Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Kasem Man Olsem Fis Long Aegean Si

Kasem Man Olsem Fis Long Aegean Si

Kasem Man Olsem Fis Long Aegean Si

AEGEAN Si i kavremap wan bigfala eria long is blong Mediterenian. Gris i stap long not mo wes blong hem, aelan blong Krit i stap long saot, mo Teki i stap long is. Aegean Si i gat fulap smosmol aelan oli stap long hem we plante bigbigfala nesen blong bifo oli kamaot long hem. Laet blong san i saen long ol smosmol waet haos we oli stap olbaot long ol bigfala hil blong ol aelan ya. Samting ya i pusum wan man we i raetem ol smol stori blong talem se, ol aelan ya oli luk olsem “ol hos we oli wokem long ston, we hea blong olgeta i stap flae.”

!Taswe, yumi no sapraes se ol aelan ya oli kam wan long ol beswan ples blong ol turis long wol ya! Ol aelan ya oli naes tumas, be tu fasin blong plante man mo woman we oli laef mo wok long ol aelan ya, i nambawan. Oli no flas mo oli glad blong tekem man i kam long haos blong olgeta, be oli no letem ol narafala oli bos long fasin blong olgeta. Ol man ya oli mekem se naesfala ples ya i kam naes moa.

Plante man long ol aelan ya oli winim mane from ol fis we oli kasem long Aegean Si. Be, i gat wan narafala fasin blong ‘kasem fis’ long eria ya we i impoten tu, mo we i stap karem plante frut. I gat ol “man blong pulum man,” no man blong talemaot gud nius blong Kingdom blong God, we oli stap goraon long ol aelan blong Aegean Si blong mekem ol Kristin disaepol.—Matiu 4:18, 19; Luk 5:10.

Klosap 19 handred yia bifo, ol Kristin we oli talemaot gud nius oli kam long ol aelan blong Aegean Si. Taem aposol Pol i kambak long namba tri misinari trep blong hem, samwe long 56 K.T., hem i stap smoltaem long aelan blong Lésvos, Chios, Samos, Kos, mo Rhodes. From we oltaem Pol i strong blong talemaot gud nius, i sua se hem i prij long sam long olgeta man we oli laef long ol aelan ya. (Ol Wok 20:14, 15, 24; 21:1, 2) Afta we Pol i kalabus long Rom blong tu yia, ating hem i go long Krit, mo i mekem Kristin wok long ples ya. Klosap long en blong faswan handred yia, aposol Jon i kalabus long aelan ya Patmos from we hem i “stap talemaot tok ya we God i talem, mo we Jisas i talemaot se i tru.” (Revelesen 1:9) ?Olsem wanem long ol man blong talemaot gud nius long ol aelan ya, tede?

Ol Trep Blong Wok Blong Prij i Karem Gudfala Frut

Wok blong prij long ol aelan ya i strong lelebet mo i tekem fulap taem. I nidim bigfala traehad, mo fasin blong no tingbaot yu wan tumas. Sam aelan oli stap longwe long narafala aelan. I no isi blong faenem plen no bot blong go long sam long ol aelan ya. Mo sam narafala aelan, i no gat plen no bot nating we i go kasem olgeta, antap moa long koltaem. Solwota i save kam raf, mo i kam nogud moa long taem blong meltemia, hemia taem ol strongfala win blong not oli blu. Mo tu, i hadwok blong kasem ol vilej long plante aelan, from we oli longwe tumas, mo ol rod we i no gat kolta oli nogud tumas. I gat sam vilej we man i save kasem nomo sipos i tekem wan smol bot.

Wan eksampel, hemia aelan ya Icaria. Long smol kongregesen blong ples ya, i gat 11 pablisa blong gud nius blong Kingdom, mo olgeta ya oli no naf blong kavremap evri vilej long aelan ya, wetem ol smosmol aelan we oli stap klosap. Taswe, sam Kristin brata mo sista blong Samos oli kam blong givhan long wok blong prij long Icaria, mo long Phournoi, Patmos, wetem Lipsos tu. I no longtaem i pas, long wan plan we oli mekem blong prij tu dei long ol ples ya, !oli seremaot 650 magasin, 99 buklet, mo 25 buk long saed blong Baebol! Oli sapraes blong mitim sam man we oli no save se Jeova hem i hu. Ol man ya oli askem strong long ol Witnes blong oli stap wetem olgeta mo tijim olgeta sam moa samting long saed blong Baebol. Wan woman i talem long wan Witnes se: “Mbae yu go nao. Be mi mi gat plante kwestin blong Baebol i stap yet. ?Hu bambae i givhan long mi?” Kristin sista ya i promes blong yusum telefon blong toktok wetem hem bakegen mo long rod ya hem i statem wan Baebol stadi.

Taem wan elda we i goraon i visitim Icaria, hem i mekem plan blong prij long ful aelan ya long wan wiken nomo. Klosap 30 pablisa blong Kingdom we oli blong Samos oli givhan long hem. Ol brata blong Samos oli mas pem ples blong slip blong tu naet long wan hotel, mo oli mas rentem ol bigfala trak. Long taem ya i bin gat hevi ren i foldaon blong tu dei, mo radio i talem se weta bambae i kam nogud long wiken ya. Be ol brata ya oli no letem samting ya i blokem olgeta. Oli tingbaot tok long Prija 11:4: “Sipos yu stap luk long win blong makem stret taem blong planem garen blong yu, neva bambae yu save planem, mo sipos yu stap luk long klaod blong makem stret taem blong tekemaot kakae blong hem, neva bambae yu save tekem kakae i kam.” Sloslou, weta i kam moagud, mo afta we ol brata ya oli kavremap ful aelan wetem impoten mesej we oli talemaot, oli gobak long ples blong olgeta, oli hapi mo oli haremgud long wok we oli bin mekem.

Ol 16 pablisa we oli laef long aelan blong Andros oli mekem wan bigfala traehad blong kavremap ful aelan ya. Taem tu brata oli kasem wan vilej we i stap longwe long ol narafala vilej, oli gat strong tingting blong prij long evri man long vilej ya. Tufala i toktok wetem ol man long ol haos blong olgeta, long rod, mo long garen. Mo tu, oli go long Polis Stesen mo oli givim sam buk long ol man long ples ya. From we oli sua se oli bin toktok wetem olgeta man long vilej ya, oli rere blong gohom. Taem oli kamaot long medel blong taon ya, oli luk wan pris blong Grik Otodoks Jos i wokbaot i kam. Oli luksave se oli no bin prij long hem yet, ale oli givim wan smol buk long hem mo hem i glad blong karem. !Nao tufala i suagud se tufala i no bin mestem wan man nating taem oli traehad blong prij!

Gavdos (no Cauda), hem i wan smol aelan we i stap klosap long Krit. I gat 38 man nomo i laef long smol aelan ya, mo ol man oli ting se aelan ya hem i ples we i saot moa i winim ol narafala ples long Yurop. (Ol Wok 27:16) Wan elda we i goraon, mo waef blong hem, wetem wan narafala brata mo waef blong hem, oli go long Gavdos blong prij blong tri dei. Blong no spenem mane, oli slip long wan haos tapolen. Oli talemaot gud nius long olgeta evriwan we oli laef long aelan ya, mo ol brata ya oli glad tumas blong luk we ol man oli no gat fasin agens. Ol man oli neva harem wan toktok nating long saed blong ol Witnes blong Jeova. Olgeta we oli stap long aelan ya oli karem 19 buk mo 13 buklet. Wan pris tu i glad blong akseptem ol buk. Taem ol witnes ya oli stap long wan smol bot blong gobak long Krit, solwota i kam raf, mo laef blong olgeta i stap long denja. Oli talem se: “Mifala i talem tangkiu long Jeova from we mifala i kasem ples blong mifala mo mifala i sef, be tu mifala i presem nem blong hem from we hem i letem mifala i leftemap nem blong hem long ples we i stap saot moa long ol narafala ples long Yurop.”

Patmos, hemia aelan ya we aposol Jon i stap long hem taem hem i raetem buk blong Revelesen, laswan buk blong Baebol. Longtaem finis i kam, i no gat wan Witnes blong Jeova i laef long Patmos. Be, i no longtaem, sam brata blong Samos oli bin mekem plan blong prij long Patmos. Oli save se bambae oli kasem fasin agens from we aelan ya i wan ples we Grik Otodoks Jos i strong long hem. Taem oli stap prij, wan woman i askem tu sista we oli talemaot gud nius blong kam insaed long haos blong hem. Hasban blong woman ya i askem plante taem se hu i bin sanem tufala sista ya i kam long haos blong hem. Taem tufala i eksplenem se oli stap visitim evri haos, hem i askem bakegen se: “?Yutufala i sua se i no gat wan man i stap klosap long mifala we i sanem yutufala i kam long haos blong mifala?” Biaen, woman ya i eksplenem long tufala sista ya wanem i bin hapen long moning ya. Taem woman ya i stap long Zaire, hem i kasem save finis long saed blong ol Witnes blong Jeova. Nao, hem i talem se: “Mi stap prea oltaem long Jeova blong hem i sanem sam Witnes oli kam long aelan ya. Mo long moning ya mi stap prea olsem, mo hasban blong mi i laf long mi. Ale, taem mi luk yufala i stanap long doa, mi sapraes, mo hasban blong mi tu i sapraes. From samting ya nao, hem i stap askem bakegen long yutufala se hu i bin sanem yutufala i kam long haos blong mifala.” Wantaem nomo woman ya i stat blong stadi Baebol. Blong ten manis, woman ya i mekem stadi long telefon wetem sista ya, nating se i sas lelebet long sista, mo long woman ya tu. Biaen, woman ya i tekem baptaes, mo naoia hem i wan Witnes, hem wan nomo we i stap long aelan ya we aposol Jon i bin stap long hem, 1,900 yia bifo.

“Kasem Fis” Long Ol Haba

Evri yia long hot taem, ol bigfala turis bot oli angka long ol haba blong ol aelan ya long Aegean Si. Ol bot ya oli karem fulap man we oli kam blong spel. From samting ya, ol Witnes blong Jeova oli gat wan nambawan jans blong toktok wetem ol man blong plante defren kantri mo lanwis. Ol kongregesen oli odarem ol buk blong Baebol long plante defren lanwis, mo ol pablisa oli seremaot plante taosen magasin long ol turis. Sam long ol turis bot oli stap visitim sem haba evri wik, ale ol brata oli gat gudfala jans blong mekem ol visit mo Baebol stadi wetem sam long ol wokman long ol bot ya.

Long hot taem blong 1996, wan sista we i mekem wok blong prij fultaem long aelan ya Rhodes, i prij long wan yangfala man blong Jamaika we i wok long wan turis bot we i stap kam insaed long haba evri Fraede. Long nekiswan Fraede hem i singaot man ya i kam long Distrik Asembli long aelan ya. Sista ya i yusum Inglis Baebol blong halpem man ya blong kasemsave long sam trutok blong Baebol we oli kamaot long program ya. Man ya i haremgud tumas blong luk lav mo kaen fasin we ol Witnes oli soem long hem long asembli ya. Long nekis Fraede bakegen, hem i askem tu paenia brata blong kam long sip we hem i wok long hem. Tufala paenia ya oli fulumap basket blong tufala wetem sam buk long Inglis mo lanwis blong Spen. !Bifo we wan aoa i pas, basket blong tufala i emti! Man ya blong Jamaika i mekem Baebol stadi evri Fraede go kasem en blong hot taem. Nekis yia, long hot taem bakegen, hem i kambak mo hem i rere blong mekem stadi bakegen. Be long taem ya, hem i tekem disisen blong jenisim wok blong hem, blong hem i save gohed moa long saed blong spirit. Biaen, hem i aot long aelan ya bakegen. !Ol brata long Rhodes oli glad tumas blong faenemaot se man ya i tekem baptaes long 1998!

Kasem Ol “Fis” We Oli Kam Longwe

Plante man oli savegud se Aegean Si hem i wan ples we fulap fis we oli kam longwe, olsem sadin mo sofis, oli pastru long hem. Ol man we oli gat gudhan oli save kasem ol fis ya long net blong olgeta. Long sem fasin, ol man blong talemaot Kingdom oli faenem plante man we hat blong olgeta i glad long gud nius, mo plante long olgeta oli ol man blong wok we oli aot long ol kantri long Is Yurop blong wok long Gris.

Rezi i gat ten yia nomo taem hem i ridim Wajtaoa mo Wekap!, we i tokbaot Jeova mo ol stamba tingting blong hem. Long taem ya Rezi i stap long Albania. Tri yia biaen, hem i muf wetem famle blong hem i go long aelan ya Rhodes. Wan dei Rezi i prea long Jeova blong halpem hem blong faenem ol man blong hem, long niufala taon ya. Rezi i glad tumas long nekis dei, from we papa blong hem i kambak long haos wetem tufala magasin ya, Wajtaoa mo Wekap! Rezi i mitim sista ya we i bin givim ol magasin long papa blong hem, mo i no longtaem biaen, hem i stat stadi Baebol long buk ya Save Blong Lidim Yu Long Laef We i No Save Finis. !Samtaem hem i askem blong stadi Baebol tri taem long sem dei nomo! Afta we tu manis i pas, hem i kam wan pablisa we i no baptaes yet. Mo long Maj 1998, taem hem i gat 14 yia nomo, hem i tekem baptaes. Long sem dei nomo, hem i stat mekem wok blong haftaem paenia. Ale, sikis manis biaen, hem i joen long wok blong fultaem paenia, no wok blong prij fultaem.

Long aelan ya Kos, wan brata i stadi Baebol wetem sam man blong Rasia. Taem hem i askem sipos oli gat sam fren we oli wantem stadi Baebol, oli talem nem blong wan man, Leonidas, mo waef blong hem, Ophelia. Tufala i blong Amenia, mo tufala i stap long wan vilej, 30 kilometa longwe. !Taem ol brata oli kasem tufala ya, oli sapraes from we tufala i gat wan basket we i fulap long ol buk mo magasin blong Baebol long lanwis Rasia mo Amenia, we Watch Tower Society i prentem! Tufala ya i eksplenem se tufala i bin stadi Baebol wetem ol Witnes blong Jeova mo tufala i bin gohed kasem mak we klosap tufala i rere blong kam pablisa we i no baptaes yet. Be, from ol trabol long saed blong politik mo long saed blong ekonomi, tufala i mas lego kantri blong tufala. Taem tufala i kasem aelan ya Kos, tufala i stat stadi Baebol wetem mama mo sista blong Leonidas, we tufala i stap finis long aelan ya. Wantaem nomo, ol Witnes oli gat tri niufala Baebol stadi blong mekem, hemia wetem Ophelia, Leonidas, mo wetem mama mo sista blong Leonidas. Samting ya i minim se, ol Witnes oli mas draevem moto blong olgeta 30 kilometa blong go mo 30 kilometa blong kambak, tri taem evri wik. Sam manis biaen, Leonidas mo waef blong hem tufala i tekem baptaes. !Hemia wan nambawan blesing we ol brata oli kasem from we oli no tingbaot olgeta nomo!

Jeova i Mekem Wok i Gru

I klia se Jeova i stap blesem traehad blong ol 2,000 man blong talemaot Kingdom long ol aelan blong Aegean Si. Naoia i gat 44 kongregesen mo 25 grup blong ol Witnes blong Jeova long ples ya. Long ol grup ya i gat 17 we oli blong ol man we oli toktok long ol defren lanwis, from we Jeova i wantem “sevem olgeta man, mo i wantem we olgeta man bambae oli save trutok blong hem.” (1 Timoti 2:4) Mo tu, i gat 13 spesel paenia we oli stap traehad blong kasem plante moa man long ol teritori ya we oli stap longwe.

Blong plante handred yia, Aegean Si i wan ples blong mekem ol lokol prodak oli kam antap mo wok blong mekem bisnes. Long ol yia we oli pas, hem i kam wan ples we plante handred taosen turis oli laekem moa blong visitim. Be, impoten moa, ol “man blong pulum man,” no man blong talemaot Kingdom, oli faenem plante man we hat blong olgeta i stret, mo we oli wantem presem Jeova long ol aelan ya. Tugeta, oli givim ansa long profet tok we i singaot se: “Yufala ol man blong ol aelan ya, yufala i presem Jeova, yufala i leftemap nem blong hem.”—Aesea 42:12, NW.

[Tok blong pija long pej 22]

GRIS

Lésvos

Chios

Samos

Icaria

Phournoi

Patmos

Kos

Rhodes

Aegean Si

Krit

TEKI

[Tok blong pija long pej 23]

Lésvos Aelan

[Tok blong pija long pej 24]

Aelan ya Patmos

[Tok blong pija long pej 24]

Aelan ya Krit