Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Tingting Daon—Wan We Fasin i Leftemap Pis

Tingting Daon—Wan We Fasin i Leftemap Pis

Tingting Daon—Wan We Fasin i Leftemap Pis

Laef long wol ya bambae i gud tumas sipos evriwan i soemaot tingting daon. Sipos ol wanwan man oli soem fasin ya, bambae oli no mekem i strong tumas long narafala, mo ol famle bambae oli no stap raorao oltaem. Bambae ol bigfala bisnes oli no traem winim narawan oltaem, mo ol kantri bambae oli no rere blong mekem faet oltaem. ?Yu yu glad blong laef long wan wol olsem?

OL TRUFALA man blong Jeova God oli traem rere naoia blong stap laef long niufala wol we Hem i promes blong mekem. Long niufala wol ya, bambae olgeta man oli tinghae long fasin blong gat tingting daon, mo bambae oli no moa gat tingting se fasin ya i blong ol slak man nomo. (2 Pita 3:13) Taswe, ol man blong Jeova God oli traem wokem fasin ya blong gat tingting daon long laef blong olgeta naoia. ?From wanem oli mekem olsem? Bigfala risen, hemia from we Jeova i wantem olgeta blong mekem olsem. Profet blong hem, Maeka, i bin raetem se: “Ol samting we i gud blong mekem, Hae God i talemaot finis long yumi. Hem i God blong yumi, mo hem i wantem blong yumi stap mekem ol fasin we i stret gud, mo blong yumi stap soemaot we yumi lavem ol man tumas, mo blong yumi stap fren gud wetem hem long evri haf blong laef blong yumi, we tingting blong yumi i stap daon.”—Maeka 6:8.

Tok ya, tingting daon, i save gat plante defren mining blong hem. Hem i save minim se man i no tinghae long hem wan, i no flas. Mo tu, i minim se man i no wantem leftemap hem wan from ol gudfala fasin blong hem, no ol wok we hem i mekem, no ol samting we hem i gat. Wan buk i talem se tok ya tingting daon i save minim se “yu save mak blong yu.” Wan man we i gat tingting daon, hem i no bitim ol mak blong stret fasin. Mo tu, hem i luksave se i gat mak long ol samting we hem i mas mekem mo ol samting we hem i naf blong mekem. Hem i save se i gat sam samting we hem i no gat raet blong mekem. Yumi glad blong stap klosap long ol man we oli gat tingting daon. Joseph Addison, wan man blong Inglan we i raetem ol smol stori, i talem se: “I no gat wan samting we i moa naes, i winim trufala tingting daon.”

From we i no gat man we i stretgud olgeta, tingting daon i no wan fasin we i stap finis insaed long ol man. Hem i wan fasin we yumi mas traehad blong wokem. Blong halpem yumi, Tok blong God i tokbaot plante eksampel we oli soemaot ol defren kaen fasin blong man we i gat tingting daon.

Tu King We Oli Gat Tingting Daon

Wan long ol man blong Jeova we i bin stap tru fulwan, hemia Deved. Hem i wan yangfala yet taem Jeova i makemaot hem se bambae hem i kam king blong Isrel. Biaen, King Sol we i stap rul long taem ya, i mekem hadtaem long Deved from we hem i ronem Deved mo i traem kilim hem i ded.—1 Samuel 16:1, 11-13; 19:9, 10; 26:2, 3.

Nating se i olsem, Deved i luksave se i gat mak long wanem we hem i save mekem blong protektem laef blong hem. Taem Deved i stap long draeples, hem i no letem Abisae i kilim i ded King Sol, we i stap slip. Hem i talem se: “!I no stret nating, long tingting blong Jeova, blong mi mi kilim i ded king ya we God nomo i jusumaot!” (1 Samuel 26:8-11, NW) Deved i save se hem i no gat raet blong tekemaot Sol long wok ya olsem king. Taswe Deved i soem tingting daon long taem ya, mo hem i no bitim ol mak blong stret fasin. Sem mak tede, ol man blong God oli save se “long tingting blong Jeova,” i gat sam samting we oli no mas mekem, nating sipos oli mas lusum laef blong olgeta from.—Ol Wok 15:28, 29; 21:25.

Solomon, we i pikinini boe blong King Deved, hem tu i bin soem tingting daon taem hem i wan yangfala, be long wan rod we i defren lelebet. Taem Solomon i kam king, hem i harem se hem i no naf blong mekem bigfala wok ya. Hem i prea se: “Hae God, yu yu God blong mi, mo mi mi man blong wok blong yu. Nating we mi mi yangfala nomo, mo mi no save fasin blong rul, be yu yu letem mi mi tekem ples blong [Deved, papa blong mi], mi kam king.” I klia nomo se Solomon i luksave we hem i no gat gudhan mo ekspiryens blong mekem wok ya. Ale, hem i gat tingting daon, hem i no tinghae long hem wan, mo hem i no flas. Solomon i askem Jeova blong givim waes long hem, mo hem i kasem samting ya.—1 King 3:4-12.

Mesaea Mo Man We i Openem Rod Long Hem

Bitim 1,000 yia biaen long taem blong Solomon, Jon Baptaes i bin mekem wok blong openem rod blong Mesaea. Taem hem i kam fastaem long Mesaea, hem i mekem ol profet tok blong Baebol oli kamtru. From we Jon i kasem blesing ya, hem i save tok flas. Mo tu, hem i save traem leftemap hem, from we hem i stret famle blong Mesaea. Be defren olgeta, Jon i talem long ol narafala se hem i no naf nating blong tekemaot strap blong sandel blong Jisas. Mo taem Jisas i kam long Jodan Reva blong Jon i baptaesem hem, Jon i talem se: “?From wanem yu kam long mi blong mi mi baptaesem yu? I stret nomo blong yu yu baptaesem mi.” Tok ya i soemaot we Jon i no wan man blong tok flas. Hem i gat tingting daon.—Matiu 3:14; Malakae 4:5, 6; Luk 1:13-17; Jon 1:26, 27.

Afta we Jisas i baptaes, hem i statem minista wok blong talemaot gud nius long saed blong Kingdom blong God. Nating se Jisas i stretgud olgeta, hem i talem se: “Mi mi no save mekem wan samting nating long tingting blong mi nomo . . . Mi no traem mekem olsem we mi nomo mi wantem, mi stap traem mekem olsem we Papa blong mi we i sanem mi mi kam, hem i wantem.” Mo tu, Jisas i neva traem pulum man blong ona long hem, be oltaem hem i leftemap Jeova from ol samting we hem i mekem. (Jon 5:30, 41-44) !Hemia trufala tingting daon!

I klia nomo se, ol man blong Jeova—olsem Deved, Solomon, Jon Baptaes, mo Jisas Kraes we i stretgud olgeta—oli bin soemaot tingting daon. Oli no bin tok flas, oli no praod, mo oli no bitim ol mak blong stret fasin. Eksampel blong olgeta i givim gudfala risen long ol man blong Jeova tede blong wokem mo soemaot tingting daon long laef blong olgeta. Be, i gat sam narafala risen tu blong mekem fasin ya.

Long taem ya we wol i stap kam nogud, tingting daon i wan fasin we ol trufala Kristin oli tinghae long hem. Fasin ya, i save givhan blong yu gat pis wetem Jeova God, wetem ol narafala, mo long tingting blong yu.

Pis Wetem Jeova God

Yumi save gat pis wetem Jeova, sipos yumi folem ol rul we hem i putum long saed blong trufala wosip. Faswan papa mama blong yumi, Adam mo Iv, tufala i bin bitim ol rul we God i putum, mo tufala i faswan man mo woman blong foldaon long trap ya blong lego tingting daon. Tufala i lego gudfala fasin fren we tufala i gat fastaem wetem Jeova, mo tufala i lusum naesfala hom, gudfala fiuja, mo laef blong tufala tu. (Jenesis 3:1-5, 16-19) !Tufala i pem wan bigfala praes!

Yumi save lan long mastik blong Adam mo Iv. Sipos yumi wantem folem trufala wosip, i gat sam rul we yumi no mas bitim. Eksampel, Baebol i talem se: “Man we i stap ronem woman, mo man we i stap prea long ol narafala god, bambae oli no save go insaed long niufala wol ya. Man we i stap slip wetem woman blong narafala man, mo woman we i stap mekem i krangke wetem narafala man, mo man we i stap slip wetem man, mo woman we i stap slip wetem woman, bambae oli no save go insaed long niufala wol ya. Man we i stap stil, mo man we i wantem plante samting tumas, mo man we i stap dring we i lusum hed, mo man we i stap spolem nem blong narafala man, mo man we i stap mekem ol bisnes blong stilim mane, bambae oli no save go insaed. Ol man olsem bambae oli no save go insaed samtaem long niufala wol ya we God i king long hem.” (1 Korin 6:9, 10) From we Jeova i waes, hem i putum ol rul ya blong givhan long yumi, mo yumi soem se yumi waes sipos yumi no bitim mak blong ol rul ya. (Aesea 48:17, 18) Ol Proveb 11:2 i talem se: “Man we i mekem tingting blong hem i stap daon, hem i wan waes man.”

?Olsem wanem sipos wan grup blong skul i talem se yumi save bitim mak blong ol rul ya, mo long semtaem gat pis wetem God? Grup ya i traem giaman long yumi, blong lidim yumi go krangke. Be sipos yumi gat tingting daon, samting ya bambae i givhan long yumi blong wokem wan gudfala fasin fren wetem Jeova God.

Pis Wetem Ol Narafala

Tingting daon i leftemap pis wetem ol narafala. Tingbaot, sipos ol papa mama oli soem gudfala eksampel blong stap glad long ol samting we oli gat, mo oli putum ol samting long saed blong spirit fastaem, bambae i moa isi long ol pikinini blong folem sem fasin ya. Ale, ol smol pikinini bambae oli harem se i isi blong stap glad long wanem we oli gat, nating sipos oli no kasem ol samting we oli wantem oltaem. Samting ya bambae i givhan long olgeta blong gat tingting daon long laef blong olgeta, mo blong gat pis insaed long famle.

Olgeta we oli holem wan impoten wok, oli nid blong traehad moa blong soem tingting daon mo blong no mekem i strong tumas long narafala. Eksampel, Baebol i talem long ol Kristin se: “Yufala i no mas bitim mak long ol tok ya we oli raetem finis.” (1 Korin 4:6, NW) Ol elda insaed long kongregesen oli luksave se oli no mas traem fosem ol narafala blong mekem samting we olgeta nomo oli wantem. Be oli yusum Tok blong God blong soemaot mo leftemap tingting blong ol narafala blong folem stret rod long saed blong fasin, ol klos, hea, mo pleplei. (2 Timoti 3:14-17) Taem ol memba long kongregesen oli luk se ol elda oli no brekem ol rul blong Baebol, bambae i isi moa blong gat respek long ol elda, mo i mekem se i gat fasin frengud, lav mo pis insaed long kongregesen.

Pis Long Tingting

Olgeta we oli soem tingting daon, oli kasem pis long tingting blong olgeta. Wan man we i gat tingting daon, hem i no stap traehad oltaem blong kasem olgeta samting we hem i wantem. I no minim se hem i no gat sam mak long laef blong hem we hem i wantem kasem. Eksampel, maet hem i wantem kasem moa wok insaed long kongregesen, be hem i wet long God, mo sipos hem i kasem sam wok, hem i leftemap Jeova from. Hem i no ting se hem i kasem wok ya from prapa paoa blong hem. Fasin ya i pulum wan man we i gat tingting daon blong i kam moa klosap long Jeova, “God ya we i stamba blong pis.”—Filipae 4:9.

Maet samtaem yumi harem se ol narafala oli no luksave gudfala wok blong yumi. Be i moagud se oli no luksave wok blong yumi from we yumi gat tingting daon, i winim we yumi tok flas blong pulum olgeta blong luksave wok blong yumi. Olgeta we oli gat tingting daon oli no spenem taem blong olgeta blong kasem plante samting. Taswe, oli gat pis long tingting blong olgeta, mo samting ya i mekem se oli harem gud long filing mo long bodi.

Wokem Mo Holem Tingting Daon Oltaem

Adam mo Iv tufala i foldaon long trap ya blong no gat tingting daon—mo tufala i pasem fasin ya i go long olgeta pikinini blong tufala. ?Wanem i save givhan long yumi blong no mekem sem mastik we faswan papa mama blong yumi, tufala i bin mekem? ?Olsem wanem yumi save wokem nambawan fasin ya blong gat tingting daon?

Fastaem, yumi mas kasem save stret posisen blong yumi fored long Jeova, we i Man ya we i Wokem olgeta samting long heven mo long wol. ?Wanem wok we yumi bin mekem we yumi save talem se i sem mak wetem wok we Jeova i mekem? Jeova i bin askem gudfala man ya Job se: “?Taem mi mi mekem wol ya, yu yu stap wea? Sipos yu save, yu talem long mi.” (Job 38:4) Job i no save ansa. Hemia i sem mak nomo long yumi. Save we yumi gat, wok we yumi mekem mo ekspiryens blong yumi, evri samting ya i gat mak long hem. I gud sipos yumi luksave se i gat sam samting we yumi no naf blong mekem.

Antap moa, Baebol i talem se: “Wol ya wetem ol gudgudfala samting blong hem oli blong Hae God. Graon ya wetem olgeta samting we i stap long hem oli blong hem nomo.” I minim tu “olgeta anamol long bus, wetem olgeta buluk long hamas taosen hil.” Jeova i save talem se: “Olgeta silva mo gol we i stap long wol ya oli blong mi.” (Ol Sam 24:1; 50:10; Hagae 2:8) Long ol samting we yumi gat, ?i gat wan we yumi save skelem wetem ol samting we Jeova i wokem? !Nating sipos wan man i moa rij i winim ol narafala, be hem i no save tok flas from ol samting we hem i gat! Taswe i waes sipos yumi folem tok we aposol Pol i givim long ol Kristin long Rom i se: “From we God i givhan gud long mi long gladhat blong hem, mi mi talem long yufala evriwan, se yufala i no mas letem tingting blong yufala i go antap.”—Rom 12:3.

From we yumi mekem wok blong God, mo yumi wantem wokem tingting daon, yumi mas prea blong kasem ol frut blong tabu spirit—lav, glad, pis, longfala tingting, kaen fasin, gud fasin, bilif, kwaet fasin, mo bos long tingting. (Luk 11:13; Galesia 5:22, 23) ?From wanem? From we ol wanwan fasin ya oli save mekem i isi moa long yumi blong gat tingting daon. Eksampel, sipos yumi gat lav long ol narafala, bambae yumi faet agensem fasin blong tok flas mo fasin praod. Mo fasin blong bos long tingting, bambae i mekem se yumi wet mo tingting gud bifo we yumi mekem wan samting we i no laenap wetem tingting daon.

!Yumi mas lukaot gud! Oltaem yumi mas meksua se yumi no foldaon long ol trap blong no soem tingting daon. Tufala king ya we yumi tokbaot finis, tufala i no bin soem tingting daon oltaem. King Deved i no tingting gud fastaem, taem hem i gohed long wok ya blong kaontem ol man Isrel. Hemia wan samting we i go agensem tingting blong Jeova long taem ya. King Solomon tu i lego tingting daon, ale hem i mekem wosip long ol giaman god.—2 Samuel 24:1-10; 1 King 11:1-13.

Go kasem taem we rabis wol ya i finis, yumi mas lukaot gud oltaem blong soem tingting daon. Be ol traehad blong yumi bambae oli karem frut. Long niufala wol blong God, bambae i gat ol man ya nomo we oli soem tingting daon. Ol man ya bambae oli no daonem fasin ya, be bambae oli tinghae long hem. !Bambae i gud tumas taem ol wanwan man mo ol famle oli kasem blesing blong pis we i kamaot long tingting daon!

[Tok blong pija long pej 23]

Wetem tingting daon, oltaem Jisas i leftemap Jeova from ol samting we hem i mekem