Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Harem Gud From Hae God i Sevem Yumi

Harem Gud From Hae God i Sevem Yumi

Harem Gud From Hae God i Sevem Yumi

“Bambae mi stap glad tumas long Jeova hem wan, bambae mi stap harem gud tumas long God ya we i stap sevem mi.” —HABAKUK 3:18, “NW.”

1. ?Bifo we Babilon i foldaon long 539 B.K.T., Daniel i luk wan vison long saed blong wanem?

 BITIM ten yia bifo we Babilon i foldaon long 539 B.K.T., olfala profet Daniel i luk wan nambawan vison. Vison ya i soem wanem we bambae i hapen long wol ya go kasem bigfala faet we bambae i stap bitwin ol enemi blong Jeova mo King we Hem i makemaot, hemia Jisas Kraes. ?Wanem filing blong Daniel? Hem i talem se: “Mi mi harem nogud we tingting blong mi i trabol tumas, mo . . . mi stap traehad blong savegud mining blong vison ya,be mi no save kasem nating.”—Daniel 8:27.

2. ?Wanem faet we Daniel i luk long vison, mo wanem filing blong yu taem yu save se faet ya i klosap tumas?

2 ?Olsem wanem long yumi? !Yumi stap klosap tumas long taem blong en! ?Wanem filing blong yumi taem yumi luksave se faet we Daniel i luk long vison—faet blong God long Amageden—i klosap nomo? ?Yumi mekem wanem taem yumi luksave se ol rabis fasin we profet Habakuk i tokbaot oli kam antap bigwan mo se bambae God i mas spolem ol enemi blong hem? Maet filing blong yumi i sem mak long filing blong profet Habakuk, olsem japta tri long buk blong hem i tokbaot.

Habakuk i Prea Long God Blong Askem Sore

3. ?Habakuk i prea long saed blong hu, mo olsem wanem ol tok blong hem oli save gat paoa long yumi?

3 Habakuk japta 3 i wan prea. Olsem vas 1 i soemaot, hem i wan prea we Habakuk i singim long wan singsing blong harem nogud, no blong krae. Long prea ya,i olsem we profet ya i stap prea from hem wan. Be, Habakuk i stap toktok long saed blong nesen we God i jusumaot. Tede, prea blong hem i gat bigfala mining long ol man blong God, we oli stap talemaot Kingdom. I gud blong tingbaot poen ya taem yumi ridim Habakuk japta 3. Ol tok blong hem oli mekem yumi luksave se bambae i gat wan bigfala samting i hapen mo tu, ol tok ya oli givim glad long yumi. Prea blong Habakuk i givim wan strongfala risen from wanem yumi mas glad long Jeova, God ya we i stap sevem yumi.

4. ?From wanem Habakuk i fraet mo yumi sua se bambae God i soem paoa blong hem long wanem samting?

4 Long tufala faswan haf, yumi bin luk se long taem blong Habakuk, laef blong ol man long kantri blong Juda i nogud we i nogud. Be God i no save letem laef olsem i gohed. Bambae Jeova i tekem aksin, olsem we hem i bin mekem bifo. Yumi no sapraes, we profet Habakuk i kraeaot, i talem se: “O Jeova, mi mi harem nius long saed blong yu. !O Jeova, mi mi fraet taem mi harem nius blong ol samting we yu yu mekem!” ?Habakuk i minim wanem? ‘Nius blong Jeova,’ hemia stori we ol man oli raetemdaon long saed blong ol bigbigfala wok blong Jeova, olsem hemia long Red Si, long draeples, mo long Jeriko. Habakuk i savegud ol bigbigfala wok ya,mo hem i fraet from we hem i save se bambae Jeova i yusum bakegen bigfala paoa blong hem blong spolem ol enemi blong hem. Taem yumi luk ol rabis fasin blong ol man tede, yumi tu, yumi save se bambae Jeova i tekem aksin olsem we hem i bin mekem bifo. ?Samting ya i mekem yumi fraet? !O yes! Nating se i olsem, yumi prea olsem Habakuk, se: “!Long taem blong mifala, plis yu mekem ol bigbigfala wok ya bakegen we yu bin mekem bifo! Long taem we yu yu kros, plis tingbaot blong sore long mifala.” (Habakuk 3:2, NW) Long stret taem we God i makemaot finis, ‘long taem blong yumi,’ hem bambae i tekem aksin, mo i soemaot bigfala paoa blong hem. !Mo long taem ya,bambae hem i tingbaot olgeta we oli lavem hem tumas, i sore long olgeta!

!Jeova i Maj!

5. ?Olsem wanem ‘God i pas long Edom, i kam,’ mo samting ya i soem wanem long saed blong Amageden?

5 ?Wanem bambae i hapen taem Jeova i harem prea blong yumi, we yumi bin askem hem blong i sore long yumi? Yumi faenem ansa long Habakuk 3:3, 4. Fastaem, profet Habakuk i talem se: “God, hem i tabu, hem i aot finis long hil ya Paran, i pas long Edom i stap kam.” Long taem blong profet Moses, Paran mo Edom, oli stap long draeples, long rod we i go long Kenan. Taem bigfala nesen blong Isrel i stap wokbaot i go, i olsem we Jeova i stap muf i go, mo i no gat wan samting i save stopem hem. Smoltaem bifo we Moses i ded, hem i talem se: “Hae God i aot long hil ya Sinae, i kam long yumi. Hem i kam long yumi olsem san we i girap long narasaed kantri ya Edom, mo laet blong hem i saenaot long hil ya Paran i kam kasem yumi. Mo i gat ten taosen enjel oli kam wetem hem.” (Dutronome 33:2) Taem Jeova i muf agensem ol enemi blong hem long Amageden, bambae hem i soemaot bigfala paoa blong hem, mo i no gat man i save stopem hem.

6. ?Ol Kristin we oli gat fasin luksave, oli luk wanem narafala samting antap long bigfala glori blong Jeova we oli luk?

6 Habakuk i talem tu se: “[Jeova] i aot long heven i stap kam, mo bigfala laet ya i stap saen raonabaot long hem.” !Hemia i wan nambawan samting blong luk! I tru se, sipos wan man i luk Jeova, bambae man ya i ded from. (Eksodas 33:20) Be ol trufala man blong God, oli save luk hem wetem ae blong hat blong olgeta, taem oli stap tingting long bigfala glori blong hem. (Efesas 1:18) Mo antap long hemia, ol Kristin we oli gat fasin luksave, oli luk wan narafala samting bakegen. Habakuk 3:4 i finis olsem se: “Laetning i stap saenaot long han blong hem, i soemaot we paoa i stap long han blong hem.” Yes, yumi luk se Jeova i rere blong tekem aksin. Bambae hem i yusum paoa ya we i bigfala mo i strong tumas, we i stap long raethan blong hem.

7. ?Fasin ya we God i maj i go from we hem i win, i minim wanem long olgeta we oli rebel agensem hem?

7 Taem God i maj i go blong win long faet, bambae bigfala trabol i kasem olgeta we oli rebel agens long hem. Habakuk 3:5 i talem se: “Bigfala sik i go fastaem long hem, mo ded i stap kam biaen long hem.” Long yia 1473 B.K.T., taem ol man Isrel oli kam klosap long Promes Lan, plante long olgeta oli rebel, nao oli mekem nogud long saed blong seks mo oli wosip long aedol. Frut we i kamaot se, bitim 20,000 long olgeta, oli ded from wan sik we God i sanem long olgeta. (Namba 25:1-9) I no longtaem, taem bambae Jeova i maj i go blong “faet long bigfala Dei blong God ya we i gat olgeta paoa,” ol man we oli rebel agensem hem, olgeta tu bambae oli ded long sin blong olgeta. Samfala long olgeta, maet prapa sik bambae i kilim olgeta oli ded.—Revelesen 16:14, 16.

8. ?Folem Habakuk 3:6, wanem samting bambae i kasem ol enemi blong God?

8 Naoia, harem profet tok ya we i talem klia olsem wanem bambae Jeova blong ol ami i tekem aksin. Long Habakuk 3:6, yumi ridim se: “Taem hem [Jeova God] i no moa muv, wantaem nomo graon i seksek. Taem hem i lukluk i go long ol kantri, olgeta man oli fraet, oli seksek. Ol bigbigfala hil we oli stap bifo olgeta, oli brobrok long ol smosmol pis, oli folfoldaon. Mo ol smosmol hil we oli no save lus, oli draon. Olgeta hil ya,bifo, hem i stap pas long olgeta, be olgeta evriwan oli lus.” Fastaem, Jeova i stanap, “hem i no muf.” Hem i mekem olsem wan komanda we i stanap blong lukluk ples we faet i stap long hem. Nao, ol enemi oli fraet tumas. Oli luksave enemi blong olgeta nao oli fraet we oli fraet we oli stap seksek from. Jisas i bin tokbaot wan taem we “olgeta laen blong man long wol bambae oli krae.” (Matiu 24:30) Oli let tumas. Bambae oli luksave se i no gat wan man i save faet agensem Jeova. Ol ogenaesesen blong man—olgeta ya tu we i luk olsem se oli ol “bigbigfala hil” we oli stanap strong mo “ol smosmol hil we oli no save lus”—bambae oli brobrok, oli folfoldaon. Long taem ya,bambae God i “pas long olgeta,” i spolemgud olgeta olsem we hem i mekem bifo.

9, 10. ?Habakuk 3:7-11 i mekem yumi tingbaot wanem samting?

9 Jeova i “kros tumas” long ol enemi blong hem. ?Be wanem ol tul blong faet we bambae hem i yusum long bigfala faet blong hem? Lesin long Habakuk taem hem i tokbaot ol tul blong faet ya. Hem i se: “Yu yu rere finis blong pulum bonara blong yu, we laetning i olsem ara blong yu we i spid i kam. Mo ol reva oli stap ron bigwan, oli brebrekem graon. Taem oli bigbigfala hil oli luk yu oli seksek tumas from. Bigfala ren i kam, nao ol reva oli ron bigwan. Mo ol wef blong solwota oli stap go antap we antap, nao oli stap mekem bigfala noes. Taem san mo mun tufala i luk laetning, we i olsem ol ara mo spia blong yu we oli spid i kam, tufala i stap kwaet, tufala i no moa muf.”—Habakuk 3:7-11.

10 Long taem blong Josua, Jeova i soemaot bigfala paoa blong hem, taem i mekem san mo mun, tufala i no moa muf. (Josua 10:12-14) Profet tok blong Habakuk i mekem yumi tingbaot se bambae Jeova i yusum semfala paoa ya long Amageden. Long 1513 B.K.T., Jeova i soem se hem i gat bigfala paoa antap long solwota taem hem i yusum Red Si blong kilim i ded ol ami blong Fero. Foti yia biaen, reva Jodan we i ron bigfala i no save blokem ol man Isrel blong gokros mo go insaed long Promes Lan. (Josua 3:15-17) Long taem blong woman profet ya,Debora, wan reva i ron bigfala mo i brumumaot ol kat blong faet blong Siseraha, we i enemi blong ol man Isrel. (Jajes 5:21) Long Amageden, bambae Jeova i yusum ol semfala paoa olsem bigfala wota we i ron, ren, mo solwota. Tanda mo laetning tu, oli stap long han blong hem, olsem spia mo wan ples blong putum ara we i fulapgud long ara.

11. ?Wanem bambae i hapen taem Jeova i soemaot bigfala paoa blong hem?

11 Tru ya,bambae i wan samting blong fraet taem Jeova i soemaot bigfala paoa blong hem. Habakuk i talem se bambae naet i kam delaet mo bambae delaet i kam klia moa i winim laet blong san. Nomata sipos ol samting we profet tok ya i talem long saed blong Amageden oli tru no oli pija nomo, yumi sua long wan samting—bambae Jeova i win, mo hem i no save letem wan enemi blong hem i stap laef.

!Yumi Sua Se God Bambae i Sevem Ol Man Blong Hem!

12. ?Bambae God i mekem wanem long ol enemi blong hem, be hu ya olgeta we bambae oli sef?

12 Profet Habakuk i gohed blong eksplenem aksin we bambae Jeova i tekem blong spolem ol enemi blong Hem. Long Habakuk 3:12, yumi ridim se: “Yu yu kros tumas long ol man blong olgeta kantri, mo yu maj i kam, yu stat long narasaed wol, yu gokros long narasaed, yu stap purumpurumbut long olgeta.” Be Jeova bambae i no kilim evri man oli ded. Sam man bambae oli sef. Habakuk 3:13 i talem se: “Yu yu go finis blong sevem ol man blong yu, wetem king blong olgeta we yu nomo yu makemaot.” Yes, Jeova bambae i sevem ol trufala man blong hem we hem i makemaot olgeta. Long taem ya,bambae hem i spolem gud Bigfala Babilon, hemia olgeta giaman skul long wol. Be tede, ol nesen oli stap traem blong spolem fulwan klin wosip. I no longtaem, bambae Gog blong Magog i faet agensem ol man blong Jeova. (Esikel 38:1–39:13; Revelesen 17:1-5, 16-18) ?Bambae Setan i win long faet ya?!Nogat! Long taem ya,bambae Jeova i kros tumas, nao i purumbut long ol enemi blong hem, i wokbaot antap long olgeta olsem we man i wokbaot antap long wit. Be bambae hem i sevem ol man we oli wosipim hem wetem spirit mo trutok.—Jon 4:24.

13. ?Olsem wanem Habakuk 3:13 bambae i kamtru?

13 Bambae God i kilim i ded olgeta man nogud. Profet tok ya i tokbaot samting ya,i se: “Man we i king blong [“haos ya,yu Jeova,” NW] yu kilim hem finis, mo yu spolem olgeta man we oli biaen long hem.” (Habakuk 3:13) “Haos ya,” hemia rabis wol we i stap aninit long paoa blong Devel Setan. Bambae God i spolemgud haos ya. “Man we i king,” no ol lida we oli agensem God, bambae God i spolem olgeta. Bambae olgeta evriwan oli lus olgeta, oli no moa stap. !Bambae hemia i rili wan taem blong harem gud!

14-16. ?Folem Habakuk 3:14, 15, wanem bambae i hapen long ol man blong Jeova mo long ol enemi blong olgeta?

14 Long Amageden, olgeta ya we oli traem blong kilim i ded ‘ol tabu man blong Jeova,’ bambae Jeova i mekem se oli kilkilim olgeta bakegen. Long Habakuk 3:14, 15, profet ya i tokbaot God, i se: “Taem ol soldia blong hem oli kam olsem hariken blong spolem mifala, oli stap harem gud, olsem ol man we oli stap ravem ol puaman long fasin blong haed. Be long taem ya,ol ara blong yu oli kasemgud komanda blong soldia blong king ya. Ol hos blong yu oli purumpurumbut long solwota, nao i mekem solwota i raf we i raf.”

15 Taem profet Habakuk i talem se, “Ol soldia blong hem oli kam . . . blong spolem mifala,” hem i stap toktok long saed blong ol tabu man blong Jeova. Ol nesen oli olsem ol man blong stil. Bambae oli girap agensem ol man blong Jeova blong traem kilim olgeta oli ded. Olgeta ya we oli enemi blong God mo blong ol man blong hem, bambae “oli stap harem gud” from we oli ting se bambae oli win. Bambae oli luk ol trufala Kristin olsem “ol puaman” we oli no gat paoa. Be taem oli stat blong agensem ol man blong God, bambae Jeova i mekem se oli kilkilim olgeta bakegen. Bambae oli yusum ol tul blong faet blong olgeta, no “ol ara” blong olgeta blong kilkilim olgeta.

16 Be bambae i gat moa samting i hapen long dei ya. Jeova bambae i yusum ol enjel blong hem blong kilim i ded olgeta enemi blong hem. Bambae Jisas Kraes i lidim ol ami blong heven, nao oli ron long ol “hos,” oli purumbut long “solwota” mo ‘solwota we i raf we i raf,’ we i minim bigfala hip blong ol enemi blong God long wol ya. (Revelesen 19:11-21) Biaen, bambae i no moa gat wan man nogud long wol. !Hemia wan taem we Jeova i mas soemaot bigfala paoa mo stret fasin blong hem!

!Dei Blong Jeova i Stap Kam!

17. (a) ?From wanem yumi bilif fulwan se ol tok blong Habakuk bambae oli kamtru? (b) ?Olsem wanem yumi save folem eksampel blong Habakuk taem yumi stap wet long bigfala dei blong Jeova?

17 Yumi sua se, i no longtaem, bambae ol tok blong Habakuk oli kamtru. Bambae ol tok ya oli mas kamtru long stret taem blong hem. ?Wanem filing blong yu taem yu kasem save long samting ya? Rimemba se God nao i pusum Habakuk blong raetem ol tok ya. Jeova bambae i tekem aksin, nao bambae bigfala trabol i kamaot long wol ya. Yumi no sapraes we Habakuk i raetem se: “Taem mi harem nius blong samting ya, mi fraet we mi fraet, mi seksek tumas from, we fes blong mi i kam nogud, mo bodi blong mi i kam slak olgeta, mo leg blong mi i seksek tumas. Be bambae mi mi stap wet gogo taem ya i kamtru, we olgeta ya we oli kam faet agens long mifala oli kasem panis.” (Habakuk 3:16) Habakuk i fraet we i fraet―mo yumi kasem save long samting ya. ?Be bilif blong hem i kam slak? !Nogat! Hem i rere blong stap kwaet mo blong wet long bigfala dei blong Jeova. (2 Pita 3:11, 12) ?Olsem wanem long yumi? ?Yumi mas gat sem fasin olsem Habakuk? !Yes! Yumi gat strong bilif se profet tok blong Habakuk bambae i kamtru. Be, go kasem taem ya,yumi mas gat longfala tingting mo wet.

18. ?Nomata we Habakuk i save se bambae hem i kasem hadtaem, hem i gat wanem tingting?

18 Oltaem, faet i mekem hadtaem i kamaot long olgeta ples. Nesen we i winim wan faet, hem tu i kasem hadtaem. Maet kakae i sot. Maet ol man oli lusum haos blong olgeta. Maet ol man oli kam pua moa. Sipos samting ya i hapen long yumi, ?bambae yumi mekem wanem? Habakuk i soem wan gudfala eksampel long saed ya. Hem i talem se: “Naoia yumi stap long trabol. Ol figtri oli no moa karem kakae, mo ol grep oli no moa karem frut blong wokem waen, mo ol tri ya olif oli no moa karem frut blong wokem oel, mo i no moa gat kakae long garen, mo ol sipsip mo ol buluk oli ded evriwan. Be nating we ol trabol ya oli kasem yumi olsem, mi bambae mi stap harem gud yet from we Hae God i God blong mi, mo hem i stap sevem mi.” (Habakuk 3:17, 18) Habakuk i save se bambae hem i kasem hadtaem, maet kakae i sot. Be, hem i neva lusum glad blong hem long Jeova, we i God blong sevem man.

19. ?Wanem hadtaem we plante Kristin oli stap fesem, be yumi save sua long wanem sipos yumi putum Jeova fastaem long laef blong yumi?

19 Tede, bifo we Jeova i mekem faet agensem ol man nogud, bambae i gat plante trabol we i mekem ol man oli safa tumas. Jisas i bin talem se ol faet, kakae i sot, graon i seksek, mo ol strong sik, bambae oli wan ‘saen blong soem se hem i stap finis’ olsem King. (Matiu 24:3-14; Luk 21:10, 11) Plante brata mo sista blong yumi, oli laef long ol kantri we i fulap long ol trabol we Jisas i tokbaot, mo ol trabol ya oli mekem oli safa bigwan. Maet long fiuja, ol narafala Kristin tu bambae oli safa from ol sem trabol ya. Long plante long yumi, maet ‘bambae ol figtri oli no karem frut’ gogo kasem taem we en i kam. Be, yumi save from wanem ol samting ya oli stap kamaot, mo samting ya i mekem yumi strong. Mo tu, God i givhan long yumi. Jisas i promes se: “Fastaem yufala i mas lukaot gud blong obei long God we i King blong yufala, mo blong folem ol stret fasin blong hem. Nao biaen hem i save givim olgeta samting ya tu long yufala.” (Matiu 6:33) Samting ya i no minim se bambae yumi gat wan laef we i no gat trabol. Nogat. Be, yumi sua se, sipos yumi putum Jeova fastaem long laef blong yumi, bambae hem i lukaot gud long yumi.—Ol Sam 37:25.

20. ?Nating se yumi stap harem nogud naoia, yumi mas gat strong tingting blong mekem wanem?

20 Nomata wanem hadtaem yumi fesem, bambae yumi no save lusum bilif blong yumi se Jeova i gat paoa blong sevem yumi. Plante brata mo sista blong yumi long Afrika, Is Yurop, mo ol narafala ples, oli fesem ol bigfala hadtaem, be oli gohed blong ‘harem gud long Jeova.’ I gud we yumi mekem olsem olgeta. Yumi neva mas lego. Rimemba se Haefala Masta, Jeova, i Stamba blong ‘paoa ya we i bigwan olgeta.’ (Habakuk 3:19, NW) Bambae hem i neva lego yumi. I sua se bambae Amageden i kam, mo i sua se, biaen, niufala wol we God i promes long hem bambae i kamtru. (2 Pita 3:13) Afta, ‘bambae ol man long wol oli kasem save long bigfala paoa blong Jeova olsem we wota i kavremap solwota.’ (Habakuk 2:14) Go kasem nambawan taem ya,yumi mas folem gudfala eksampel blong Habakuk. Yumi mas ‘harem gud mo yumi glad from we Jeova i stap sevem yumi.’

?Yu Yu Tingbaot?

• ?Olsem wanem prea blong Habakuk i save gat paoa long yumi?

• ?From wanem Jeova i maj i go?

• ?Profet tok blong Habakuk i talem wanem long saed blong rod blong sef?

• ?Yumi mas gat wanem fasin taem yumi stap wet long bigfala dei blong Jeova?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 23]

?Yu yu save ol strongfala samting we bambae God i yusum agensem ol man nogud long Amageden?