Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Kasem Save Long “Tingting Blong Kraes”

Kasem Save Long “Tingting Blong Kraes”

Kasem Save Long “Tingting Blong Kraes”

“‘?Hu man i save tingting blong Hae God we i Masta blong yumi? ?Hu man i save tijim hem?’ Be yumi ya, yumi kasem tingting blong Kraes finis.”—1 KORIN 2:16.

1, 2. ?Insaed long Tok blong hem, Jeova i tingting se i stret blong soemaot wanem samting long saed blong Jisas?

 ?FES blong Jisas i olsem wanem? ?Wanem kala blong hea blong hem, skin blong hem, mo ae blong hem? ?Hem i longfala no i sotfala? ?Hem i fatfat no i bunbun? Long ol handred yia we oli pas, ol man oli mekem plante defren kaen pija blong Jisas. Sam long ol pija ya oli stret lelebet, be samfala oli bitim mak. Sam narafala pija bakegen oli soem Jisas olsem wan man we i strong mo i naes, be samfala pija oli soem Jisas olsem wan man we i slak mo i sik.

2 Be, Baebol i no pulum tingting blong yumi i go long bodi blong Jisas. Defren olgeta, Jeova i wantem soemaot wan samting we i moa impoten: hemia se Jisas i wanem kaen man. Ol stori long ol Gospel oli tokbaot ol samting we Jisas i talem mo ol wok we hem i mekem. Be tu, oli soemaot dip filing mo bigfala tingting biaen long olgeta toktok mo aksin blong hem. Ol fofala Gospel ya we oli kamaot long God, oli givhan long yumi blong lukluk gud long wanem we aposol Pol i talem se hem i “tingting blong Kraes.” (1 Korin 2: 16) I impoten blong save gud ol tingting, filing, mo fasin blong Jisas. ?From wanem? I gat tu risen we bambae yumi tokbaot.

3. ?Taem yumi kasem save long tingting blong Kraes, samting ya i save givhan long yumi blong luksave wanem?

3 Faswan risen, hemia se tingting blong Kraes i givhan long yumi blong kasem save moa long tingting blong Jeova God. Jisas i save gud Papa blong hem, taswe hem i save talem se: “Mi mi Pikinini blong hem [God], mo i no gat man we i save mi, Papa blong mi nomo i save mi. Mo i no gat man we i save Papa blong mi, mi wetem ol man we mi mi jusumaot olgeta blong soemaot hem long olgeta, mifala nomo i save hem.” (Luk 10:22) I olsem we Jisas i stap talem se, ‘Sipos yufala i wantem save fasin blong Jeova, yufala i jes lukluk fasin blong mi.’ (Jon 14:9) Taswe, taem yumi stadi long ol samting we ol Gospel oli talem long saed blong ol tingting mo filing blong Jisas, i olsem we yumi stap kasem save long ol tingting mo filing blong Jeova. Save ya i givhan long yumi blong kam moa klosap long God blong yumi.—Jemes 4:8.

4. ?Sipos yumi rili wantem mekem olsem Kraes, yumi mas lanem wanem samting fastaem, mo from wanem?

4 Namba tu risen se, taem yumi kasem save long tingting blong Kraes, samting ya i halpem yumi blong “biaen long hem.” (1 Pita 2:21) Blong biaen long Jisas, hemia i no minim nomo se yumi talem bakegen ol semfala tok we hem i talem mo mekem ol semfala wok we hem i bin mekem. No gat. Tingting mo filing blong yumi i gat paoa long ol toktok mo aksin blong yumi. Taswe, blong biaen long Kraes, yumi mas traem blong gat sem “tingting” olsem Jisas. (Filipae 2:5) Hemia i minim se, sipos yumi rili wantem mekem olsem Kraes, fastaem yumi mas lanem blong gat sem tingting mo filing olsem hem, olsem we yumi sinman i naf blong mekem. Taswe, i gud yumi lukluk i go insaed long tingting blong Kraes. Ol man blong raetem Gospel oli givhan long yumi long saed ya. Fastaem bambae yumi tokbaot sam long ol samting we oli gat paoa long tingting mo filing blong Jisas.

Bifo We Jisas i Kam Long Wol

5, 6. (a) ?Ol man we oli kampani wetem yumi oli save gat wanem paoa long yumi? (b)?Fasbon Pikinini blong God i kampani wetem hu long heven bifo we hem i kam long wol, mo samting ya i gat paoa long hem olsem wanem?

5 Olgeta we oli kampani oltaem wetem yumi oli save gat paoa long yumi. Oli save mekem se ol tingting, filing, mo aksin blong yumi oli folem stret rod no oli save pulum yumi blong folem wan rod we i no stret. * (Ol Proveb 13:20) Tingbaot kampani we Jisas i gat long heven bifo we hem i kam long wol. Gospel blong Jon i pulum tingting blong yumi i go long laef we Jisas i gat bifo we hem i kam long wol, taem i tokbaot Jisas olsem “Tok ya,” no Man blong Karem Tok blong God. Jon i talem se: “Fastaem, bifo we bifo olgeta, Tok ya i stap, mo Tok ya i stap wetem God, mo Tok ya i wan god. Fastaem, bifo we bifo olgeta, hem i stap wetem God.” (Jon 1:1, 2, NW) Jeova i no gat stat blong hem. Taswe, taem vas ya i talem se Tok ya i stap wetem God “fastaem, bifo we bifo olgeta,” hem i minim taem ya we God i stat blong wokem olgeta samting. (Ol Sam 90:2) Jisas hem i “stamba blong olgeta samting we God i wokem.” From samting ya, Jisas i stap finis, taem God i wokem olgeta narafala spirit man mo olgeta samting long skae.—Kolosi 1:15; Revelesen 3:14.

6 Sam man blong sayens oli talem se olgeta sta mo planet, oli stap longtaem finis, ating samwe long 12 bilyan yia. Sipos samting ya i tru, hemia i minim se fasbon Pikinini ya blong God i bin kampani wetem Papa blong hem plante bilyan yia bifo we God i wokem Adam. (Skelem wetem Maeka 5:2.) From samting ya, God mo fasbon Pikinini blong hem, tufala i mas wokem wan strongfala fasin fren bitwin tufala. Fasbon Pikinini ya, we i olsem waes fasin bifo we hem i kam long wol, i talem se: “Mi stap stanap long saed blong [Jeova], mi olsem man we i mekem ol plan we hem i stap folem. Evri dei, mi stap mekem hem i glad, mo oltaem nomo, mi harem gud blong stap wetem hem.” (Ol Proveb 8:30) !I sua se, sipos Jisas i kampani wetem Hemia we i Stamba blong lav, blong plante bilyan yia, samting ya i mas gat bigfala paoa long olgeta fasin blong hem! (1 Jon 4:8) Pikinini ya i save gud Papa blong hem mo hem i soemaot ol tingting, filing, mo fasin blong Papa blong hem. I no gat wan narafala man we i kasem save gud long God olsem Jisas.—Matiu 11:27.

Laef Blong Jisas Long Wol Mo Ol Samting We Oli Gat Paoa Long Hem

7. ?Wanem wan risen we i mekem se fasbon Pikinini blong God i mas kam long wol ya?

7 Pikinini blong God i gat plante moa samting yet blong lanem, from we stamba tingting blong Jeova, hemia blong mekem Pikinini blong hem i kam i naf blong wok olsem Hae Pris, we i “gat sore long yumi.” (Hibrus 4:15) From samting ya, Pikinini blong God i mas kam laef long wol, olsem wan man we i gat bodi blong mit mo blad. Bifo, hem i laef long heven mo i stap lukluk ol samting we oli stap hapen long wol ya wetem ol traem we man i fesem. Be, naoia hem i mas laef long medel blong ol samting ya. Olsem nao, hem wan i naf blong kasem save ol filing blong man. Samtaem hem i taed, i tosta mo i hanggri. (Matiu 4:2; Jon 4:6, 7) Antap long ol samting ya, hem i stanap strong tru long olkaen hadtaem mo fasin safa. Long rod ya, hem i “lanem mining blong fasin ya blong obei long God” mo hem i kam naf gud blong holem wok olsem Hae Pris.—Hibrus 5:8-10.

8. ?Wanem sam samting we yumi save long saed blong ol faswan yia blong Jisas long wol ya?

8 ?Olsem wanem long ol samting we oli hapen long Jisas long ol faswan yia blong hem long wol ya? Yumi save smol samting nomo long saed blong Jisas taem hem i pikinini. Yes, Matiu mo Luk, tufala nomo i tokbaot ol samting we oli hapen taem Jisas i bon. Ol man blong raetem Gospel oli save se Jisas i bin laef long heven bifo we hem i kam long wol. Laef blong hem long heven i mekem yumi luksave se hem i wanem kaen man taem hem i kam long wol. Nating se i olsem, Jisas i rili karem olgeta fasin blong wan man. Hem i stret gud olgeta, be hem i mas bon olsem wan bebi, gruap i kam wan yangfala man mo i kam bigman, mo long olgeta taem ya, hem i stap lanem plante samting. (Luk 2:51, 52) Baebol i soemaot sam samting long saed blong laef we Jisas i gat taem hem i smol. Mo i sua se ol samting ya oli gat paoa long hem.

9. (a) ?Wanem i soemaot se Jisas i bon long wan famle we i pua? (b)?Wanem kaen laef we maet Jisas i gat taem hem i stap gruap?

9 I klia se Jisas i bon long wan famle we i pua. Yumi kasem save samting ya tru long sakrefaes we Josef mo Meri, tufala i karem i kam long tempel samwe long 40 dei afta we Jisas i bon. Tufala i no givim wan smol sipsip we i blong bonem olsem sakrefaes mo tufala i no givim wan smol pijin no wan nawimba olsem sakrefaes blong tekemaot sin. Be, tufala i givim “tu sotleg, no tu smol nawimba.” (Luk 2:24) Folem Loa blong Moses, sakrefaes ya i blong olgeta we oli pua. (Levitikas 12:6-8) Biaen, famle blong Josef mo Meri i gru, i kam bigwan. Afta we Jisas i bon tru long wan merikel, maet Josef mo Meri, tufala i gat sikis narafala pikinini bakegen. (Matiu 13:55, 56) Taswe, Jisas i gruap long wan bigfala famle, mo ating oli gat wan laef we oli no gat plante samting.

10. ?Wanem i soemaot se Meri mo Josef, tufala i fraetgud long God?

10 Papa mama we i lukaot long Jisas, tufala i fraetgud long God. Mama blong hem, Meri, i wan woman we fasin blong hem i gud tumas. Tingbaot toktok we enjel Gabriel i talem taem hem i kamtru long Meri: “Halo Meri. Hae God i mekem i gud tumas long yu, mo hem i stap wetem yu.” (Luk 1:28) Josef tu i wan man we i bilif strong long God. Evri yia hem i mas wokbaot 150 kilometa i go long Jerusalem blong mekem Lafet blong Pasova. Meri tu i stap folem hem, nating se ol man nomo oli joen long lafet ya. (Eksodas 23:17; Luk 2:41) Long wan long ol trep ya, Josef mo Meri, tufala i lukaot Jisas, we i gat 12 yia, be tufala i no save faenem hem. Biaen, tufala i faenem hem long tempel, hem i stap long medel blong ol tija. Papa mama blong Jisas, tufala i wari tumas, be Jisas i talem long tufala se: “?Yutufala i no save se mi mi mas stap long haos blong Papa blong mi?” (Luk 2:49) Tok ya “Papa” i mas gat bigfala mining long hat mo tingting blong yangfala Jisas. I sua se, hem i save finis se Jeova nao i stret Papa blong hem. Mo tu, i sua se Josef i mekemgud wok blong hem olsem papa blong Jisas. !Tru ya, Jeova i no save jusum wan man we fasin blong hem i strong mo i raf, blong lukaot long gudfala Pikinini ya blong Hem!

11. ?Wanem wok we Jisas i lanem, mo long taem we oli raetem Baebol, man i nidim wanem blong mekem wok ya?

11 Long Nasaret, Jisas i lanem wok blong kapenta. Josef, we i papa blong Jisas long wol ya, maet hem nao i lanem Jisas long wok ya. Jisas i gat gudhan long wok ya taswe ol man oli stap singaot hem se “man blong wokem haos.” (Mak 6:3) Long taem we oli raetem Baebol, wok blong ol kapenta i blong bildim haos, wokem ol samting olsem tebel, jea, mo stul, mo mekem ol tul blong garen. Long buk ya Dialogue With Trypho, man ya Justin Martyr we i laef long ol yia 1000 K.T., * i tokbaot Jisas se: “Hem i lan blong wok olsem wan kapenta taem hem i stap wetem ol man, hem i mekem ol wud blong brebrekem graon long garen mo yok blong putum long ol anamol.” Wok ya i no isi from we bifo, ol kapenta oli no save pem wud we oli nidim blong wokem ol samting. Wan kapenta i mas go long bus, i lukaot tri we hem i wantem, i katemdaon tri ya mo i karem i go long haos. Taswe, Jisas i save gud ol hadtaem we man i mas fesem blong kasem ol samting blong laef, mekem wok blong narafala man, mo kasem mane blong lukaot long wan famle.

12. ?Wanem i soemaot se Josef i ded bifo long Jisas, mo samting ya i minim wanem long Jisas?

12 Jisas nao i fasbon pikinini long famle, taswe ating hem i givhan blong lukaot long famle blong hem, from we i luk olsem se Josef i ded bifo long Jisas. * Zion’s Watch Tower blong Janewari 1, 1900, i talem se: “Wan olfala stori i talem se Josef i ded taem Jisas i yang yet, mo se Jisas i tekem wok ya blong kapenta mo i lukaot long famle blong hem. I gat pruf blong samting ya from we long Baebol, Jisas i karem nem ya se kapenta, mo Baebol i tokbaot mama blong hem wetem ol brata blong hem, be i no tokbaot Josef. (Mak 6:3) . . . Taswe, i klia se long ol eitin yia long laef blong Masta blong yumi, hemia stat long taem blong ol samting [we Luk 2:41-49 i tokbaot], go kasem taem we Jisas i baptaes, hem i mekem ol narafala wok blong laef.” Meri mo ol pikinini blong hem, wetem Jisas tu, oli save gud filing mo soa we i kamaot taem wan gudfala hasban mo papa i ded.

13. Taem Jisas i statem minista wok blong hem, ?from wanem hem i gat wan save, fasin luksave, mo dip filing we i no gat wan man i save gat?

13 I klia se Jisas i gruap long wan laef we i no isi. Hem i kasem save gud long laef blong ol man long wol. Nao, long 29 K.T., Jisas i statem wok ya we God i bin sanem hem blong mekem. Long en blong yia ya, hem i tekem baptaes long wota mo tabu spirit i makemaot hem olsem spirit Pikinini blong God. Nao ‘skae i open,’ we hemia i minim se naoia Jisas i save rimemba olgeta samting long saed blong laef we hem i gat fastaem long heven. Olgeta tingting mo filing blong hem, we hem i gat bifo, oli kambak long hem bakegen. (Luk 3:21, 22) Taswe, taem Jisas i statem minista wok blong hem, hem i gat save, fasin luksave mo dip filing we narafala man i no gat. Olsem nao, i stret nomo we ol man blong raetem Gospel oli tokbaot moa ol samting long saed blong minista wok blong Jisas. Mo nating se i olsem, oli no naf blong raetemdaon evri samting we hem i talem mo i mekem. (Jon 21:25) Be samting we tabu spirit i pusum olgeta blong raetemdaon, i givhan long yumi blong lukluk insaed long tingting blong man ya we i hae moa long olgeta man long wol.

Fasin Blong Jisas Taem Hem i Laef Olsem Wan Man

14. ?Olsem wanem ol Gospel oli soemaot se Jisas i wan man we i kaengud mo i gat dip filing long narafala?

14 Ol Gospel oli soemaot prapa fasin blong Jisas. Hem i wan man we i kaen tumas mo i gat dip filing long ol narafala. Hem i soemaot dip filing long plante defren man: hem i sore long wan man we i gat leprosi (Mak 1:40, 41); hem i krae from ol man we oli no wantem lesin (Luk 19:41, 42); mo, folem stret fasin, hem i kros long ol griri man blong jenisim mane (Jon 2:13-17). Jisas i wan man we i kasem save long filing blong narafala. Taswe ol trabol we man i kasem oli save mekem se hem i krae, mo hem i no haedem filing blong hem. Taem gudfala fren blong hem Lasros, i ded, Meri, we i sista blong Lasros, i krae we i krae. Taem Jisas i luk samting ya, hem i harem nogud tumas, nao i krae long fes blong ol man.—Jon 11:32-36.

15. ?Olsem wanem fasin mo tingting we Jisas i gat long narafala i soemaot klia se hem i kaengud?

15 Tingting we Jisas i gat long ol narafala mo fasin we hem i mekem long olgeta, i soemaot klia se hem i kaen gud long ol man. Hem i go luk ol puaman mo ol man we narafala i spolem olgeta, nao i halpem olgeta blong ‘faenem pis long laef blong olgeta.’ (Matiu 11:4, 5, 28-30) Hem i neva talem se hem i bisi tumas, i no save givhan long olgeta we oli trabol. Hem i givhan long wan woman we sik blong woman i stap long hem blong plante yia finis, we i kam tajem klos blong Jisas, mo i givhan tu long wan blaen man we i stap askem mane long ol man, we hem i stap singaot bigwan, i no save stap kwaet. (Matiu 9:20-22; Mak 10:46-52) Jisas i stap lukluk ol gudfala samting we man i mekem, mo hem i presem olgeta from. Be hem i rere tu blong stretem man we i nidim fasin stretem. (Matiu 16:23; Jon 1:47; 8:44) Long wan taem we ol woman oli no gat raet blong mekem sam samting, Jisas i soem ona mo respek long olgeta long fasin we i stret nomo. (Jon 4:9, 27.) Yumi kasem save from wanem wan grup blong woman i wantem yusum olting mo mane blong olgeta blong givhan long Jisas.—Luk 8:3.

16. ?Wanem i soemaot se Jisas i gat stret tingting long saed blong laef mo ol samting blong bodi?

16 Jisas i gat stret tingting long saed blong laef. Ol samting long saed blong bodi oli no faswan samting long tingting blong hem. I luk olsem se hem i no gat plante samting long saed blong bodi. Hem i talem se hem i no gat ‘ples blong slip long hem.’ (Matiu 8:20) Be, nating se i olsem, Jisas i givhan long ol narafala blong oli save harem gud. Taem hem i go long wan lafet blong mared—wan taem we ol man oli mekem myusek, oli singsing, mo oli glad—i klia se hem i no spolem hapi taem blong ol man long lafet ya. No gat. Hemia nao taem we Jisas i mekem faswan merikel blong hem. Taem waen i finis, hem i tanem wota i kam waen we i beswan, wan dring we i ‘mekem man i glad.’ (Ol Sam 104:15; Jon 2:1-11) Olsem nao, lafet i save gohed, mo tufala we i mared i no sem long fored blong olgeta man. Be, i klia se Jisas i gat fasin blong skelemgud ol samting, from we i gat plante moa stori we oli soem se hem i wok strong mo i spenem plante aoa long minista wok blong hem.—Jon 4:34.

17. ?From wanem yumi no sapraes se Jisas i wan Nambawan Tija, mo ol tijing blong hem oli soemaot wanem?

17 Jisas i wan Nambawan Tija. Plante long ol tijing blong hem oli laenap wetem ol samting we oli stap hapen long laef blong man evri dei, mo Jisas hem wan i save gud ol samting ya. (Matiu 13:33; Luk 15:8) I no gat wan man i save tij olsem Jisas. Fasin blong Jisas blong tijim man i kliagud, i isi blong kasem save, mo i save givhangud long ol man long laef blong olgeta. Be samting we i moa impoten, hemia wanem we hem i tijim. Ol tijing blong hem oli soemaot klia se hem i wantem tumas se ol man we oli stap lesin long hem, oli kasem save long ol tingting, filing, mo fasin blong Jeova.—Jon 17:6-8.

18, 19. (a) ?Wanem nambawan pijatok we Jisas i yusum blong tokbaot fasin blong Papa blong hem? (b)?Bambae yumi tokbaot wanem long nekis stadi?

18 Plante taem, Jisas i yusum ol pijatok we oli makemgud tingting blong man blong soemaot fasin blong Papa blong hem. Yumi harem gud taem yumi kasem save long fasin sore blong God. Be, yumi harem gud moa, taem yumi kasem save se Jeova i olsem wan papa we i gat fasin fogif, mekem se taem hem i luk pikinini blong hem i kambak long hem, hem i ‘resis i go mitim hem, i putum han blong hem i goraon long boe ya, mo i kis long hem.’ (Luk 15:11-24) Jisas i sakemaot wan fasin we oltaem ol lida blong skul oli strong blong mekem, hemia blong ting nating long ol narafala man. Hem i eksplenem se Papa blong hem i wan God we man i wantem toktok wetem hem. Hem i soem se God i glad long prea blong man blong tekem takis we i gat tingting daon, be i no wantem lesin long prea blong wan Farisi we i tok flas. (Luk 18:9-14) Jisas i tokbaot Jeova olsem wan God we i kea from we hem i save wetaem wan smol pijin i foldaon long graon. Hem i leftemap tingting blong ol disaepol blong hem se: “Yufala i no fraet. Long fes blong hem [God], yufala i gud moa, i winim plante smolfala pijin ya.” (Matiu 10:29, 31) Yumi kasem save from wanem ol man oli sapraes long ‘tok blong hem’ mo oli wantem tumas blong kam long hem. (Matiu 7:28, 29) !Traem tingbaot, wan taem i gat “plante man tumas” oli stap wetem hem blong tri dei, nating se oli no gat kakae!—Mak 8:1, 2.

19 !Yumi talem bigfala tangkiu long Jeova from we hem i soemaot tingting blong Kraes long yumi tru long Tok blong Hem! ?Be, olsem wanem yumi save wokem mo soemaot tingting blong Kraes long olgeta fasin we yumi mekem long narafala? Bambae yumi tokbaot kwestin ya long nekis stadi.

[Ol futnot]

^ Taem yumi ridim Revelesen 12:3, 4, yumi luksave se wan enjel i save gat paoa long ol narafala enjel. Vas ya i tokbaot Setan olsem wan “bigfala algita” we i pulum sam narafala “sta,” no enjel, blong oli joen wetem hem blong rebel agensem God.—Skelem wetem Job 38:7.

^ Laswan taem we Baebol i tokbaot Josef, hemia taem we Josef mo Meri tufala i faenem Jisas long tempel. Long taem ya Jisas i gat 12 yia blong hem. Baebol i no talem sipos Josef i stap long lafet blong mared long Kena, long taem ya we Jisas i statem minista wok blong hem. (Jon 2:1-3) Long yia 33 K.T., taem Jisas i stap hang long pos, hem i askem aposol Jon we hem i lavem hem tumas, blong i lukaot long Meri. Jisas i no save askem samting ya long aposol Jon sipos Josef i laef yet i stap.—Jon 19:26, 27.

^ K.T. i minim Kristin Taem.

?Yu Yu Tingbaot?

• ?From wanem i impoten we yumi kasem save long “tingting blong Kraes”?

• ?Jisas i kampani wetem hu bifo we hem i kam long wol?

• ?Wanem kaen laef mo traem we Jisas i kasem taem hem i laef long wol ya?

• ?Ol Gospel oli soemaot wanem long saed blong fasin blong Jisas?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 10]

Jisas i gruap long wan bigfala famle, we maet oli no gat plante samting

[Tok blong pija long pej 12]

Ol tija oli sapraes long save mo ol ansa blong Jisas taem hem i gat 12 yia nomo