papa mama: Fastaem, tufala i mekem bebi i ting se hem i bos long tufala, be naoia, wetem kaen fasin, tufala i mas tijim hem blong i jenisim tingting ya. I olsem we hem i no moa king.”

Tru ya, taem bebi i gat klosap tu yia, wok blong papa mama i jenis. Fastaem tufala i lukaot long bebi, be naoia tufala i kam tija blong hem. Long taem ya nao, hem i stat blong lanem se tingting blong hem se hem i king, i no stret. Naoia hem i kasem save se papa mama tufala i no moa folem tingting blong hem, be hem nao i mas folem tingting blong tufala. I olsem se tufala i kafsaedem rul blong hem, mo maet hem i no glad long samting ya. Hem i save harem nogud mo i mekem hed, blong i traem gohed blong bos long tufala. ?Hem i mekem olsem wanem?

Taem Bebi i Mekem Hed Nao i Krakrae, i Singsingaot

Plante pikinini, fasin blong olgeta i jenis bigwan taem oli gat klosap tu yia. Plante taem oli mekem hed nao oli kros, oli krakrae, mo oli singsingaot blong kasem samting we oli wantem. Plante papa mama oli harem nogud taem pikinini blong olgeta i kasem yia ya. Oli luk se wantaem nomo, pikinini i laekem blong talem tok ya “!No!” mo “!Mi no wantem!” Maet hem i stap traehad blong winim tingting blong hem we i fasfas, nao hem i kros long hem wan mo long papa mama blong hem. Hem i wantem stap longwe long tufala, be hem i wantem tu blong stap klosap long tufala. Samting ya i mekem tingting blong papa mama i fasfas, tufala i no kasem save from wanem pikinini i mekem olsemia, mo tufala i no moa save wanem samting blong mekem. ?Wanem i stap hapen?

I gud yumi tingbaot bigfala jenis we i kamaot long laef blong pikinini. Fastaem, hem i krae smosmol nomo nao papa mama tufala i hareap blong kam. Be naoia, hem i stat blong kasem save se “rul” blong hem i blong smoltaem nomo, mo hem nao i mas mekem sam samting blong hem wan. Sloslo, hem i kasem save se hem i mas stap daon long papa mama blong hem. Hemia nao samting we Baebol i talem, i se: “Ol pikinini. Oltaem yufala i mas obei long ol papa mo mama blong yufala.”—Kolosi 3:20.

Long hadtaem ya, papa mama i mas strong blong mekem pikinini i obei long tufala. Sipos tufala i mekem wok ya wetem lav, sloslo pikinini bambae i lanem se hem i stap daon long tufala. Nao bambae hem i rere from ol nambawan jenis we oli mas kamaot taem hem i stap gruap.

Ol Gudfala Fasin

Ol anamol mo sam masin tu, oli naf blong harem save ol wod mo ripitim olgeta. Be ol man nomo oli naf blong tingting mo jekemap olgeta bakegen. Taswe, pikinini we i gat tu no tri yia, i naf blong harem save se hem i flas, hem i sem, hem i mekem i rong, mo hem i fraet. Hemia fas step we i givhan long hem blong bambae i kam wan bigman we i gat ol gudfala fasin, wan man we i gat strong tingting blong folem fasin we i stret, nomata se ol narafala oli mekem i rong.

Long taem ya, papa mama i glad long wan narafala gudfala samting we tufala i luk long pikinini. Hem i stat blong kasem save se ol narafala oli harem olsem wanem. Taem hem i gat tu yia, hem i pleplei hem wan, klosap long ol narafala. Be naoia, hem i pleplei wetem ol narafala. Mo tu, hem i luksave wetaem papa mama blong hem tufala i harem gud, mo maet hem i wantem mekem wan samting blong tufala i glad long hem. Taswe, maet papa mama i luk se naoia i moa isi blong tijim hem.

Taem pikinini i gat tri yia, hem i stat blong lanem se i gat sam tingting we oli stret mo sam we oli rong, sam fasin we oli gud mo sam we oli nogud. I klia se hemia nao stret taem blong papa mama i tijim pikinini blong i gruap wetem ol gudfala fasin.

[Tok blong makem poen pej 5]

Sam dei nomo afta we bebi i bon, hem i lan long voes blong mama blong hem, mo i laekem moa voes ya i bitim voes blong ol narafala man

[Tok blong makem poen pej 6]

Taem pikinini i gat tri yia, hem i stat blong lanem se i gat sam tingting we oli stret mo sam we oli rong, sam fasin we oli gud mo sam we oli nogud

[Bokis blong pija long pej 6]

?FROM WANEM PIKININI I GOHED BLONG MEKEM HED, I KROS, I KRAKRAE, MO I SINGSINGAOT?

Wan buk (New Parent Power) we John Rosemond i raetem, i talem se: “Sam papa mama oli ting se oli mestem samples, oli no givim evri samting we pikinini i askem, taswe hem i kros, i krakrae, mo i singsingaot. Oli ting se sipos hemia i fol blong olgeta, oli mas mekem wan samting kwiktaem blong stretem. Taswe, nating se oli talem ‘no’ finis long pikinini, be naoia oli jenisim, oli talem ‘yes.’ No maet oli bin kilim pikinini, be naoia oli harem se oli rong. Ale oli givim samting we pikinini i askem fastaem, no oli givim moa i bitim wanem we hem i bin askem. !Saye! Trik blong pikinini ya i wok gud. Hem i no moa kros, i no moa krakrae, i no moa singsingaot, mo papa mama i harem gud. Be pikinini i lanem se sipos hem i wantem wan samting, hem i mas mekem hed, i kros, i krakrae, mo i singsingaot. Nao hem i gohed blong kam gud moa long fasin ya.