Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Sevem Ol Man Long Aelan Blong Robinson Crusoe

Sevem Ol Man Long Aelan Blong Robinson Crusoe

Sevem Ol Man Long Aelan Blong Robinson Crusoe

ROBINSON CRUSOE i wan long ol trifala aelan long Solwota blong Pasifik we oli mekemap grup blong ol aelan ya we oli kolem Juan Fernández. Hem i stap 640 kilometa afsaed long solwota long Jili. Aelan ya we eria blong hem i 93 skwea kilometa, i karem nem blong hem long wan buk we plante man oli save gud. Buk ya hemia Robinson Crusoe, we Inglis man ya Daniel Defoe i raetem long ol yia 17 handred. * I luk olsem se stori ya i kamaot folem laef blong wan man Skotlan, nem blong hem Alexander Selkirk, we i bin stap hem wan long aelan ya blong fo yia.

Long aelan ya i gat wan saen we oli raetem long wud we wan haf blong hem i talem olsem se: “Long ples ya, evri dei gogo i bitim fo yia i pas, boskru ya Alexander Selkirk i stap lukluk i go long solwota blong faenem bot ya we bambae i kam sevem hem long ples ya we hem i stap hem wan nomo.” Biaen, wan bot i sevem Selkirk mo i tekem hem i gobak long kantri blong hem. Be, hem i no moa harem gud long ples ya we hem i stap long hem, afta we hem i bin laef long smol paradaes blong hem. Hem i talem biaen se: “!O aelan blong mi we mi lavem tumas! !I moagud sipos mi neva bin lego yu!”

Taem i pas, nao ol man oli yusum aelan ya olsem wan kalabus blong holem ol man we oli “brekem loa blong bilif” agensem Katolik Jos. !Naesfala paradaes aelan ya i no moa olsem we Selkirk i bin tingbaot bifo! Be, ol man we oli stap long aelan ya tede, oli harem gud yet blong stap long wan naesfala ples we i kwaet mo we i no olsem sam narafala ples long wol. Olsem plante narafala aelan, fasin blong laef i no bisi tumas mo samting ya i mekem se i isi blong statem storian wetem eni man.

Oli kaontem se i gat samwe long 500 man oli stap long aelan ya Robinson Crusoe. Be long bighaf blong yia, i gat samwe 400 man nomo we oli stap long aelan ya. Wan risen blong samting ya hemia se sam mama mo ol pikinini blong olgeta, oli stap long bigfala aelan long Jili taem we ol pikinini oli skul. Oli kambak long aelan ya long ol manis blong holide nomo, blong spenem taem wetem ol narafala famle blong olgeta.

Nating se i gat ol naesfala ples long aelan blong Robinson Crusoe, sam long ol man we oli stap long ples ya oli hanggri long saed blong spirit mo oli stap traem blong faenem ansa long ol kwestin we oli gat. Sam oli harem olsem se oli nidim blong narafala i sevem olgeta long saed blong spirit.

Wan Wok Blong Sevem Man Long Saed Blong Spirit

Wok ya blong sevem man long saed blong spirit i stat raonabaot long yia 1979 long aelan ya. Wan woman we i stap stadi Baebol wetem ol Witnes blong Jeova long Santiago, Jili, i muf i go long aelan ya mo i stat blong tijim ol narafala long wanem we hem i bin lanem. Samtaem biaen, wan elda blong wan kongregesen i visitim aelan ya from wok blong hem, mo hem i sapraes blong faenem wan smol grup blong Baebol studen we oli stap gohed long saed blong spirit from we woman ya i stap givhan long olgeta. Taem elda ya i visitim aelan ya tri manis biaen, woman ya we i stap tijim Baebol, wetem tu long ol studen blong hem, oli rere finis blong baptaes. Taswe elda ya i lukaot long saed blong baptaes blong olgeta. Biaen, wan long ol niufala Kristin ya i mared, mo wetem hasban blong hem tufala i gohed blong lukaot ol narafala man blong sevem olgeta long saed blong spirit. Hasban blong sista ya i lidim wok blong bildim wan Haos Kingdom we i stret long nid blong olgeta. Haos Kingdom ya i gohed blong halpem smol grup blong ol pablisa long aelan ya. Taem i pas, nao from sam risen long saed blong ekonomi, tufala i lego aelan blong Robinson Crusoe mo muf i go long wan kongregesen long sentrol Jili, long ples ya oli gohed strong blong mekem wok blong Jeova.

Sloslou, smol grup long aelan ya i gohed blong gru taem hem i sevem sam narafala man long giaman skul. Be, from we ol studen oli muf i go long bigfala aelan blong oli kasem edukesen long hae skul, namba blong grup ya i go daon long tu sista mo wan yangfala gel nomo. Grup ya i kam bigwan long taem blong ol holide taem sam mama oli kambak long aelan ya. Samting ya i givim niufala paoa long trifala Kristin ya we oli stap wan ful yia olgeta nomo long aelan ya. From strongfala wok blong trifala sista ya, plante man oli save gud ol Witnes blong Jeova long aelan blong Robinson Crusoe. I tru, sam man blong aelan ya oli agensem wok blong ol Witnes, mo oli traem blokem ol narafala blong no akseptem mesej blong Kingdom. Nating se i olsem, ol sid blong trutok we i stap insaed long hat blong olgeta we oli rili laekem trutok i gohed blong gru.

Mekem Olgeta We Oli Sef Oli Kam Strong

Wan taem evri yia wan elda i kam visitim olgeta long aelan ya. ?I olsem wanem blong visitim wan smol grup blong ol Witnes long wan aelan we i stap longwe olsem? Wan seket elda i tokbaot faswan visit blong hem long Robinson Crusoe se:

“Trep ya i olsem wan drim we i kamtru. Hem i stat long 7 klok long moning, taem mifala i aot wetem trak long Valparaiso i go kasem Epot blong Santiago, hemia Cerrillos. Mifala i tekem wan plen we i naf blong karem seven man nomo. Afta we mifala i flae blong 2 aoa mo 45 menet, mifala i luk wan hil we i bigwan i bitim ol klaod. Taem mifala i stap kam klosap moa, mifala i save lukluk gud aelan ya—hem i olsem wan bigfala ston long medel blong solwota. I luk olsem se hem i stap flot antap long bigfala eria blong solwota, olsem wan sip we i lus.

“Afta we mifala i kasem graon, wan bot i tekem mifala i go long vilej. Long evri ples i gat ol bigbigfala ston oli kamaot long solwota, we oli mekemap ol smolsmol aelan. Taswe oli kam olsem ples blong spel, blong ol anamol ya sil, blong Juan Fernández. Ol sil ya oli wan kaen anamol we man i mas protektem olgeta, from we namba blong olgeta i godaon bigwan. Wantaem nomo wan samting i flae i kam klosap long saed blong bot, mo i go lus bakegen long solwota. Hemia wan flaengfis, we ol wing blong hem i luk olsem ol wing blong pijin. Hem i laekem blong jam i kamaot long solwota blong kasem ol bebet. I tru se, samtaem narafala samting i save kasem fis ya we i stap kasem ol bebet. Taem hem i stap jam i kamaot long wota, hem i save pulum ae blong ol narafala bigfala fis we oli rere blong solemdaon hem taem hem i jam i gobak insaed long wota.

“I no longtaem, mifala i kasem vilej blong San Juan Bautista (St. John Baptist). Plante man lelebet, we oli blong aelan ya, oli stap stanap long wof, sam oli wet long olgeta we oli kamdaon long bot no sam oli kam jes blong lukluk nomo se hu olgeta we oli stap kam. Mifala i sapraes blong luk naesfala ples ya—i gat wan bigfala hil we i sap, nem blong hem El Yunque (Bigfala Aean), ol bus we oli kavremap gud hem oli grin we oli grin gud, mo biaen long hem, skae i klia mo i blu wetem ol bigfala klaod oli laen long saed blong hem.

“Long wof, mifala i luk wan grup blong ol Kristin sista mo ol pikinini blong olgeta we oli stap wet long mifala. Hemia taem blong holide, taswe grup ya i bigwan i no olsem ol narafala taem. Afta we mifala i talem halo long olgeta, oli tekem mifala i go long wan naesfala smol rum we bambae i olsem rum blong mifala blong wan ful wik.

“Hem i wan spesel wik, mo mifala i luksave se bambae wik ya i pas kwiktaem nomo. Mifala i mas yusum gud taem blong mifala. Long sem dei ya, stret afta long kakae blong medel dei, mifala i visitim wan Baebol studen. I no longtaem bambae hem i kam wan sista blong mifala long saed blong spirit, mo i joen long paradaes blong God long saed blong spirit. Hem i glad bigwan be hem i fraet smol tu. Mak blong hem blong tekem baptaes we hem i stap wet from blong longtaem finis, i kam klosap. Mifala i storian smol wetem hem long sam poen blong luk sipos hem i naf blong kam wan pablisa blong gud nius. Long nekis dei hem i faswan taem blong hem blong joen long wok blong prij. Long namba tri dei, mifala i tokbaot ol samting we hem i mas mekem blong hem i save tekem baptaes. Bifo we wik ya i finis, hem i baptaes.

“Ol man oli sapotem miting we mifala i mekem long wik ya. Bigfala namba we mifala i kasem long olgeta miting ya, hemia 14 man evriwan. Evri dei i gat ol plan blong joen long wok blong prij, mekem visit, Baebol stadi, mo visitim ol sipsip. !Hemia wan samting we i leftemap tingting blong ol sista ya we oli mekem wok blong prij olgeta nomo evri yia!”

I moa had long ol man long aelan ya blong akseptem trutok. Maet hemia from wok we oli mekem blong winim mane, i strong mo i nidim bigfala paoa blong mekem. Bigfala wok we plante oli mekem, hemia blong kasem ol naura blong solwota. Hemia wan wok we man i mas spenem ful taem blong hem blong mekem. Wan narafala samting we i mekem se plante man oli no akseptem trutok, hemia from we plante long olgeta oli gat fasin ya blong jajem narafala wetem rong tingting. Nating se i olsem, i gat hop i stap se, long fiuja, moa man long aelan ya, ol man mo ol woman, bambae oli lesin.

Kam kasem naoia, i gat ten man finis long aelan ya we oli sef from we oli lanem ol trutok mo ol stamba tingting blong Jeova God. Sam long olgeta ya oli livim aelan ya from sam narafala risen. Be nating sipos oli stap no oli no stap long aelan ya, i gat pruf se fasin sef we oli kasem long saed blong spirit, i moa impoten i bitim hemia blong Alexander Selkirk. Naoia olgeta ya oli harem gud long wan paradaes long saed blong spirit nomata wanem ples we oli save stap long hem long wol. Ol sista mo ol pikinini we oli stap long aelan ya oli laekem ol naesfala garen we oli stap raonabaot long olgeta. Be samting we i moa gud hemia se, oli gat hop blong laef long taem ya we ful wol bambae i kam wan trufala paradaes.

Wok Blong Sevem Man i Gohed

Smol grup blong ol Witnes blong Jeova long Robinson Crusoe i stap longwe long ol brata mo sista blong olgeta long saed blong spirit. Nating se i olsem, oli no harem se ol narafala oli livim olgeta fulwan, olsem man Skotlan ya Selkirk. Tri taem long wan yia, branj ofis blong Watch Tower Society long Jili i gohed blong sanem ol tiokratik buk i go long smol grup ya, wetem ol video blong ol asembli mo i gat visit blong seket elda we i kam wan taem evri yia. Long rod ya oli stap klosap long ogenaesesen blong Jeova. Yes oli gohed blong joen long ol wok wetem ‘ol brata [long evri ples long wol].’—1 Pita 5:9.

[Futnot]

^ Stret nem blong aelan ya we oli putum naoia hem i Más a Tierra.

[Map/Foto blong pija long pej 9]

JILI

Santiago

AELAN BLONG ROBINSON CRUSOE

San Juan Bautista

El Yunque

SOLWOTA BLONG PASIFIK

AELAN BLONG SANTA CLARA

[Foto]

Taem mifala i stap kam klosap moa long aelan ya, mifala i luk se hem i olsem wan bigfala ston long medel blong solwota

[Credit Line]

Map of Chile: Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.

[Tok blong pija long pej 8, 9]

Bigfala hil ya we i raf mo i sap we nem blong hem, El Yunque (Bigfala Aean)

[Tok blong pija long pej 9]

Vilej blong San Juan Bautista (St. John Baptist)

[Tok blong pija long pej 9]

Ol smolsmol aelan oli ples blong spel blong ol sil mo ol si laeon

[Tok blong pija long pej 10]

Mifala i aot long Santiago, Jili, long wan smol plen

[Tok blong pija long pej 10]

Ol ples we i raf klosap long solwota long aelan blong Robinson Crusoe

[Tok blong pija long pej 10]

Haos Kingdom long aelan ya i no flas bitim mak