Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

“Lukaot Jeova Mo Paoa Blong Hem”

“Lukaot Jeova Mo Paoa Blong Hem”

“Lukaot Jeova Mo Paoa Blong Hem”

“Jeova i stap lukluk i go long olgeta ples long wol, nao hem i yusum paoa blong hem blong givhan long olgeta we oli ona long hem long fulhat blong olgeta.”—2 KRONIKEL 16:9, NW.

1. ?Wanem ya paoa, mo olsem wanem ol man long wol ya oli bin yusum paoa blong olgeta?

 PAOA i save minim plante samting. Maet hem i fasin ya we wan man i bos long ol narafala man, i lidim narafala, no i pulum narafala blong mekem wan samting. Mo tu, hem i minim save we man i gat blong mekem wan samting, paoa we wan strongfala man i gat, no paoa blong tingting. Tru long histri, ol man oli no bin yusum paoa blong olgeta long stret rod. Lord Acton, wan man blong raetem histri, i tokbaot olsem wanem ol man blong politik oli stap yusum paoa blong olgeta, i se: “Paoa i stap pulum man blong mekem kruked fasin mo bigfala paoa i pulum man blong mekem fasin we i kruked olgeta.” Ol samting we oli hapen long taem blong yumi oli soemaot se tok ya blong Lord Acton i tru nomo. “Man i rulum ol man blong spolem olgeta nomo,” mo long ol yia 1900, fasin ya i kam mowas, i bitim ol narafala taem bifo. (Prija 8:9, NW) Ol strongfala lida we oli gat kruked fasin, oli yusum paoa blong olgeta long rod we i no stret nating, ale plante milyan man oli lusum laef blong olgeta. I denja tumas sipos wan man i holem paoa, be man ya i no gat lav, waes, mo stret fasin blong jajem man.

2. Eksplenem olsem wanem Jeova i soemaot ol narafala fasin blong hem taem hem i yusum paoa blong hem.

2 God i defren olgeta long ol man. Oltaem, hem i yusum paoa blong hem blong mekem i gud long narafala. “Jeova i stap lukluk i go long olgeta ples long wol, nao hem i yusum paoa blong hem blong givhan long olgeta we oli ona long hem long fulhat blong olgeta.” (2 Kronikel 16:9, NW) Jeova i lukaot gud taem hem i yusum paoa blong hem. God i gat longfala tingting, taswe, hem i no mekem jajmen blong hem i kamtru yet. Hem i givim jans long ol man nogud blong tanem tingting blong olgeta from ol sin blong olgeta. Lav i pusum hem blong mekem san i saen long olgeta kaen man—ol gudfala man mo ol man nogud. God i gat stret fasin blong jajem man. Samting ya bambae i pusum hem blong yusum bigfala paoa blong hem blong spolem Devel Setan, hemia we i stap kilim ol man oli ded.—Matiu 5:44, 45; Hibrus 2:14; 2 Pita 3:9.

3. ?From we God i gat bigfala paoa, yumi save trastem hem se hem i save mekem wanem?

3 Papa blong yumi long heven i gat bigfala paoa, taswe yumi save trastem hem fulwan se bambae hem i mekem olgeta promes blong hem oli kamtru, mo se bambae hem i protektem yumi. Tingbaot wan smol pikinini we i stap wokbaot long medel blong ol strenja. Pikinini ya i harem se hem i sefgud taem hem i holem han blong papa blong hem, from we hem i save se bambae papa blong hem i lukaot gud long hem, blong wan samting i no spolem hem. Long sem fasin, Papa blong yumi long heven, hem i gat ‘bigfala paoa blong sevem man.’ Sipos yumi wokbaot wetem hem, bambae hem i protektem yumi long eni samting we i save spolem yumi blong olwe. (Aesea 63:1; Maeka 6:8) Jeova i wan Papa we i gud tumas. Oltaem, hem i stap mekem ol promes blong hem oli kamtru. Paoa blong hem we i bigwan olgeta, i wan strong pruf se ‘tok we hem i talem i no save mestem, be bambae i kamtru olsem we hem i bin talem.’—Aesea 55:11; Taetas 1:2.

4, 5. (a) ?Wanem frut i kamaot taem King Asa i trastem Jeova fulwan? (b)?Wanem i save hapen sipos yumi lukluk i go long ol man blong winim problem blong yumi?

4 ?From wanem i impoten blong gat strong tingting blong tingbaot se Papa blong yumi long heven i save protektem yumi? Hemia from we i isi nomo blong letem ol samting blong laef oli mekem tingting blong yumi i foldaon, nao yumi fogetem trufala sefples blong yumi. Yumi luk samting ya long eksampel blong King Asa, wan man we i bin stap trastem Jeova. Long taem we Asa i rul, wan milyan strongfala soldia blong Itiopia oli kam faet agensem Juda. Taem Asa i luk se ol enemi blong hem oli strong tumas, hem i prea se: “Hae God. Yu yu God blong mifala. I no gat narafala man we i olsem yu, we i save mekem ol man we oli no gat paoa oli winim ol man we oli strong. Plis yu halpem mifala naoia, from we mifala i stap lukluk long yu nomo. Olgeta ya oli plante we plante, be mifala i kam long ples ya blong faet long olgeta long nem blong yu. Hae God, plis yu no letem man ya i winim yu.” (2 Kronikel 14:11) Jeova i ansa long prea blong Asa mo i mekem hem i win bigwan.

5 Long plante yia, Asa i stap olsem wan gudfala king. Be biaen, hem i no moa trastem paoa blong Jeova blong sevem man. Taem kingdom blong Isrel long not i kam blong mekem faet long hem, Asa i askem help long king blong Siria. (2 Kronikel 16:1-3) Hem i tekem gol mo silva long haos blong God, i pem King Benadad blong Siria, nao Benadad i givhan long hem blong winim kingdom blong Isrel. Nating se hem i winim faet ya, be kontrak we Asa i mekem wetem king blong Siria i soemaot klia se hem i no moa trastem Jeova. Profet Hanani i go luk King Asa, i talem tok ya long hem blong mekem hem i tingting: “!Yu luk! Ol man Itiopia wetem ol man Libia oli gat plante soldia tumas wetem plante kat blong faet mo plante soldia we oli ron long hos, be from we yu stap luk long God, hem i mekem yu yu winim olgeta.” (2 Kronikel 16:7, 8) Be, Asa i no wantem lesin long tok ya we i blong stretem hem. (2 Kronikel 16:9-12) Taem yumi kasem problem, yumi no mas dipen long man nomo blong winim problem ya. I gud we yumi trastem God, from we sipos yumi stap trastem paoa blong man, bambae tingting blong yumi i foldaon.—Ol Sam 146:3-5.

Lukaot Paoa We Jeova i Givim

6. ?From wanem yumi mas “lukaot Jeova mo paoa blong hem”?

6 Jeova i save givim paoa long ol man blong hem mo i save protektem olgeta tu. Baebol i talem long yumi blong “lukaot Jeova mo paoa blong hem.” (Ol Sam 105:4, NW) ?From wanem? From we sipos yumi mekem ol samting long paoa blong God, paoa we yumi yusum i blong mekem i gud long ol narafala, be i no blong spolem olgeta. Jisas Kraes, we i bin mekem plante merikel “long paoa blong Hae God,” hem i soem beswan eksampel long yumi long saed ya. (Luk 5:17) Sipos Jisas i wantem, hem i save wok blong kam rijman, kasem haenem, mo kam wan king we i gat olgeta paoa. (Luk 4:5-7) Be, hem i no mekem olsem. Hem i yusum paoa we God i givim long hem blong trenem mo tijim ol man. Hem i yusum paoa ya blong halpem ol narafala mo blong mekem ol sikman oli kamgud bakegen. (Mak 7:37; Jon 7:46) !Hemia i rili wan nambawan eksampel long yumi!

7. ?Yumi wokem wanem fasin taem yumi mekem ol samting long paoa blong God, be i no prapa paoa blong yumi wan?

7 Mo tu, sipos yumi mekem ol samting “long paoa we God i givim,” samting ya bambae i halpem yumi blong gat tingting daon oltaem. (1 Pita 4:11) Taem man i wantem kasem paoa blong hem nomo, hem i kam flas. Wan eksampel long saed ya, hemia King Esaradon blong Asiria. King ya i tok flas se: “Mi gat bigfala paoa, mi strong we mi strong, mi wan strongfala man blong faet, i no gat wan man i olsem mi, mi gat moa paoa i winim olgeta narafala man.” Defren olgeta, Jeova “i jusumaot ol samting we ol man blong wol oli stap talem se oli no gat paoa, blong mekem ol man we oli gat paoa oli sem.” Taswe, sipos wan trufala Kristin i tok flas, hem i mas tok flas from paoa blong Jeova, from we hem i save se wanem we hem i mekem, hem i no naf blong mekem long prapa paoa blong hem. Sipos yumi ‘putum yumi wan i stap daon, aninit long strongfala han blong God,’ bambae yumi faenem trufala paoa.—1 Korin 1:26-31; 1 Pita 5:6.

8. ?Wanem faswan samting we yumi mas mekem blong kasem paoa blong Jeova?

8 ?Olsem wanem blong kasem paoa blong God? Faswan samting se, yumi mas askem paoa ya tru long prea. Jisas i talemaot klia long ol disaepol blong hem se Papa blong hem i save givim tabu spirit long olgeta we oli askem long hem. (Luk 11:10-13) Tingbaot olsem wanem tabu spirit i givim paoa long ol disaepol blong Kraes blong obei long God, bitim we oli obei long ol lida blong skul we oli givim oda long olgeta blong no moa talemaot nem blong Jisas. Taem oli prea long Jeova blong i halpem olgeta, Jeova i ansa long prea blong olgeta we i kamaot long hat, nao tabu spirit i givim paoa long olgeta, i mekem tingting blong olgeta i strong blong gohed blong talemaot gud nius.—Ol Wok 4:19, 20, 29-31, 33.

9. Talem seken rod blong kasem paoa long saed blong spirit, mo talem wan eksampel long Baebol blong soemaot gudfala frut we i kamaot from samting ya.

9 Seken samting se, tru long Baebol, yumi save kasem paoa long saed blong spirit. (Hibrus 4:12) Wanem we i hapen long taem blong King Josaea, i soemaot klia se tok blong God i gat paoa. Taem king ya blong Juda i rul, hem i spolem olgeta aedol blong narafala god we oli stap long Juda. Be taem oli faenem Loa blong Jeova long tempel, samting ya i pusum hem blong gohed strong moa long wok ya blong spolem ol aedol. * Afta we Josaea i ridimaot Loa ya long olgeta man, fulwan nesen i mekem wan kontrak wetem Jeova. Ale, oli mekem wan wok we i bigwan moa i winim hemia we oli mekem fastaem, blong stopem fasin blong wosip long aedol. Samting we Josaea i mekem i karem gudfala frut. “Oltaem long laef blong hem, olgeta we oli stap long ples ya oli no gowe nating long Hae God.”—2 Kronikel 34:33.

10. ?Wanem namba tri rod blong kasem paoa long Jeova, mo from wanem samting ya i impoten tumas?

10 Namba tri samting se, yumi kasem paoa long Jeova taem yumi joen wanples wetem ol Kristin brata sista. Pol i leftemap tingting blong ol Kristin blong joen oltaem long ol miting, blong oli save ‘givgivhan long olgeta blong mekem oli strong moa blong lavem ol man’ mo blong leftemap tingting blong olgeta. (Hibrus 10:24, 25) Taem enjel i mekem se Pita i kamaot long kalabus, hem i wantem tumas blong joen wetem ol brata blong hem, ale hem i girap, i go stret long haos blong mama blong Jon Mak, we “plante man oli kam finis long haos ya, oli stap prea.” (Ol Wok 12:12) I tru, olgeta ya oli save stap long haos blong olgeta nomo mo mekem prea. Be nating se i olsem, oli jusum blong kam joen wanples blong prea mo blong leftemap tingting blong olgeta long taem ya we oli kasem hadtaem. Klosap long en blong longfala trep blong Pol i go long Rom, wan trep we i denja tumas, hem i joen wetem sam brata long Puteoli mo biaen, hem i joen wetem sam narafala bakegen we oli kam blong mitim hem. ?Wanem tingting we Pol i gat long taem ya? “Taem Pol i luk olgeta [ya we oli kam blong mitim hem], hem i talem tangkiu long God from, mo tingting blong hem i kam strong moa.” (Ol Wok 28:13-15) Hem i kam strong moa taem hem i joen bakegen wetem ol Kristin brata sista blong hem. Yumi tu, yumi save kasem paoa taem yumi joen wetem ol Kristin brata sista blong yumi. Taem i no gat wan samting i blokem yumi mo yumi save joen wetem ol narafala, yumi no mas traem blong wokbaot yumi wan long rod ya we i strong blong folem, we i blong go kasem laef.—Ol Proveb 18:1; Matiu 7:14.

11. Talem sam samting we i save hapen long laef blong yumi mekem se yumi rili nidim “paoa ya we i bigwan tumas.”

11 Taem yumi prea oltaem, stadi long Tok blong God, mo joen wetem ol Kristin brata sista blong yumi, ‘bambae yumi joen long Masta blong yumi, blong kasem paoa, mo blong kam strong long paoa blong hem.’ (Efesas 6:10) Yes, yumi evriwan i nidim blong “joen long Masta blong yumi, blong kasem paoa blong hem.” Samfala oli stap safa from ol strongfala sik, sam narafala oli harem nogud from we oli stap kam olfala no from we oli lusum wan gudfala fren we oli bin laef wetem hem longtaem finis. (Ol Sam 41:3) Sam narafala bakegen, hasban no waef blong olgeta we i no stap long trutok i stap agensem olgeta. Maet ol papa mama, oli faenem se wok blong olgeta blong winim mane mo blong lukaot long famle blong olgeta i mekem se oli kam taed tumas. Samting ya i tru moa long saed blong ol famle we i gat papa no mama nomo i stap lukaot long hem. Ol yangfala Kristin oli nidim paoa blong stanap strong agensem ol nogud fren, fasin blong dring alkol, mo nogud fasin blong seks. Yumi no mas fraet blong askem long Jeova blong givim “paoa ya we i bigwan tumas,” blong yumi save fesem ol traem olsem.—2 Korin 4:7.

‘Givim Paoa Long Man We i Taed’

12. ?Olsem wanem Jeova i givhan long yumi long Kristin minista wok?

12 Wan narafala samting se, Jeova i givim paoa long ol man blong hem taem oli stap mekem Kristin minista wok blong olgeta. Long wan profet tok blong Aesea, yumi ridim se: “Olgeta we oli taed, hem i stap givim paoa long olgeta, mo olgeta we oli no strong, hem i stap mekem olgeta oli strong bakegen. . . . Olgeta we oli stap luk long Hae God blong hem i givhan long olgeta, bambae oli luk we oltaem hem i stap givim paoa long olgeta i stap mekem olgeta oli strong bakegen. Bambae oli girap olsem we oli gat wing olsem bigfala pijin ya igel. Bambae oli save resis gogo, be leg blong olgeta i no save taed, mo oli save wokbaot i go longwe we longwe, be oli no save kam slak.” (Aesea 40:29-31) Aposol Pol i kasem paoa blong mekem minista wok blong hem. From samting ya, minista wok blong hem i karem gudfala frut. Hem i raet long ol Kristin long Tesalonaeka se: “Taem mitrifala i tekem gud nius i kam long yufala, mifala i no toktok nating nomo. Mifala i toktok, mo mifala i stap mekem ol merikel long paoa blong [tabu spirit].” (1 Tesalonaeka 1:5) Taem hem i prij mo i tijim man, tok blong hem i gat paoa blong jenisim laef blong olgeta we oli lesin long hem.

13. ?Wanem i givim paoa long Jeremaea blong gohed nating se ol man oli agensem hem?

13 Tingting blong yumi i save foldaon taem yumi mitim sam man long ples blong yumi we oli no soem intres. Maet hemia long wan teritori we oltaem yumi prij long hem blong plante yia finis, be smol man nomo i lesin. Tingting blong Jeremaea tu i foldaon taem ol man oli agensem hem, oli jikim hem, mo oli no wantem lesin long hem. Hem i talem se: “Naoia bambae mi fogetem Hae God mi no moa talemaot nem blong hem.” Be hem i no save stap kwaet. Mesej blong hem i “olsem faea insaed long tingting blong [hem].” (Jeremaea 20:9) ?Wanem i givim niufala paoa long hem taem hem i fesem fulap traem olsem? Jeremaea i talem se: “Hae God, oltaem yu stap givhan long mi, olsem wan strong man blong faet.” (Jeremaea 20:11) Jeremaea i luksave se mesej we hem i stap talemaot i impoten tumas mo se God nao i givim wok ya long hem. Samting ya i mekem se hem i lesin long tok we Jeova i talem blong leftemap tingting blong hem.

Paoa Blong Mekem Man i Harem Nogud Mo Paoa Blong Mekem Man i Harem Gud

14. (a) ?Tang blong yumi i gat paoa olsem wanem? (b) Talem sam eksampel blong soem trabol we tang i save mekem.

14 Olgeta paoa we yumi kasem, i no evriwan we oli kamaot stret long God. Eksampel, tang blong yumi i gat paoa blong mekem man i harem nogud mo tu hem i gat paoa blong mekem man i harem gud. Solomon i givim woning se: “Tang i gat paoa blong kilim man i ded mo i gat paoa blong sevem laef blong man.” (Ol Proveb 18:21, NW) Tingbaot nogud frut we i kamaot from smol toktok we Setan i talem long Iv. Samting ya i soem se ol tok we yumi talem oli save mekem bigfala trabol i kamaot. (Jenesis 3:1-5; Jemes 3:5) Yumi tu, yumi save mekem bigfala trabol i kamaot wetem maot blong yumi. Sipos yumi tok daonem wan gel se hem i fatfat tumas, samting ya i save pulum hem blong no moa kakae gud, nao hem i save kam bunbun bitim mak. Sipos yumi no tingtinggud fastaem, nao yumi toktok smol agensem narafala, samting ya i save spolem gudfala fasin fren we yumi gat longtaem wetem narafala. Yes, yumi mas bos long tang blong yumi.

15. ?Olsem wanem yumi save yusum tang blong yumi blong bildimap narafala mo mekem narafala i harem gud?

15 Be, tang i save bildimap narafala, mo i save brekem daon narafala tu. Wan waes tok blong Baebol i talem se: “I gat man we i stap tok, we i no tingtinggud fastaem. Tok blong hem i olsem naef blong faet we i stikim man. Be wan waesman i yusum tang blong hem blong mekem man i haremgud bakegen.” (Ol Proveb 12:18, NW) Ol Kristin we oli waes, oli yusum tang blong olgeta blong leftemap tingting blong narafala mo blong mekem olgeta we oli harem nogud oli harem gud bakegen. Ol tok we oli soem filing oli save leftemap tingting blong ol yangfala we oli stap traehad blong winim ol traem we oli kasem from ol nogud fren. Tang blong man we i tingtinggud fastaem i mekem ol olfala brata sista oli sua se yumi nidim olgeta yet mo se yumi lavem olgeta tumas. Ol tok we oli kaen oli save mekem se olgeta we oli sik oli harem gud tumas. Antap long olgeta samting ya, yumi save yusum tang blong yumi blong talemaot strongfala mesej blong Kingdom long olgeta man we bambae oli lesin long yumi. Bambae yumi gat paoa blong talemaot Tok blong God sipos tok ya i stap long hat blong yumi. Baebol i talem se: “Sipos yu gat [jans] blong givhan long narafala man, i gud yu gohed, yu mekem i gud long hem, stret olsem we hem i wantem.”—Ol Proveb 3:27.

Stret Rod Blong Yusum Paoa

16, 17. Taem ol elda, ol papa, ol hasban, mo ol waef oli stap yusum paoa we God i givim long olgeta, ?olsem wanem oli save folem eksampel blong Jeova?

16 Nating se Jeova i gat olgeta paoa, hem i stap rulum kongregesen wetem lav. (1 Jon 4:8) Ol Kristin elda oli folem eksampel blong hem, oli stap lukaot long ol sipsip blong God wetem lav—oli yusum paoa blong olgeta blong mekem i gud long ol sipsip, i no blong spolem olgeta. I tru se samtaem, ol elda oli mas ‘stretem, tok strong, mo givim advaes long man we i mekem i rong,’ be oli mekem ‘wetem longfala tingting mo gudfala fasin blong tijim man.’ (2 Timoti 4:2) Taswe, oltaem ol elda oli tingting dip long ol tok ya we aposol Pita i raetem i go long olgeta we oli stap lidim kongregesen, se: “Yufala i mas lukaot gud long ol man we God i givim long yufala, olsem we man blong lukaot long sipsip i stap lukaot gud long ol sipsip blong hem. Yufala i mas lukaot gud long olgeta, we tingting blong yufala i glad blong mekem, olsem we God i wantem. I nogud yufala i mekem blong kasem pei nomo. Yufala i mas mekem from we yufala i glad long hem. Bambae yufala i no kam olsem bigfala masta blong olgeta ya we God i putum olgeta long han blong yufala. Yufala i mas soemaot stret fasin long ol man blong yufala, blong oli save folem, olsem we ol sipsip oli stap folem ol man blong lukaot long olgeta.”—1 Pita 5:2, 3; 1 Tesalonaeka 2:7, 8.

17 Ol papa mo ol hasban, olgeta tu, Jeova i givim paoa long olgeta, mo oli mas yusum paoa ya blong halpem narafala, mekem narafala i strong mo mekem oli harem gud. (Efesas 5:22, 28-30; 6:4) Eksampel blong Jisas i soem se man i save yusum paoa blong hem long fasin we i gat lav. Sipos papa i skelem gud fasin blong stretem pikinini mo i stretem olgeta long fasin we i no olbaot, bambae tingting blong pikinini i no save foldaon. (Kolosi 3:21) Ol mared oli kam strong moa taem ol Kristin hasban oli lidim famle blong olgeta wetem lav mo taem ol waef oli soem dip respek long hasban blong olgeta we oli olsem hed, be i no blong traem bitim ol mak we God i putum, nao oli wantem bos long hasban no folem prapa tingting blong olgeta.—1 Pita 3:7.

18. (a) ?Olsem wanem yumi save folem eksampel blong Jeova long fasin ya blong bos long kros blong yumi? (b) ?Olgeta we oli gat paoa oli mas pulum narafala we i stap aninit long olgeta blong gat wanem fasin?

18 Olgeta we oli gat paoa insaed long famle mo long kongregesen, oli mas lukaot gud blong bos long tingting blong olgeta taem oli kros, from we kros i mekem se narafala i fraet be i no pulum olgeta blong gat lav. Profet Neham i talem se: “[Jeova] i no save kros kwik, be hem i gat paoa.” (Neham 1:3; Kolosi 3:19) Taem yumi bos long fasin kros, hemia i soem se yumi gat paoa, be sipos yumi no bos long kros, yumi soem se yumi slak. (Ol Proveb 16:32) Olgeta we oli gat wok blong lidim famle mo kongregesen, mak blong olgeta i blong pulum narafala blong gat lav—lav long Jeova, ol narafala man, mo ol stret rul. Lav i save joenem olgeta samting blong oli kam wan nomo mo i gat strongfala paoa blong pusum man blong mekem wanem we i stret.—1 Korin 13:8, 13; Kolosi 3:14.

19. ?Jeova i talem wanem tok we i leftemap tingting blong yumi, mo yumi mas mekem wanem?

19 Sipos yumi gat save long saed blong Jeova, hemia i minim se yumi luksave paoa blong hem. Tru long Aesea, Jeova i talem se: “?Weswe? ?Yufala i no save? ?Yufala i no harem stori blong hem? Hae God, hem i God we i stap oltaem, mo bambae i stap gogo i no save finis. Hem nao i mekem olgeta samting long wol ya. Neva hem i save kam taed, neva hem i save harem se i slak.” (Aesea 40:28) Paoa blong Jeova i no gat en blong hem, i no save finis samtaem. Yumi mas dipen long hem, be i no prapa paoa blong yumi. Sipos yumi mekem olsem, bambae hem i no save lego yumi. Hem i talemaot klia long yumi se: “!Yufala i no fraet! !Mi mi stap wetem yufala! !Yufala i no seksek! !Mi bambae mi mekem yufala i strong! !Mi bambae mi givhan long yufala! !Mi bambae mi blokemgud yufala, mi sevem yufala!” (Aesea 41:10) ?Olsem wanem blong soemaot se yumi gat tangkiu from lav ya we Jeova i soem taem hem i kea gud long yumi? I gud we yumi mekem olsem Jisas. Oltaem yumi mas yusum paoa we Jeova i givim long yumi blong halpem mo bildimap ol narafala. I gud we yumi bos long tang blong yumi, olsem nao bambae yumi talem ol samting we i mekem narafala i harem gud, be i no mekem narafala i harem nogud. Mo i gud we oltaem, yumi wekap gud long saed blong spirit, stanap strong long bilif, mo kam strong moa long paoa blong Bigfala Man we i Wokem yumi, Jeova God.—1 Korin 16:13.

[Futnot]

^ I luk olsem se long taem ya, ol man Jiu oli faenem olfala kopi blong Loa blong Moses, we i bin stap long tempel plante handred yia bifo.

?Yu Yu Save Eksplenem?

• ?Olsem wanem Jeova i yusum paoa blong hem?

• ?Long wanem rod yumi save kasem paoa blong Jeova?

• ?Yumi mas yusum paoa blong tang blong yumi olsem wanem?

• ?Olsem wanem yumi save kasem blesing from paoa we God i givim long yumi blong lidim narafala?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 15]

Jisas i yusum paoa blong Jeova blong halpem ol narafala

[Tok blong pija long pej 17]

Bambae yumi gat paoa blong talemaot Tok blong God sipos tok ya i stap long hat blong yumi