Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Yu Save Win Sipos Yu Gohed Oltaem

Yu Save Win Sipos Yu Gohed Oltaem

Yu Save Win Sipos Yu Gohed Oltaem

LONG taem blong yumi, ol man oli no moa gat gudfala fasin ya blong gohed oltaem. Plante man oli bilif se, blong win, oli mas jusum wanem we i stret long olgeta mo oli mas mekem samting ya long stret taem blong hem, be i no from fasin blong gohed oltaem. ?Hu i save talem se hemia i fol blong olgeta? Ol program long televisin, radio, mo ol niuspepa, oli fulap long ol tok we i pulum man blong ting se oli save kasem eni samting we oli wantem, jes from wan smol traehad, mo smol mane nomo. Oltaem, ol niuspepa oli tokbaot plante stori blong ol man we oli stap win kwiktaem nomo. Mo tu, oli tokbaot stori blong ol yangfala bisnesman we oli kasem plante milyan dola kwiktaem afta we oli finis skul.

Man ya blong raetem niuspepa, Leonard Pitts i talem se: “Long sam ples, ol man oli ting se oli save win kwiktaem. . . . I luk olsem wan samting we i isi nomo, we eni man i save mekem. Wan samting nomo se oli mas save teknik, oli mas gat waes, no holem save we God i givim.”

?Wanem Ya Fasin Blong Gohed Oltaem?

Fasin blong gohed oltaem i minim se ‘yu holemtaet mo gohed strong long wan plan, wan tingting, no wan wok, nating se sam samting i blokem yu no yu kasem traem.’ I minim tu se yu mas gohed wetem strong tingting, mo holem strong, nomata we yu kasem hadtaem. Baebol i talem se fasin blong gohed oltaem i impoten tumas. Eksampel, Tok blong God i talem se: “Gohed blong putum kingdom long fasples,” “gohed blong kilkilim doa, nao bambae doa i save open long yufala,” ‘gohed blong prea oltaem,’ mo “holemstrong ol samting we oli gud.”—Matiu 6:33 (NW); Luk 11:9; Rom 12:12; 1 Tesalonaeka 5:21.

Wan impoten haf blong fasin blong gohed oltaem, hemia ol traem we yumi no save ronwe long olgeta. Ol Proveb 24:16 i talem se: “Nating we trabol i stap kasem stret man hamas taem, be oltaem hem i save girap bakegen.” Man we i stap gohed oltaem, hem i no save kam slak. Nomata we hem i kasem hadtaem no i mekem mastik, be bambae hem i ‘girap,’ ‘i gohed,’ mo i traem bakegen.

Be plante man, oli no rere blong fesem ol hadtaem mo ol mastik we oli kamaot long laef blong olgeta. Oli neva lanem fasin ya blong gohed oltaem. Taswe, oli kam slak kwiktaem nomo taem oli kasem traem. Man ya blong raetem buk, Morley Callaghan, i talem se: “I gat tumas man we, taem oli mestem, oli folem wan rod we i blong spolem olgeta nomo. Oli gat tingting ya se oli nogud, oli blemem ol narafala, oli kam kros mo . . . oli kam slak.”

Sore tumas long olgeta we oli mekem olsem. Pitts i talem se: “Yumi foget se i gat wan risen from wanem yumi kasem ol traem. Yumi save faenem sam gudfala samting taem yumi kasem hadtaem.” ?Wanem gudfala samting ya? Pitts i gohed i se: “[Yumi] lanem se yumi no save ded sipos plan blong yumi i foldaon, mo traem ya i no winim yumi blong olwe. Yumi kam waes moa. Yumi kam naf moa blong fesem ol hadtaem. Baebol i talem klia se: “Sipos man i stap wok had, bambae hem i stap win.”—Ol Proveb 14:23.

Yes, i no isi oltaem blong gohed bakegen afta we yumi kasem wan traem. Samtaem yumi kasem sam traem we oli strong tumas blong winim. Ale, maet ol traem ya oli mekem yumi fogetem ol samting we yumi wantem kasem. Maet yumi harem se i hadwok tumas, yumi no moa naf, mo tingting blong yumi i foldaon, yumi harem nogud. (Ol Proveb 24:10) Be Baebol i leftemap tingting blong yumi se: “Bambae yumi no kam slak blong mekem ol gudfala fasin, from we sipos yumi mekem olsem, bambae long stret taem blong hem, yumi save kasem kakae from ol hadwok ya blong yumi.”—Galesia 6:9.

?Wanem i Save Givhan Long Yumi Blong Gohed Oltaem?

Faswan samting we i save halpem yumi blong gohed oltaem long rod we yumi jusum finis, hemia blong putum ol mak we oli stret long yumi mo oli no strong tumas blong kasem. Aposol Pol i save gud samting ya. Hem i talem long ol Kristin long Korin se: “Fasin blong mi, sipos i olsem we mi resis, be mi mas go blong win nomo, no sipos i olsem we mi boksing, be mi no save sakem han blong mi i go olbaot, we i no kasem man.” Pol i save se sipos hem i wantem we ol traehad blong hem oli karem frut, hem i mas gat ol mak blong kasem mo ol mak ya oli mas oli klia long tingting blong hem, olsem we man blong resis i stap tingbaot mak we hem i wantem kasem. Pol i talem se: “Ating yufala i save finis fasin blong resis. Olgeta man oli resis, be wan man nomo i save kasem praes blong hem. Ale, yufala i mas mekem olsem we yufala i resis blong kasem praes blong yufala.” (1 Korin 9:24, 26) ?Olsem wanem yumi save mekem olsem?

Ol Proveb 14:15 i talem se: “Man we i gat hed, hem i stap lukluk gud long rod we bambae i folem.” I waes we yumi tekem sam taem blong skelemgud ol rod we yumi folem long laef blong yumi. I gud blong askem long yumi wanwan se, “?Mi stap folem wanem rod?” mo “?Wanem samting we mi nidim blong jenisim long laef blong mi?” I impoten we tingting blong yumi i klia gud long saed blong samting we yumi wantem mekem mo risen from wanem yumi wantem mekem samting ya. Bambae yumi no save kam slak, sipos tingting blong yumi i stap strong oltaem long ol mak we yumi wantem kasem. Wan waes tok we i kamaot long God i talem se: “Yu mas lukluk i go stret nomo long rod ya we yu stap long hem.” Olsem “nao olgeta samting ya bambae oli save kamaot stret nomo.”—Ol Proveb 4:25, 26.

Afta we yu putum ol mak we yu wantem kasem, nekiswan samting, hemia blong luk olsem wanem blong kasem ol mak ya. Jisas i askem se: “?Hu long yufala we i wantem wokem wan bigfala haos we i hae, be i no sidaon fastaem blong wokemaot praes blong olgeta samting blong hem, blong luk se mane blong hem bambae i naf no i no naf?” (Luk 14:28) Folem rul ya, wan man we i gat save blong givhan long ol famle i talem se: “Wan poen we mi makem long olgeta we oli stap win, hemia se oli save gud se bambae oli karem frut from samting we oli stap mekem long laef blong olgeta. Ol man olsem, oli save se sipos oli wantem wan samting, oli mas traem bes blong olgeta blong kasem samting ya.” Yumi mas save gud ol samting we yumi mas mekem blong kasem wanem we yumi wantem. Olsem nao, bambae tingting blong yumi i stap strong oltaem long ol samting ya. Mo tu, bambae samting ya i givhan long yumi blong gohed bakegen, sipos yumi kasem wan traem. Hemia nao ol impoten samting we oli mekem se hadwok blong Orville mo Wilbur Wright i karem frut.

Taswe, sipos yu kasem traem, mekem bes blong yu blong luk gudfala saed blong traem ya, mo tekem olsem wan lesen. Stadi gud long traem ya, mo faenemaot wanem we yu rong long hem. Biaen, traem stretem samting ya, mo jenisim sam samting we i no stret. I gud blong tokbaot samting ya wetem ol narafala, from we “ol advaes oli save mekem ol plan oli stanap strong.” (Ol Proveb 20:18, NW) Oltaem, fasin traehad bambae i mekem se yu gat moa save mo yu kam waes. Samting ya i save givhan long yu blong win long samting we yu mekem.

Namba tri impoten haf blong fasin blong gohed oltaem, hemia blong holem strong long samting we yumi stap mekem. Aposol Pol i talem se: “Fastaem, yumi mas gohed long rod ya we yumi stap folem kam kasem naoia.” (Filipae 3:16) Wan tija i talem se: “Fasin blong no bitim mak mo fasin blong gohed strong oltaem i karem nambawan frut.” Wan stori we man ya Aesop i talem, i mekem poen ya i klia. Plante man oli save gud stori ya blong totel mo rabet. Totel i winim resis nating se hem i no save spid olsem rabet. ?From wanem totel i winim? From we hem i gohed strong oltaem, mo hem i no letem wan samting i blokem hem. Hem i no lego resis ya, be hem i folem wan spid we hem i sua se hem i save ron long hem longtaem, mo hem i holem spid ya go kasem en blong resis. Man we i mekem gud plan mo i gohed strong, hem i stap kam gud moa oltaem. From samting ya, hem i gat strong tingting oltaem, mo hem i no save lego no lusum resis ya. Yes, yumi mas “resis olsem we yumi wantem kasem praes,” nao bambae yumi kasem mak we yumi wantem kasem.

Jusum Ol Mak We Oli Stret

Yes, sipos yumi wantem kasem frut from fasin ya blong gohed oltaem, yumi mas gat ol mak we oli stret long yumi. Plante man oli stap ronem ol samting we i no save givim glad long olgeta. Be Baebol i talem se: “Man we i stap luklukgud long loa ya we i stretgud mo we i save mekem man i fri, nao i stap gohed blong mekem samting we loa ya i talem . . . bambae hem i harem gud.” (Jemes 1:25, NW) Yes, i gud we yumi stadi blong kasem save long loa blong God we i stap long Baebol. Hemia i wan nambawan mak we yumi save kasem. ?From wanem? From we loa blong God i stanap long ol stret rul we oli stretgud olgeta. God i bin wokem evri samting, taswe hem i save gud wanem we i gud long yumi. Taswe, sipos yumi gohed blong lanem ol tijing blong God mo mekem ol tijing ya oli wok long laef blong yumi, bambae yumi save harem gud. Ol Proveb 3:5, 6 i talem: “Yu mas trastem Hae God long olgeta tingting blong yu . . . Long olgeta samting we yu stap mekem, yu mas tingbaot hem oltaem, mo sipos yu stap mekem olsem, hem bambae i soemaot stret rod long yu, blong yu yu folem.”

Mo tu, Jisas i talem se, blong kasem “laef we i no save finis,” man i mas gohed blong kasem save long God mo Jisas. (Jon 17:3, NW) Ol profet tok long Baebol oli soemaot se yumi stap laef long ol “lasdei” blong rabis wol ya. (2 Timoti 3:1-5; Matiu 24:3-13) I no longtaem, bambae Kingdom blong God, hemia gavman blong hem we i gat stret fasin, bambae i rulum olgeta man long wol ya. (Daniel 2:44; Matiu 6:10) Gavman ya bambae i mekem se olgeta we oli obei, oli gat pis we i bigwan olgeta, oli gat plante samting, mo bambae i mekem oli harem gud. (Ol Sam 37:10, 11; Revelesen 21:4) Ol Wok 10:34 i talem se: “God i stap mekem i sem mak long olgeta man.” !Yes, God i singaot yumi evriwan blong kam haremgud long ol blesing ya!

Baebol i wan buk blong bifo we i fulap long ol waes tok mo ol tok we oli gat dip mining. Blong kasem save long hem, yumi mas tekem taem mo traehad. Be wetem help blong God—mo sipos yumi gohed blong lukaot stret save—bambae yumi kasem save long hem. (Ol Proveb 2:4, 5; Jemes 1:5) Yes, i no isi blong mekem samting we yumi lanem i wok long laef blong yumi. Maet yumi mas jenisim sam samting long tingting mo laef blong yumi. Maet sam fren no famle blong yumi oli traem blokem yumi blong stadi Baebol. Taswe, fasin blong gohed strong oltaem i impoten tumas. Aposol Pol i talem long yumi se, God bambae i givim laef we i no save finis long olgeta we “tingting blong olgeta i longfala blong mekem stret fasin.” (Rom 2:7) Ol Witnes blong Jeova bambae oli glad blong givhan long yu long saed ya.

Yu save sua se bambae yu win sipos yu gohed oltaem blong lanem moa long saed blong God mo wanem we hem i wantem yu blong mekem, mo sipos yu gohed oltaem blong mekem wanem we yu lanem i wok long laef blong yu.—Ol Sam 1:1-3.

[Tok blong pija long pej 6]

Bambae yu win sipos yu gohed oltaem blong lanem moa long saed blong God, mo wanem we hem i wantem yu blong mekem

[Credit Line blong pija long pej 4]

Culver Pictures