Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Mekem Olgeta Samting Oli Niuwan Bakegen—Olsem Baebol i Talem

Mekem Olgeta Samting Oli Niuwan Bakegen—Olsem Baebol i Talem

Mekem Olgeta Samting Oli Niuwan Bakegen—Olsem Baebol i Talem

“Nao Man ya we i stap sidaon long bigfala jea blong hem i talem se: ‘!Yu luk! Mi mi stap mekem olgeta samting oli kam niuwan bakegen.’ Nao hem i talem long mi bakegen se, . . . ‘Tok blong mi i tru, mo ol man oli save bilif long hem.’”—REVELESEN 21:5.

1, 2. ?From wanem i stret we plante man oli fraet blong tingbaot fiuja?

 ?YU YU talem no yu tingting finis se, ‘Yumi no save wanem samting bambae i hapen tumora’? Plante man oli fraet blong talemaot tingting blong olgeta long saed blong fiuja. Mo tu, oli no trastem ol man we oli strong blong talem se oli save wanem we bambae i hapen. Mo yumi kasem save from wanem i olsem. Ol man long wol oli no naf blong talemaot stret wanem we bambae i hapen long ol manis mo ol yia we oli kam biaen.

2 Long wan magasin we nem blong hem Forbes ASAP, i gat wan stori long saed blong taem. Long stori ya, Robert Cringely, we i lukaot long wan televisin program, i raetem se: “Sloslou, bambae taem i pas mo i mekem yumi evriwan i sem, be olgeta we bambae oli sem moa, hemia ol man blong talemaot fiuja. Fasin blong traem talemaot fiuja, i olsem wan pleplei we bambae yu mas lus klosap evri taem . . . Nating se i olsem, ol man ya we oli ting se oli gat save, oli gohed blong talemaot fiuja.”

3, 4. (a) ?Wanem tingting blong sam man long saed blong niufala mileniam? (b) ?Wanem tingting we sam narafala man oli gat long saed blong fiuja?

3 From we plante man oli putum tingting blong olgeta i stap strong long niufala mileniam, maet i luk olsem we moa man naoia oli tingbaot fiuja. Long stat blong las yia, buk ya Maclean’s i talem se: “Maet yia 2000 i olsem ol narafala yia nomo long kalenda blong ol man Kanada, be maet yia ya i laenap tu wetem wan niufala stat.” Wan tija, Chris Dewdney blong New York Yunivesiti, i talem se i gat gudfala risen blong ting se bambae fiuja i kam gud moa: “Niufala mileniam ya i minim se yumi save wasem han blong yumi olsem we yumi no moa gat bisnes long ol nogud handred yia we oli pas.”

4 ?Yu ting se hop ya i olsem wan drim nomo? Long wan stadi we oli mekem long Kanada, 22 pesen nomo blong ol man we oli stap insaed long stadi ya oli “bilif se yia 2000 bambae i olsem wan niufala stat blong wol ya.” Klosap haf blong ol man long stadi ya oli “tingting se bambae i gat wan narafala faet long wol”—wan bigfala faet blong wol—bifo we 50 yia i pas. I klia nomo se, bighaf blong ol man oli harem we niufala mileniam i no save finisim ol problem blong olgeta, mo i no save mekem olgeta samting oli kam niuwan. Michael Atiyah, we bifo hem i presiden blong Britain’s Royal Society, i raetem se: “Ol jenis we oli stap kamaot kwiktaem . . . oli soem se ol yia 2000 bambae oli karem sam bigfala traem i kam long laef blong olgeta man. Ol problem, olsem namba blong ol man we i kam antap tumas, i no gat naf samting blong fulumap nid blong evri man, fasin blong sakem doti long olgeta ples long wol, mo fasin pua, olgeta problem ya oli kasem plante ples mo i impoten tumas blong stretem olgeta kwiktaem.”

5. ?Weples yumi save faenem trufala save long saed blong wanem we bambae i hapen long fiuja?

5 Maet yu askem se, ‘From we ol man oli no naf blong talemaot wanem bambae i hapen long fiuja, ?i stret se yumi no tingbaot fiuja?’ !Nogat! I tru se, ol man oli no save talemaot tru wanem bambae i hapen, be yumi no mas ting se i nogat wan we i naf blong mekem olsem. Taswe, ?hu i naf, mo from wanem yumi mas gat wan gudfala tingting long saed blong fiuja? Yu save faenem ol gudfala ansa long fo spesel profet tok. Ol profet tok ya oli stap long wan buk we plante man oli gat finis. Hem i buk ya we ol man oli ridim moa bitim ol narafala buk, mo we plante man tu oli no kasem stret save long hem mo we oli no kea long ol tok blong hem. Buk ya hemia Baebol. Nomata wanem tingting blong yu long saed blong Baebol, mo nomata hamas save we yu yu gat long saed blong Baebol, i gud we yu tingbaot fofala stamba vas ya. Oli tokbaot wan fiuja we i nambawan. Antap moa, fofala profet tok ya, oli soemaot wanem fiuja we bambae yu mo olgeta we yu laekem tumas oli save gat.

6, 7. ?Wetaem Aesea i talemaot ol profet tok blong hem, mo olsem wanem ol profet tok blong hem oli kamtru long wan nambawan fasin?

6 Faswan profet tok i stap long Aesea japta 65. Bifo we yu ridim tok ya, traem pijarem taem we oli raetem toktok ya mo wanem we i hapen long taem ya. Profet blong God, Aesea, we hem i raetem ol tok ya, i laef bitim wan handred yia bifo we kingdom blong Juda i lus. En blong Kingdom ya i kam from we Jeova i no moa protektem ol man Jiu we oli lego hem. Hem i letem ol man Babilon oli spolem Jerusalem mo karem ol man blong hem oli go kalabus. Samting ya i kamaot bitim wan handred yia afta we Aesea i talemaot profet tok ya.—2 Kronikel 36:15-21.

7 Tingbaot, plante yia bifo we profet tok ya i kamtru, God i lidim Aesea blong talemaot nem blong man Pesia, hemia Saeras, we bambae i winim Babilon, nating se long taem ya Saeras i no bon yet. (Aesea 45:1) Long 537 B.K.T. * Saeras i wokem rod blong ol man Jiu oli gobak long kantri blong olgeta. Taem yumi ridim japta 65,yumi sapraes bigwan se Aesea i bin talemaot ol samting ya. Hem i tokbaot ol samting we bambae ol man Isrel oli save haremgud long hem taem oli kambak bakegen long kantri blong olgeta.

8. ?Aesea i talemaot wanem hapi fiuja, mo wanem ol tok blong hem we yumi intres tumas long olgeta?

8 Yumi ridim long Aesea 65:17-19 se: “Bambae mi mi mekem niufala heven mo niufala wol bakegen. Ol samting ya we i hapen bifo, bambae ol man oli no moa save tingbaot stori blong olgeta, bambae i lus olgeta. Bambae yufala i glad tumas long ol niufala samting ya we bambae mi mi mekem, mo bambae yufala i harem gud, gogo i no save finis. Taem mi mi wokem niufala taon ya Jerusalem bakegen, bambae hem i ples blong glad, we oltaem ol man blong hem bambae oli hapi tumas. Oltaem, bambae mi mi glad tumas from taon ya, wetem ol man blong hem. Long ples ya, bambae i no moa gat man i krae, mo i no moa gat man i singaot blong man i kam givhan long hem.” Tru, Aesea i tokbaot ol fasin blong laef we i moa gud bitim laef we ol man Jiu oli gat taem oli stap long Babilon. Hem i tokbaot wan taem blong hapi mo glad. Nao lukluk tok ya “niufala heven mo niufala wol.” Hemia faswan blong fofala taem we tok ya i kamaot long Baebol, mo ol fofala vas ya oli save gat paoa long fiuja blong yumi, yes oli talemaot fiuja blong yumi.

9. ?Olsem wanem ol man Jiu blong bifo oli luk we Aesea 65:17-19 i kamtru long saed blong olgeta?

9 Fastaem we tok blong Aesea 65:17-19 i kamtru, hem i long saed blong ol man Jiu blong bifo, we olsem Aesea i bin talemaot, oli gobak long kantri blong olgeta blong stanemap trufala wosip bakegen. (Esra 1:1-4; 3:1-4) Ating yu luksave se, olgeta oli gobak long kantri blong olgeta we i stap long semfala wol ya, i no long sam narafala ples long heven. Taem yumi luksave samting ya, bambae yumi kasem save long mining blong tok blong Aesea, taem hem i tokbaot wan niufala heven mo wan niufala wol. Yumi no nid blong traem talemaot prapa tingting blong yumi, olsem sam man oli mekem long saed blong sam profet tok blong Nostradamus, we oli no klia nating, no sam narafala man we oli traem talemaot wanem bambae i hapen long fiuja. Baebol hem wan i talem klia mining blong tok blong Aesea.

10. ?Yumi mas kasem save long niufala “wol” we Aesea i tokbaot, olsem wanem?

10 Long Baebol, tok ya “wol” i no minim graon evri taem. Wan eksampel, Ol Sam 96:1 (NW) i talem se: “Olgeta wol i singsing long Jeova.“ Yumi save se wol blong yumi—graon mo solwota—oli no save singsing. Ol man nao oli stap singsing. Taswe, Ol Sam 96:1 i stap tokbaot ol man long wol ya. * Be Aesea 65:17 i tokbaot “niufala heven” tu. Sipos tok ya “wol” i minim niufala grup blong man Jiu we bambae i laef long kantri blong olgeta, ?wanem ya “niufala heven”?

11. ?Tok ya “niufala heven” i pija blong wanem?

11 Buk ya Cyclopædia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature, blong M’Clintock mo Strong, i talem se: “Long olgeta vison we oli olsem profet tok, heven i pija . . . blong kampani blong olgeta we oli gat paoa blong rul . . . from we oli rul antap long ol man we oli stap aninit long olgeta, olsem we prapa heven i stap antap mo i rulum wol ya.” Long saed blong tufala tok ya “heven mo wol,” Cyclopædia ya i eksplenem se ‘long toktok blong ol profet, tok ya i minim ol defren posisen mo paoa we ol man oli gat long politik. Heven hem i hae rul; wol hem i olgeta we oli stap daon, aninit long rul blong ol haeman.’

12. ?Olsem wanem ol man Jiu blong bifo oli kasem wan “niufala heven mo wan niufala wol”?

12 Taem ol man Jiu oli gobak long kantri blong olgeta, i olsem we oli kam long wan niufala fasin blong laef. Oli stap aninit long wan niufala rul. Serubabel, we hem i kamaot long laen blong King Deved, i rul olsem distrikejen, mo Josua i hae pris. (Hagae 1:1, 12; 2:21; Sekaraea 6:11) Olgeta ya oli olsem “niufala heven” ya. ?Antap long hu? “Niufala heven” i rul antap long “wan niufala wol,” hemia grup blong ol man we oli kam klin finis mo we oli kambak long kantri blong olgeta blong stanemap Jerusalem mo tempel blong hem bakegen blong wosip long Jeova. Taswe, taem profet tok i kamtru long saed blong ol man Jiu long taem ya, i olsem we i rili gat wan niufala heven mo wan niufala wol.

13, 14. (a) ?Bambae yumi tokbaot wanem narafala vas we i yusum tok ya “niufala heven mo wan niufala wol?” (b) ?From wanem yumi intres tumas long profet tok blong Pita naoia?

13 Be no mestem poen ya. Hemia i no wan stadi blong yumi kam gud moa blong eksplenem Baebol no blong luklukbak long histri. Yumi luksave samting ya sipos yumi lukluk wan narafala vas we i yusum semfala tok ya “niufala heven mo wan niufala wol.” Hemia long 2 Pita japta 3, mo bambae yumi luk olsem wanem fiuja blong yumi i joen long bisnes ya.

14 Aposol Pita i raetem leta blong hem bitim 500 yia afta we ol man Jiu oli gobak long kantri blong olgeta. Olsem wan aposol blong Jisas, Pita i raet i go long ol disaepol blong Kraes, “Masta” ya we 2 Pita 3:2 i tokbaot. Long vas 4, Pita i tokbaot we Jisas i “promes finis blong kam.” Samting ya i mekem se profet tok ya i stret blong yumi tede. I gat plante pruf blong soem se stat long Faswan Bigfala Faet blong Wol, Kraes i kambak finis, we hemia i minim se hem i kasem paoa blong hem olsem King long Kingdom blong God long heven. (Revelesen 6:1-8; 11:15, 18) Samting ya i gat spesel mining taem yumi tingbaot wan narafala samting we Pita i talemaot long japta ya.

15. ?Olsem wanem profet tok blong Pita long saed blong “niufala heven” i stap kamtru?

15 Yumi ridim long 2 Pita 3:13 se: “God i promes finis blong putum niufala skae [“heven,” NW] mo niufala wol, we stret fasin nomo bambae i stap long hem. Mo yumi stap wet long ol samting ya blong oli kamtru.” Maet yu lanem finis se Jisas we i stap long heven hem i impoten Rula ya long “niufala heven.” (Luk 1:32, 33) Be, ol narafala vas long Baebol oli soemaot se hem i no rul hem wan. Jisas i promes se ol aposol, mo sam narafala man olsem olgeta, bambae oli gat wan ples long heven. Long buk blong Hibrus, aposol Pol i tokbaot olgeta we “God i singaot olgeta finis blong go long heven.” Mo Jisas i talem se olgeta we oli blong grup ya bambae oli sidaon wetem hem long ol jea blong king long heven. (Hibrus 3:1, NW; Matiu 19:28; Luk 22:28-30; Jon 14:2, 3) Bigfala poen blong makem hemia se, i gat narafala man we oli rul wetem Jisas olsem haf blong niufala heven ya. Be, ?Pita i minim wanem taem hem i tokbaot “niufala wol”?

16. ?Wanem “niufala wol” i stap finis?

16 Olsem long taem we profet tok i kamtru fastaem—taem ol man Jiu oli gobak long kantri blong olgeta—2 Pita 3:13 i kamtru long taem blong yumi long saed blong ol man we oli wantem stap aninit long rul blong niufala heven. I gat plante milian man tede, we oli glad blong stap aninit long rul ya. Oli kasem plante blesing from program blong hem blong tijim ol man mo oli traehad blong folem ol loa blong hem we oli faenem long Baebol. (Aesea 54:13) Olgeta ya oli olsem fandesen blong “wan niufala wol” from we oli joen olsem wan grup blong man we i kamaot long olgeta nesen, lanwis, mo kala, mo oli wok tugeta aninit long King we i rul, Jisas Kraes. !Bigfala samting, hemia se yu yu save joen wetem olgeta!—Maeka 4:1-4.

17, 18. ?Olsem wanem ol tok long 2 Pita 3:13 oli givim hop long yumi long saed blong fiuja?

17 Be yu no mas ting se hemia nao en blong bisnes ya, olsem we yumi no gat save long wanem we bambae i hapen long fiuja. Yes, taem yu stadi long ol vas raonabaot long 2 Pita japta 3, bambae yu luk sam pruf blong soemaot se i gat wan bigfala jenis we bambae i kam. Long vas 5 mo 6, Pita i tokbaot Bigfala Wota we i ron long taem blong Noa, mo i spolem rabis wol blong taem ya. Long vas 7, Pita i talem se “skae mo graon we i stap naoia,” we i minim ol rula wetem ol man aninit long rul ya, oli stap wet long “bigfala dei ya we God bambae i jajem ol man we oli no obei long hem.” Samting ya i pruvum se tok ya “niufala heven mo wan niufala wol” i no minim ol samting long skae mo graon, be i minim ol man mo rul blong olgeta.

18 Biaen, Pita i eksplenem se dei blong Jeova we i stap kam, bambae i klinimgud olgeta samting, blong rerem rod blong niufala heven mo niufala wol we vas 13 i tokbaot. Makem lashaf blong vas ya—“we stret fasin nomo bambae i stap long hem.” Ol tok ya oli pruvum se bambae i mas gat sam bigfala jenis oli kamaot, we bambae oli mekem se laef i kam gud moa. Oli givim hop long yumi se ol niufala samting bambae i kam, we long taem ya olgeta man bambae oli save faenem trufala glad long laef blong olgeta i bitim tede. Sipos yu luksave samting ya, ale yu kasem save long ol tok we Baebol i talemaot long saed blong fiuja, save ya we smol man nomo oli kasem.

19. ?Wanem ol samting we buk blong Revelesen i tokbaot bifo we hem i tokbaot “niufala heven mo wan niufala wol” we bambae i kam?

19 Be bambae yumi gohed. Yumi luk finis tok ya “niufala heven mo niufala wol” long Aesea japta 65 mo bakegen long 2 Pita japta 3. Naoia yumi openem Baebol long Revelesen japta 21, we semfala tok ya i stap long hem bakegen. Bakegen, i gud blong gat save long ol vas raonabaot. Tu japta bifo, long Revelesen japta 19, Baebol i yusum sam pija blong tokbaot wan faet—be i no wan faet bitwin ol nesen. Long wan saed i gat “Tok blong God.” Ating yu save finis se hemia wan taetel blong Jisas Kraes. (Jon 1:1, 14) Jisas i stap long heven, mo vison ya i soemaot se hem i stap wetem ol ami blong hem long heven. ?Oli faet agensem hu? Japta ya i tokbaot “ol king,” “ol komanda,” mo ol defren man, “olgeta we oli haeman wetem olgeta we oli no gat nem.” Faet ya i laenap wetem dei blong Jeova we i stap kam, hemia dei blong spolem ol rabis fasin. (2 Tesalonaeka 1:6-10) Taem yumi ridim i go, Revelesen japta 20 i stat blong tokbaot “snek ya blong bifo, we nem blong hem Setan, no man we i stap agensem man” se bambae hem i lus. Naoia yumi save gohed blong tokbaot Revelesen japta 21.

20. ?Revelesen 21:1 i soemaot wanem bigfala jenis we bambae i kam?

20 Aposol Jon i statem japta ya wetem nambawan tok ya: “Nao mi luk niufala heven wetem niufala wol, tufala i stap. Heven mo wol we tufala i stap fastaem, tufala i lus finis, mo i no moa gat solwota i stap.” From samting we yumi lanem finis long Aesea japta 65 mo 2 Pita japta 3, yumi save se vas ya i no tokbaot ol samting long skae mo graon blong yumi, wetem solwota we bambae oli lus. Olsem ol japta bifo oli soem, ol rabis man mo rul blong olgeta, mo ol rula ya tu we yumi no save luk, hemia Devel Setan, bambae oli lus. Yes, hemia wan promes long saed blong wan niufala fasin blong laef blong ol man long wol.

21, 22. ?Wanem ol blesing we Jon i promes se bambae oli kamtru, mo wanem mining blong tok ya se God bambae i ravemaot wota long ae blong ol man?

21 Yumi sua long samting ya taem yumi gohed blong lanem moa long saed blong nambawan profet tok ya. Lashaf blong vas 3 i tokbaot taem we God i kampani wetem ol man, we i minim se hem i lukluk i go long ol man blong givhan long olgeta we oli mekem ol samting we hem i wantem. (Esikel 43:7) Jon i gohed long vas 4 mo 5 se: “Hem [“Jeova,” NW] bambae i ravemaot wota blong ae blong olgeta. Nao bambae i no moa gat man i ded, mo bambae man i no moa krae from man we i ded. Bambae i no moa gat man i krae, mo bambae man i no moa harem nogud long bodi blong hem. Ol samting ya blong bifo oli lus olgeta. Nao Man ya we i stap sidaon long bigfala jea blong hem i talem se, ‘!Yu luk! Mi mi stap mekem olgeta samting oli kam niuwan bakegen.’ Nao hem i talem long mi bakegen se, ‘Yu raetem tok ya, from we tok blong mi i tru, mo ol man oli save bilif long hem.’” !Hemia wan profet tok we i rili leftemap tingting blong yumi!

22 Spel smol blong haremgud long samting we Baebol i stap talemaot. ‘God bambae i ravemaot wota blong ae blong olgeta.’ Vas ya i no stap tokbaot wota blong ae we i blong klinim ae blong yumi, mo tu i no tokbaot wota blong ae we i ron taem man i glad. !Nogat! Wota blong ae we God bambae i ravemaot, hemia ol wota blong ae we oli ron from we yumi safa, yumi harem soasore from wan i ded, tingting i foldaon, mo yumi trabol tumas. ?Olsem wanem yumi save sua long samting ya? From we nambawan promes ya blong God i joenem tok ya se ravemaot wota blong ae, wetem tok ya se ‘man i no moa ded, krae from man we i ded, krae, mo harem nogud long bodi.’—Jon 11:35.

23. ?Profet tok blong Jon i promes se wanem samting bambae i mas finis?

23 Samting ya i pruvum se bambae i no moa gat kansa, sik we haf bodi i ded, hat atak, mo ded. Klosap yumi evriwan i lusum wan we yumi laekem tumas i ded from wan sik, aksiden, no wan disasta. God i promes se ded bambae i finis, i minim se ol pikinini we bambae oli bon long taem ya bambae oli no gruap blong kam olfala mo biaen oli ded. Profet tok ya i minim tu se bambae ol sik we tingting i no moa wokgud, ol bun i no moa strong, ol soa, sik blong ae we oli kolem glokoma, no sik we skin i kavremap ae, bambae oli finis—ol sik ya oli kasem plante olfala.

24. ?Olsem wanem “niufala heven mo wan niufala wol” i wan blesing, mo bambae yumi tokbaot wanem samting moa?

24 Ating yu agri se sipos i no moa gat man i ded, kam olfala, mo sik, bambae i no moa gat fasin blong krae from man i ded mo fasin blong harem nogud. Be, ?olsem wanem long fasin pua, fasin blong mekem nogud long pikinini, mo fasin blong spolem narafala we oli gat defren kastom no kala blong skin? Sipos ol samting ya—we yumi luk plante tede—oli no lus, bambae ol krae mo fasin blong harem nogud tu oli no save finis. Taswe, olgeta samting ya we oli mekem man i harem soa tede bambae oli no moa stap blong spolem laef long “wan niufala heven mo wan niufala wol.” !Hemia i wan bigfala jenis! Be, yumi bin tokbaot tri nomo long ol fofala taem ya we Baebol i yusum tok ya “niufala heven mo wan niufala wol.” I gat wan moa vas we i laenap wetem ol samting we yumi tokbaot. Vas ya i makemgud from wanem yumi glad blong wet long taem mo rod we God bambae i mekem promes blong hem i kamtru blong ‘mekem evri samting i kam niuwan bakegen.’ Nekis stadi bambae i tokbaot profet tok ya mo olsem wanem yumi save kasem glad from.

[Ol futnot]

^ B.K.T. i minim Bifo Kristin Taem.

^ The New English Bible i tanem Ol Sam 96:1 se: “!Olgeta man long wol! !Yumi sing long Hae God!” The Contemporary English Version i talem se: “Olgeta man long wol ya, singsing blong presem MASTA.” Samting ya i laenap wetem save ya se taem Aesea i tokbaot “niufala wol,” hem i stap minim ol man blong God long kantri blong olgeta.

?Yu Save Tingtingbak Long Wanem?

• ?Wanem trifala vas long Baebol we oli talemaot se bambae i gat “niufala heven mo wan niufala wol”?

• ?Olsem wanem profet tok ya “niufala heven mo wan niufala wol” i kamtru long taem blong ol man Jiu bifo?

• ?Wanem ol samting we Pita i tokbaot we bambae oli hapen blong mekem tok ya “niufala heven mo wan niufala wol” i kamtru?

• ?Olsem wanem Revelesen japta 21 i soem se bambae yumi save gat wan nambawan fiuja?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 10]

Olsem Jeova i bin talemaot, Saeras i openem rod blong ol man Jiu oli gobak long kantri blong olgeta long 537 B.K.T.