Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

‘Lukaot Gud Long Hat Blong Yu’

‘Lukaot Gud Long Hat Blong Yu’

‘Lukaot Gud Long Hat Blong Yu’

JEOVA i talem long profet Samuel se: “Fasin blong mi blong lukluk man i no olsem fasin blong man. Man i stap lukluk long bodi blong man nomo, be mi mi stap lukluk long tingting [“hat,” NW] blong hem.” (1 Samuel 16⁠:⁠7) Mo tu, taem Deved, man blong raetem Ol Sam i stap tingting long samting ya we i olsem hat, hem i singsing se: “Yu yu save tingting [“hat,” NW] blong mi. Yu bin kam long mi long naet, yu faenemaot gud laef blong mi, mo yu faenem we mi mi no laekem fasin nogud nating.”​—⁠Ol Sam 17⁠:⁠3.

Yes, Jeova i lukluk insaed long hat blong yumi blong faenemaot se yumi rili wanem kaen man. (Ol Proveb 17⁠:⁠3) Taswe, i stret nomo we King Solomon blong Isrel bifo i givim advaes ya se: “Samting we yu mas lukaot moa long hem i bitim ol narafala samting, se hat blong yu. Blokem ol samting we oli save kam spolem hat blong yu, from we hat hem i stamba blong laef.” (Ol Proveb 4:​23, NW) ?Olsem wanem yumi save lukaot gud long hat blong yumi? Ol Proveb japta 4 i givim ansa long kwestin ya.

Lesin Long Fasin Stretem Blong Wan Papa

Ol Proveb japta 4 i stat wetem ol tok ya se: “Pikinini blong mi. Mi mi Papa blong yu, mo yu mas lesin gud long ol samting ya we mi stap tijim yu long hem. Sipos yu lesin gud olsem, bambae yu save gat waes. Ol samting ya we mi stap talem long yu, oli gud tumas, mo yu no mas tanem baksaed long olgeta.”​—⁠Ol Proveb 4:​1, 2.

Ol yangfala oli kasem advaes ya se, oli mas lesin long ol gudfala tijing blong papa mama blong olgeta we oli holemstrong long God. Hemia i tru moa long saed blong ol tijing we oli kasem long papa blong olgeta. Baebol i talem se papa nao i mas lidim wok ya blong givim ol samting we famle blong hem i nidim long saed blong bodi mo long saed blong spirit. (Dutronome 6:​6, 7; 1 Timoti 5⁠:⁠8) !Sipos papa i no lidim famle long saed ya, bambae i moa had long wan yangfala blong kam bigman long saed blong tingting! From samting ya, wan pikinini i mas soem respek mo akseptem fasin stretem we hem i kasem long papa blong hem.

?Olsem wanem long wan yangfala we i no gat wan papa blong tijim hem? Eksampel, Jason we naoia i gat eleven yia, i lusum papa blong hem taem hem i gat fo yia nomo. * Taem wan Kristin elda i askem hem se wanem samting nao i mekem hem i harem nogud moa long laef blong hem, kwiktaem nomo Jason i talem se: “Mi harem nogud from we mi mi no gat wan papa. Samtaem, samting ya i mekem tingting blong mi i foldaon olgeta.” Nating se i olsem, ol yangfala we oli no gat papa mama blong soem rod long olgeta, oli save kasem advaes we i leftemap tingting blong olgeta. Jason mo ol narafala we oli no gat papa, oli save askem ol elda mo ol narafala long Kristin kongregesen we oli bigman long saed blong spirit, blong givim advaes long olgeta, olsem wan papa we i givim advaes long pikinini blong hem.​—⁠Jemes 1:​27.

Taem Solomon i stap tingting bak long edukesen blong hem, hem i gohed, i talem se: “Mi mi [“wan trufala pikinini,” NW] wan pikinini nomo we papa mo mama blong mi, tufala i bonem.” (Ol Proveb 4⁠:⁠3) I klia se king ya i tingbaot gudfala trening we hem i kasem taem hem i smol. Solomon i olsem “wan trufala pikinini” we i holem ol advaes blong papa blong hem long hat blong hem, taswe i sua se hem i mas gat wan gudfala fasin fren mo i joengud wetem papa blong hem, Deved. Mo tu, Solomon i “wan pikinini nomo,” we i min se papa mama blong hem, tufala i lavem hem tumas. !I impoten tumas blong wan pikinini i gruap long wan famle we i gat lav mo hem i harem se hem i fri blong toktok tugeta wetem papa mama blong hem!

Kasem Waes Mo Fasin Luksave

Taem Solomon i stap tingbaot advaes we papa blong hem i givim wetem lav, hem i talem se: “Papa blong mi i stap tijim mi. Hem i talem long mi se, ‘Pikinini blong mi, ol samting ya we mi stap talem long yu, bambae yu no mas fogetem olgeta samtaem, oltaem yu mas tingbaot olgeta. Sipos yu stap mekem ol samting ya oltaem, bambae yu gat laef. Yu mas kasem waestok, mo yu mas kam we yu save luksave mining blong ol had samting. Yu no mas blokem sora blong yu, mo yu no mas fogetem ol samting ya, we mi stap talem long yu. Sipos yu holem waestok ya, bambae hem i stap lukaot gud long yu. Sipos yu laekem hem, hem bambae i holem yu yu stap gud oltaem. Waestok ya, hem i nambawan samting blong yu yu kasem. I nomata wanem samting we yu yu gat, be yu mas kasem fasin ya blong luksave mining blong ol samting we i had.’ ”​—⁠Ol Proveb 4:​4-7.

?From wanem waes hem i “nambawan samting”? Fasin waes i minim se yumi mekem save mo fasin luksave i wok long laef blong yumi long wan rod we i karem gudfala frut. Save​—⁠hemia ol trufala samting we man i lanem tru long ol samting we hem i luk we oli hapen long laef blong hem, no from fasin blong ridim buk mo stadi we hem i mekem​—⁠i stamba blong waes. Be sipos yumi no naf blong yusum gud waes blong yumi, bambae save ya blong yumi i no givhan nating long yumi. Oltaem, yumi mas ridim Baebol mo ol buk we oli tokbaot Baebol, we yumi kasem long “slef we i stret mo i waes.” Be hemia i no naf. Yumi mas traehad tu blong mekem wanem we yumi lanem i wok long laef blong yumi.​—⁠Matiu 24⁠:⁠45.

Hem i impoten tu blong gat fasin luksave. Sipos yumi no gat fasin ya, bambae yumi no kasem save olsem wanem ol samting we oli hapen oli joen, mo bambae yumi no kasem fulwan mining blong wan poen we yumi tokbaot. Sipos yumi no gat fasin luksave, ?olsem wanem yumi save kasem ansa blong ol kwestin mo gat dip save mo fasin blong skelem gud ol samting? Yes, blong eksplenem olsem wanem wan samting we i hapen i joen wetem narawan mo blong mekem stret disisen, yumi nidim fasin luksave.​—⁠Daniel 9:​22, 23.

Solomon i gohed blong tokbaot ol toktok blong papa blong hem se: “Sipos yu laekem waestok ya, bambae hem i save leftemap yu, we nem blong yu bambae i go antap. Sipos yu holemtaet hem, bambae hem i save mekem ol man oli ona gud long yu. Nao hem bambae i kam olsem ol gudfala flaoa ya, we ol man oli hangem long nek blong yu blong ona long yu. Bambae hem i kam olsem wan gudfala samting blong flasem hed blong yu, olsem hat blong king we i saen we i saen.” (Ol Proveb 4:​8, 9) Man we i laekem waes we i kamaot long God, waes ya i protektem hem. Antap long hemia, man we i laekem waes ya, bambae ol man oli ona gud long hem mo waes ya i flasem gud hem. Taswe, i impoten tumas blong kasem waes.

‘Holemtaet Fasin Stretem’

Taem king blong Isrel i stap talemaot bakegen advaes blong papa blong hem, hem i gohed se: “Pikinini blong mi. Sipos yu lesin gud long mi, mo yu tinghevi long ol samting ya we mi stap talem long yu, bambae yu gat longfala laef. Mi mi stap tijim yu long ol waestok, mo long ol stret fasin we yu mas folem long laef blong yu, mo sipos yu stap folem waestok ya, bambae i no gat wan samting i save blokem yu, mo sipos yu resis, bambae yu no save foldaon. Oltaem, yu mas tingbaot ol samting we yu lanem finis. Olgeta oli stamba blong laef blong yu, mo yu mas lukaot gud long olgeta.”​—⁠Ol Proveb 4:​10-​13

Solomon i lavem papa blong hem tumas, taswe i sua se hem i mas tinghevi long fasin stretem we papa blong hem i givim wetem lav blong tijim mo stretem hem. Sipos yumi no kasem ol gudfala advaes blong stretem yumi, ?olsem wanem yumi save kam bigman long saed blong spirit, no blong mekem fasin blong laef blong yumi i kam moa gud? Sipos yumi no lanem wan samting from ol mastik blong yumi, mo sipos yumi no stretem ol rong tingting, i sua se bambae yumi no moa gohedgud long saed blong spirit. Fasin stretem we i no bitim mak i lidim yumi blong mekem ol fasin we God i wantem mo i halpem yumi ‘long ol stret fasin we yumi mas folem long laef blong yumi.’

I gat wan narafala fasin stretem, we hem tu i save ‘mekem laef blong yumi i kam longfala.’ ?Olsem wanem? Jisas Kraes i talem se: “Man we i save lukaot gud long smol samting nomo, hem i save lukaot gud long bigfala samting tu. Be man we i no save lukaot gud long smol samting nomo, hem i no save lukaot gud long bigfala samting tu.” (Luk 16⁠:10) Sipos yumi stretem yumi wan long ol smolsmol samting, bambae i moa isi long yumi blong mekem sem mak long ol bigbigfala samting. Laef blong yumi i dipen long fasin ya blong stretem yumi wan. Eksampel, sipos yumi trenem ae blong yumi blong no ‘luk wan woman, nao yumi wantem hem tumas,’ bambae yumi no foldaon isi nomo long nogud fasin blong seks. (Matiu 5:​28) I tru se rul ya i go long ol man mo ol woman tu. Sipos yumi stretem tingting blong yumi, nao yumi ‘bos long evri samting we yumi tingbaot,’ bambae yumi no mekem ol bigfala sin long ol toktok mo aksin blong yumi.​—⁠2 Korin 10⁠:⁠5.

I tru, i no isi blong akseptem fasin stretem mo maet i luk olsem se fasin ya i blokem yumi long sam samting. (Hibrus 12⁠:11) Be, waes king Solomon i talemaot klia long yumi se sipos yumi holemtaet fasin stretem, bambae samting ya i halpem yumi blong kam moa gud. Hemia i sem mak long wan man blong resis. Gudfala trening i save givhan long man ya blong ron long wan spid we i stret long hem. Olsem nao, bambae hem i no foldaon no i karem kil. Sipos yumi holemtaet fasin stretem, samting ya bambae i givhan long yumi blong gohed blong ron long rod blong laef long wan spid we i stret long yumi mo bambae yumi no foldaon. I tru, yumi mas lukaot gud long rod we yumi jusum blong folem.

No Folem “Rod Ya, We Ol Man Nogud Oli Stap Folem”

Wetem strong tingting, Solomon i givim woning ya se: “Bambae yu no mas folem rod ya, we ol man nogud oli stap folem, mo yu no mas tekem fasin blong olgeta. !Yu no folem rod ya! !Yu gowe long ol samting nogud ya! !Yu livim! !Yu go long rod blong yu nomo! Ol man olsem, sipos oli no mekem i nogud long narafala man, bambae long naet, oli no save slip. Sipos oli no spolem narafala man fastaem, bambae oli go ledaon long bed, be oli no save slip nating. Fasin nogud mo fasin blong faet, hemia i olsem kakae mo wota blong olgeta.”​—⁠Ol Proveb 4:​14-​17.

Ol rabis man, we Solomon i wantem se yumi no folem rod blong olgeta, oli harem gud taem oli mekem ol rabis fasin. Long tingting blong olgeta, rabis fasin we oli mekem i olsem kakae mo dring. Oli no save slip sipos oli no mekem wan raf fasin. !Fasin blong olgeta i kruked! ?Yumi rili save lukaot gud hat blong yumi sipos yumi stap kampani wetem olgeta? !I no waes nating blong wokbaot long “rod ya, we ol man nogud oli stap folem”! !Hemia i minim se yumi no mas lukluk ol raf fasin we i stap kamaot long plante pleplei blong wol tede! Yes, yumi mas traehad blong soem sore long ol man. Be yumi no save gat fasin ya sipos yumi stap lukluk ol nogud fasin long televisin no ol pija we oli muvmuf. Samting ya i save karemaot filing blong yumi blong soem sore long narafala.

Stap Long Laet

Solomon i gohed blong yusum semfala pija tok long saed blong wan rod we man i folem. Hem i talemaot se: “Rod we ol stret man oli stap wokbaot long hem, fasin blong hem i olsem eli moning, we i stat brok delaet, we oltaem, ol samting oli stap kam klia moa, gogo i delaet gud, mo san i kam antap.” (Ol Proveb 4:​18) Yumi save talem se fasin blong stadi Baebol mo blong mekem i wok long laef blong yumi, i sem mak olsem wan trep we wan man i statem long eli moning taem ples i tudak yet. Taem tudak i stap lus mo skae i stat kam blu lelebet, yumi no save luk klia ol samting yet. Be sloslou, taem san i stap kam antap, yumi save luk klia moa ol samting we oli stap raonabaot long yumi. Biaen, san i saen strong, nao yumi save luk klia evri samting. Yes, sloslou trutok i kam klia moa long yumi, taem yumi mekem tingting blong yumi i longfala mo gohed blong stadigud long Baebol. I impoten tumas we yumi fulumap hat blong yumi wetem ol samting long saed blong spirit. Long rod ya, yumi blokem ol giaman tingting blong i no kam spolem hem.

Mining blong ol profet tok blong Baebol tu i kam klia sloslou. Ol profet tok oli kam klia taem tabu spirit blong Jeova i soemaot mining blong olgeta, mo taem ol profet tok ya oli stap kamtru long ol samting we oli stap hapen long wol, no long laef blong ol man blong God. Yumi nidim blong wet long ‘laet blong i kam klia we i klia gud,’ i bitim we yumi kwik blong traem faenemaot wetaem bambae ol profet tok ya oli kamtru.

?Olsem wanem long olgeta we oli tanem baksaed long rod blong God, oli no wantem wokbaot long laet? Solomon i talem se: “Rod blong ol man nogud i tudak olgeta, i olsem naet. Oltaem olgeta oli stap foldaon, be oli no luksave ol samting we oli stambol long hem.” (Ol Proveb 4:​19) Ol man nogud oli olsem man we i stap wokbaot long tudak, nao i foldaon, be i no luksave samting we i mekem hem i foldaon. Nomata we i luk olsem se ol man nogud oli stap win long ol nogud fasin blong olgeta, be bambae oli stap smoltaem nomo. Long saed blong olgeta ya, man blong raetem Ol Sam i singsing se: Bambae yu [Jeova] yu putum olgeta long ol ples we i glis, bambae yu mekem olgeta oli foldaon, oli kam nogud olgeta.”​—⁠Ol Sam 73⁠:⁠18.

Lukaot Gud Oltaem

King blong Isrel i gohed blong talem se: “Pikinini blong mi. Yu mas lesin gud long ol samting ya we mi stap talem long yu. Yu mas harem ol tok ya blong mi. Yu no mas fogetem olgeta, oltaem yu mas holemtaet long tingting blong yu. Man we i savegud ol tok ya, hem i gat gudfala laef, mo i no save sik. Yu mas lukaot gud blong mekem se ol samting we yu stap tingbaot oltaem, oli stret, from we laef blong yu i stap soemaot tingting blong yu.”​—⁠Ol Proveb 4:​20-​23.

Eksampel blong Solomon i pruvum se i impoten blong lukaot gud long hat. Yes, Solomon i “wan pikinini nomo” we papa blong hem i gat, mo hem i stap tru long Jeova i go kasem we hem i kam bigman. Be nating se i olsem, Baebol i talem se: “Taem we hem i kam olfala, [ol waef blong hem we oli blong narafala kantri] oli lidim hem i go mekem wosip long ol narafala god. Tingting blong hem i no stap strong long Hae God we i God blong hem. Hem i no olsem papa blong hem King Deved.” (1 King 11⁠:⁠4) Sipos yumi no lukaotgud oltaem, bambae hat blong yumi, nomata we i stret olsem wanem, i save trikim yumi blong mekem samting we i nogud. (Jeremaea 17⁠:⁠9) Oltaem, yumi mas tingbaot ol advaes we oli kamaot long Tok blong God. Yumi mas holem ol advaes ya ‘dip insaed long hat blong yumi.’ Sam long ol advaes ya, hemia we yumi luk long Ol Proveb japta 4.

Jekemap Gud Ol Samting We i Stap Long Hat Blong Yu

?Yumi stap lukaot gud long hat blong yumi blong ol nogud samting i no spolem? ?Olsem wanem blong kasem save ol samting we i stap insaed long hat blong yumi? Jisas Kraes i talem se: “Taem man i tok, hem i stap talemaot ol samting we tingting [“hat,” NW] blong hem i fulap long hem.” (Matiu 12⁠:34) Hem i talem tu se: “From we long tingting [“hat,” NW] blong man nao, ol rabis tingting olsem, oli save kamaot. Ol tingting olsem oli save mekem man i kilim man i ded, mo man i mekem i nogud wetem woman, mo i save mekem ol narafala fasin nogud olsem. Mo i save mekem man i stil, mo i giaman, mo i tok nogud blong spolem nem blong narafala man.” (Matiu 15⁠:​19, 20) Yes, ol toktok mo ol aksin blong yumi oli soemaot olgeta samting we i stap long hat blong yumi.

I stret nomo we Solomon i talem long yumi se: “Bambae yu no mas giaman, mo yu no mas yusum ol toktok we i save lidim man i gorong. Oltaem, yu mas talem ol trutok nomo. Sipos yu stap mekem olsem, bambae i no gat samting blong mekem yu yu sem, we fes blong yu i godaon from. Yu mas lukluk i go stret nomo long rod ya we yu stap long hem, mo tingting blong yu i mas strong. Yu mas mekem gudfala plan fastaem, long ol samting we yu wantem mekem, nao olgeta samting ya bambae oli save kamaot stret nomo. Bambae yu no go klosap long ol samting nogud. Oltaem, yu mas wokbaot long stret rod nomo, we bambae yu no mekem wan samting nating we i save tekemaot yu long rod ya.”​—⁠Ol Proveb 4:​24-​27.

Blong folem advaes ya we Solomon i givim, yumi nidim blong jekemap gud ol toktok mo ol aksin blong yumi. Blong lukaot gud long hat blong yumi mo mekem God i glad, yumi mas lego fasin blong giaman mo yumi no mas yusum ol toktok we oli save lidim man i gorong. (Ol Proveb 3:​32) From samting ya, yumi mas prea, mo tingbaot wanem we ol toktok mo ol fasin blong yumi oli stap soemaot long saed blong yumi. Biaen, i gud yumi askem long Jeova blong i halpem yumi blong stretem eni slak fasin we yumi faenem long yumi.​—⁠Ol Sam 139⁠:​23, 24.

Antap long ol samting ya, i gud we ‘yumi lukluk i go stret nomo long rod ya we yumi stap long hem.’ Mo i gud yumi lukluk oltaem long mak ya, hemia blong mekem wosip long Papa blong yumi long heven long ful laef blong yumi. (Kolosi 3:​23) Taem yu stap gohed blong folem stret rod ya, bambae Jeova i mekem se yu karem gudfala frut “long rod ya we yu stap long hem,” mo bambae hem i blesem yu bigwan from we yu folem olgeta nambawan advaes blong ‘lukaot gud long hat blong yu.’

[Futnot]

^ I no stret nem blong hem.

[Tok blong pija long pej 21]

Kasem blesing from advaes blong olgeta we oli gat save

[Tok blong pija long pej 22]

?Yu yu stap longwe long ol pleplei we oli gat ol raf fasin?

[Tok blong pija long pej 23]

Fasin stretem i no blokem yu blong gohed moa

[Tok blong pija long pej 24]

Gohed oltaem blong stadi long Baebol