Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Faetem Kruked Fasin Wetem Naef Blong Spirit

Faetem Kruked Fasin Wetem Naef Blong Spirit

Faetem Kruked Fasin Wetem Naef Blong Spirit

“Nao bambae yufala i kam niufala man, we god i mekem yufala i kam olsem hem. nao bambae ol man oli save luksave se laef blong yufala i folem trutok blong hem, mo i stret gud, i tabu, i blong hem nomo.”​—⁠Efesas 4: 24.

TAEM rul blong Rom i kam antap bigwan, hem i gat wan fasin blong lidim kantri we man i neva luk bifo. Loa we gavman blong Rom i stanemap i wokgud tumas mekem se plante kantri tede oli holem yet sam long ol loa ya. Be nating se Rom i mekem plante samting, ol ami blong hem oli no save winim wan enemi we i haed: hemia kruked fasin. Biaen, kruked fasin i mekem rul blong Rom i foldaon kwiktaem.

Aposol Pol hem i wan long olgeta ya we i safa aninit long han blong ol haeman blong Rom we oli gat kruked fasin. Feliks, haeman ya blong Rom we i askem kwestin long Pol, i luksave klia se Pol i no mekem wan samting we i rong. Be Feliks, we i gat kruked fasin moa i winim ol narafala haeman long taem ya, i mekem we Pol i let blong stanap fored long kot. Feliks i mekem olsem from we hem i ting se Pol bambae i givim mane long hem blong letem hem i go fri.​—⁠Ol Wok 24⁠:​22-​26.

Pol i no givim doti mane long Feliks, be hem i tok klia long saed blong “gudfala fasin, mo fasin ya se man i mas blokem ol samting we hem nomo i wantem.” Feliks i no jenisim ol fasin blong hem, mo Pol i jusum blong stap long kalabus i bitim we hem i traem yusum doti mane blong go agensem loa. Pol i tokbaot mesej blong trutok mo fasin we i stret, mo hem i mekem laef blong hem i laenap wetem ol fasin ya oltaem. Hem i raet i go long ol Kristin Jiu se: “Mifala i harem se i no gat wan samting nating we i mekem mifala i harem nogud, tingting blong mifala i klin gud nomo. Mo mifala i wantem tumas we oltaem mifala i stap mekem i stret nomo.”​—⁠Hibrus 13⁠:⁠18.

Fasin blong stanap strong olsem i defren tumas wetem fasin blong ol man long taem ya. Palas, we i brata blong Feliks, hem i wan rijman long taem bifo, mo ol rij samting blong hem​—⁠oli kaontem evriwan se i kasem 45 milian dola (U.S.)​—⁠hem i kasem olgeta tru long ol doti mane mo fasin blong stil nomo. Be ol rij samting blong hem oli olsem nating nomo taem yumi skelem wetem ol bilian dola we sam rula blong ol yia 1900 oli kasem from kruked fasin mo we oli haedem long ol akaon blong bang we man i no save long hem. I klia se, ol man we oli no luksave samting, olgeta ya nomo bambae oli ting se ol gavman blong tede oli winim finis faet ya agensem kruked fasin.

?Sipos kruked fasin i stap strong blong longtaem finis, yumi mas talem se hem i jes wan fasin blong man nomo? no ?I gat rod blong blokem kruked fasin?

?Olsem Wanem Blong Blokem Kruked Fasin?

Faswan samting we i naf blong blokem kruked fasin, hemia blong luksave se kruked fasin i spolem man mo i rong from we fasin ya i spolem narafala blong mekem i gud long olgeta we oli brekem loa. Sam man oli bin traehad blong blokem fasin ya. Nambatu sekretari blong gavman blong Yunaeted Stet, James Foley, i talem se: “Yumi evriwan i luksave se praes blong fasin blong yusum doti mane i hae. Doti mane i spolem wan gudfala gavman, i spolem mo i daonem ekonomi, i mekem se ol bisnes oli no folem stret rod, mo i spolem ol man long olgeta ples long wol.” Plante man bambae oli agri wetem tok ya. Long Desemba 17, 1997, i gat 34 kantri we oli saenem wan “kontrak blong doti mane” we oli wokem blong “pulum bighaf blong ol man long wol blong faet agensem kruked fasin.” Kontrak ya i talem se “man i brekem loa taem hem i askem, mekem promes, no i givim doti mane long wan haeman blong narafala kantri blong kasem no holem raet blong mekem bisnes long olgeta kantri blong wol.”

Be ol doti mane blong winim wan kontrak blong bisnes long ol narafala kantri, hemia i jes wan smol haf nomo blong kruked fasin ya. Blong finisim kruked fasin fulwan, i nidim wan seken samting. Hemia wan samting we i hadwok moa: wan hat we i jenis, no plante hat we oli mas jenis. Olgeta man long evri ples oli mas lanem blong no laekem nating fasin blong givim doti mane mo kruked fasin. Long rod ya nomo bambae fasin blong kasem mane long ol rod we oli kruked i lus. Blong kasem mak ya, niuspepa ya Newsweek i talem se samfala oli harem se ol gavman oli mas “leftemap tingting blong evriwan long taon blong folem ol stret fasin.” Wan grup we i wok blong agensem kruked fasin, nem blong hem Transparency International, i givim advaes long olgeta we oli sapotem hem, se oli mas “planem ‘sid blong fasin tru’ ” insaed long ples blong wok.

Faet ya agensem kruked fasin hem i wan faet blong stanemap stret fasin. Hem i wan faet we loa blong gavman hem wan, no “paoa” we loa i gat blong panisim man, i no save winim. (Rom 13:​4, 5) Ol sid blong stret fasin mo fasin tru i mas gru insaed long hat blong ol man. Beswan rod blong mekem olsem hemia taem man i yusum wanem we aposol Pol i tokbaot olsem “naef blong faet we [tabu spirit] i givim finis long yufala,” hemia Tok blong God, Baebol.​—⁠Efesas 6:​17.

Baebol i Tok Agensem Kruked Fasin

?From wanem Pol i no wantem mekem eskius blong agri long kruked fasin? From we hem i wantem mekem wil blong God, we “taem we hem i jajem man, hem i no save wok wan saed, hem i no save mekem olsem man we i kasem mane long man nogud blong haedem ol rong blong hem.” (Dutronome 10⁠:17) Mo antap long samting ya, Pol i tingbaot oda ya we i stap long Loa blong Moses se: “Oli no mas saed wetem samfala man. Ol jaj ya bambae oli mas man we oli no save kasem mane long man, blong haedem rong blong hem. Rabis fasin ya i save mekem jaj we i waes mo i stret, i kam olsem blaenman nomo, nao i stap jajem ol man long fasin we i no stret nating.” (Dutronome 16⁠:19) King Deved tu, hem i kasem save se Jeova i no laekem nating kruked fasin, mo i askem long God blong i no kaontem hem wetem ol sin man we, “oltaem oli rere nomo blong holem mane blong oli givhan long man long fasin we i no stret.”​—⁠Ol Sam 26⁠:⁠10.

Olgeta we oli wosip long God long trufala fasin oli gat sam moa risen blong no laekem nating kruked fasin. Solomon i raetem se: “Wetem stret fasin wan king i mekem se wan kantri i stanap strong, be hemia we i griri blong kasem mane, hem i spolem kantri ya.” (Ol Proveb 29⁠:​4, New International Version) Stret fasin​—⁠antap moa sipos ol haeman blong gavman oli wokem fasin ya long laef blong olgeta​—⁠hem i mekem kantri i stanap strong. Be kruked fasin i save mekem wan kantri i pua. Niuspepa ya Newsweek i makem poen ya se: “Long wol ya we evriwan i wantem winim mane tru long kruked fasin mo we oli save olsem wanem blong mekem olsem, ol ekonomi oli save foldaon isi nomo.”

Nating sipos ekonomi i no foldaon fulwan, be olgeta we oli laekem stret fasin oli harem se tingting blong olgeta i foldaon taem kruked fasin i gohed we i no gat man blong blokem. (Ol Sam 73:​3, 13) Mo tu, fasin ya i spolem nem blong Man we i Wokem yumi, from we hem nao i putum stret fasin insaed long tingting blong yumi, we yumi wantem tumas. Long taem bifo, Jeova i bin finisim gud ol kruked fasin we oli rong olgeta. Wan eksampel, Jeova i talem stret long olgeta man Jerusalem from wanem bambae hem i letem olgeta i go long han blong ol enemi blong olgeta.

God i talemaot samting ya tru long profet blong hem Maeka se: “Ol lida blong ol laen blong Isrel. Yufala i mas lesin long mi. Yufala i stap tanem baksaed long stret fasin blong jajem man. Yufala i stap tanem ol stret fasin i kam rabis fasin nomo. Ol jaj long taon ya, oltaem oli stap letem ol man oli pem olgeta blong oli folem tingting blong olgeta, blong oli jajem man long fasin we i no stret. Mo ol pris tu, oli save talemaot mining blong ol loa blong God, long ol man nomo we oli save pem olgeta from. Mo ol profet tu, oli stap talemaot mining blong ol vison, be blong kasem mane nomo . . . Nao from ol rabis fasin ya blong yufala, Hae God bambae i tekem ol enemi blong yumi oli kam spolem bigfala taon ya Jerusalem, we bambae oli mekem i kam bigfala hip blong ol ston blong ol haos we oli brobrok.” Kruked fasin i bin spolem ol man long Isrel, olsem we sloslou hem i bin spolem Rom samfala handred yia biaen. Olsem woning we God i givim, klosap wan handred yia afta we Maeka i raetem ol tok ya, ol man Rom oli spolem Jerusalem mo i no moa gat man i stap long hem.​—⁠Maeka 3:​9, 11, 12.

Be i no gat wan man no wan nesen we i nidim blong folem kruked fasin. God i leftemap tingting blong ol rabis man blong oli lego fasin blong laef blong olgeta mo jenisim tingting blong olgeta. (Aesea 55⁠:⁠7) Hem i wantem we yumi evriwan wanwan, i karemaot fasin griri mo wokem fasin blong no tingbaot yumi wan nomo. Mo hem i wantem se yumi karemaot kruked fasin mo wokem stret fasin. Jeova i mekem yumi tingbaot se: “Man we i stap mekem i nogud long ol puaman, hem i stap mekem i nogud long Hae God we i mekem olgeta. Be taem we man i stap kaengud long ol puaman, hemia i olsem we hem i stap mekem wosip long Hae God.”​—⁠Ol Proveb 14⁠:⁠31.

Trutok Blong Baebol i Winim Faet Agensem Kruked Fasin

?Wanem i save pulum wan man blong mekem ol jenis olsem? Hemia semfala paoa we i pusum Pol blong lego laef blong hem olsem wan Farisi mo blong kam wan man we i strong blong folem Kraes. Hem i raetem se: “Tok blong God i wan samting we i laef, mo i stap wok.” (Hibrus 4:​12) Tede, trutok blong Baebol i gohed blong leftemap ol fasin we oli tru, long medel blong olgeta ya tu, we bifo oli bin joen bigwan long kruked fasin. Tingbaot wan eksampel.

Alexander hem i blong Is Yurop. I no longtaem afta we hem i finis long ami, hem i joenem wan smol grup we oli stap mekem bisnes we i brekem loa, stilim mane blong man, mo yusum doti mane. * Hem i eksplenem se: “Wok blong mi i blong karemaot mane long ol rij bisnesman we oli kam long mi blong mi protektem olgeta. Taem mi winim wan bisnes man blong i fren gud wetem mi, ol narafala memba long grup blong mi bambae oli mekem raf fasin long hem blong hem i fraet. Biaen mi talem long bisnes man ya se mi mi save stretem problem ya​—⁠sipos hem i givim wan bigfala mane long mi. Ol bisnes ‘fren ya’ oli talem tangkiu long mi from we mi mi halpem olgeta blong winim ol problem we oli gat. Be i tru se mi nao mi mekem ol problem ya oli kamaot. I narakaen tumas blong tingbaot se, hemia nao wan samting long wok blong mi we mi mi laekem blong mekem.

“Mi glad tumas from mane we mi kasem mo ol trik we mi folem blong kasem ol mane ya long laef blong mi. Mi draevem wan trak we i sas, mi stap long wan haos we i naes, mo mi gat mane blong pem evri samting we mi wantem. Ol man oli fraet long mi, mekem se mi harem olsem se mi gat paoa. Mi harem olsem se i no gat man i save winim mi mo loa i no save blokem mi. Mi gat ol gudfala loea we oli save stretem enikaen problem we mi gat wetem polis. Ol loea ya oli faenem rod oltaem blong mekem se mi no pas long kot, no oli save givim doti mane long man we i naf blong mekem olsem.

“Be, stret fasin i no stap long medel blong olgeta we oli dipen long kruked fasin blong stap laef. Wan memba insaed long grup blong mifala i no laekem mi, nao evriwan oli no moa laekem mi. Kwiktaem nomo, mi lusum trak blong mi, ol mane blong mi, mo gel fren blong mi we i laekem plante sas samting. Antap long hemia oli kilim nogud mi. Bigfala jenis ya we i hapen long mi, i stat blong mekem mi mi tinghevi long mining blong laef.

“Sam manis bifo long samting ya, mama blong mi i kam wan Witnes blong Jeova, mo mi stat blong ridim ol buk blong olgeta. Vas ya we i stap long Ol Proveb 4⁠:​14,15 i mekem tingting blong mi i wok. Hem i se: “Bambae yu no mas folem rod ya, we ol man nogud oli stap folem, mo yu no mas tekem fasin blong olgeta. !Yu no folem rod ya! !Yu gowe long ol samting nogud ya! !Yu livim! !Yu go long rod blong yu nomo!” Ol vas olsemia oli mekem mi mi luksave se olgeta we oli wantem folem wan laef we i fulap long fasin blong brekem loa oli no gat wan trufala fiuja. Mi stat blong prea long Jeova mo mi askem long hem blong i lidim mi mi go long stret rod. Mi stadi long Baebol wetem ol Witnes blong Jeova, mo biaen, mi givim laef blong mi long God. Stat long taem ya i kam, mi folem wan laef we mi stap tru oltaem.

“I tru se, fasin blong tok tru oltaem long laef i minim se mi no moa kasem bigfala mane olsem bifo. Be naoia mi harem se mi gat fiuja, mo se laef blong mi i gat trufala mining. Mi luksave se laef we mi bin gat bifo, wetem olgeta sas samting ya, i olsem wan trap. Hem i olsem wan haos we oli bildimap wetem ol kad nomo, mo we i rere blong foldaon eni taem. Bifo, tingting blong mi i no stap jajem mi from ol rong we mi mekem. Be naoia, tangkiu tumas long stadi blong Baebol we mi stap mekem, tingting blong mi i stikim mi taem mi fesem wan traem blong mekem samting we i no stret​—⁠nating se hem i long ol smolsmol samting nomo. Mi stap traem blong laef folem Ol Sam 37⁠:​3, we i talem se: ‘Yu mas trastem Hae God, mo yu mas mekem ol fasin we i gud, blong yu save stap long graon ya, nao yu harem gud from we yu yu sef.’ ”

“Man We i No Laekem Fasin Blong Givim Doti Mane Bambae Hem i Laef”

Olsem we Alexander i faenemaot, trutok blong Baebol i save pusum wan man blong winim kruked fasin. Hem i mekem sam jenis folem wanem we aposol Pol i talem long leta blong hem we i go long ol man Efesas se: “Nao from samting ya, yufala i mas finis long olfala laef ya blong yufala bifo, we yufala i stap folem ol fasin blong yufala nomo. Olfala laef ya i stap mekem yufala i wantem tumas ol samting we oli blong giaman nomo, mo we oli stap spolem yufala nomo. Laef blong yufala mo tingting blong yufala i mas kam niuwan olgeta, nao bambae yufala i kam niufala man, we God i mekem yufala i kam olsem hem. Nao bambae ol man oli save luksave se laef blong yufala i folem ol trutok blong hem, mo i stret gud, i tabu, i blong hem nomo. Oraet, yufala i mas finis long ol giaman toktok, from we yumi evriwan i olsem wan haf blong wan bodi nomo. Baebol i talem se, ‘Yufala i mas tok tru nomo long yufala.’ Man we i man blong stil, hem i mas lego fasin ya. Hem i mas wok had long stret fasin, blong i save gat plante samting blong givhan long hem, nao bambae i save givhan long ol puaman tu.” (Efesas 4:​22-​25, 28) Fiuja blong ol man i dipen nomo long ol jenis ya we oli mekem long laef blong olgeta.

Sipos griri mo kruked fasin oli gohed nomo we man i no traem blokem kwiktaem, bambae oli save spolem wol ya, olsem we oli bin spolem Rul blong Rom bifo. Be, i gud tumas blong luk se, Man ya we i Wokem yumi i no gat tingting blong livim ol samting ya oli kamaot olsem. Hem i wantem blong “spolem ol man ya we oli stap spolem wol.” (Revelesen 11⁠:18) Mo Jeova i promes long olgeta we oli wantem blong luk wan wol we i no moa gat kruked fasin se, bambae i no longtaem i gat “niufala skae mo niufala wol, we stret fasin nomo bambae i stap long hem.”​—⁠2 Pita 3:​13.

I tru se, tede i no isi blong laef wetem fasin blong stap tru oltaem. Be, Jeova i talem klia se, biaen, bambae, “wan griri man i karem trabol i kam long famle blong hem, be man we i no laekem fasin blong givim doti mane bambae hem i laef.” * (Ol Proveb 15⁠:​27, NIV) Naoia yumi mas sakemaot kruked fasin, mo soem se yumi stap tru taem yumi prea long God se: “Letem Kingdom blong yu i kam. Letem wil blong yu i kamaot long wol ya olsem long heven.”​—⁠Matiu 6:​10, NW.

Taem yumi stap wet blong Kingdom ya i mekem wok blong hem, wanwan long yumi i save ‘planem ol gudfala sid blong fasin we i stret’ taem yumi no mekem eskius blong agri no mekem kruked fasin. (Hosea 10⁠:12) Sipos yumi mekem olsem, laef blong yumi bambae i pruvum se Tok blong God i gat bigfala paoa. Naef long saed blong spirit i save winim kruked fasin.

[Ol futnot]

^ Mifala i jenisim nem blong hem.

^ I tru se fasin blong givim doti mane i defren long fasin blong givim mane olsem presen. Fasin blong givim doti mane hem i blong go agensem stret fasin no hem i blong kasem sam samting long fasin stil mo giaman. Be, fasin blong givim mane olsem presen hem i blong soem tangkiu from wok we narafala i mekem long yumi. Oli eksplenem samting ya long Wan Kwestin long Wajtaoa blong Oktoba 1, 1986 (Inglis mo Franis).

[Tok blong makem poen long pej 29]

Wetem help blong Baebol, yumi save wokem ‘niufala fasin blong laef ya’ mo lego kruked fasin