Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Man Blong Karem Laet i Go Long Plante Nesen

Man Blong Karem Laet i Go Long Plante Nesen

Laef Stori

Man Blong Karem Laet i Go Long Plante Nesen

STORI BLONG GEORGE YOUNG RUTH YOUNG NICHOLSON I TALEM STORI YA

“?From wanem nao oli no tokbaot ol samting ya long ol jos haos blong yumi? . . . Yumi pruvum finis se ol samting ya we mi raetem oli tru, ?bambae yumi wanem kaen man sipos yumi stap kwaet nomo we yumi no talemaot ol samting ya? I nogud yumi letem ol man oli stap long tudak, be i gud yumi talemaot trutok long wan fasin we yumi no sore mo yumi no haedem wan samting.”

HEMIA ol tok we Papa i raetem long wan leta we i gat 33 pej long hem. Long leta ya hem i askem jos blong karemaot nem blong hem long rejista blong jos. Hemia long yia 1913. Stat long taem ya i kam, hem i joen long wan wok we hem i mekem long ful laef blong hem. Hem i wok olsem wan man blong karem laet i go long plante nesen. (Filipae 2:15) Taem mi mi wan smol gel yet, mi hivimap ol stori long saed blong ol ekspiriens blong Papa long ol famle blong mi, mo long ol buk we oli tokbaot histri blong taem ya. Ol fren oli givhan long mi blong putum ol stori ya oli go wanples. Long plante rod, laef blong Papa i mekem mi tingbaot laef blong aposol Pol. Papa i rere oltaem blong mekem trep blong talemaot mesej blong Jeova long ol man blong evri kantri mo aelan, olsem Pol we hem i “aposol blong ol nesen.” (Rom 11:13, NW; Ol Sam 107:1-3) Bambae mi storebaot laef blong papa blong mi, George Young.

Ol Faswan Yia

Papa i lasbon boe blong John mo Margaret Young, we tufala i blong Presbiterian Jos blong Skotlan. Hem i bon long Septemba 8, 1886, smoltaem afta we famle blong hem i muf aot long Edinburgh, Skotlan, i go long British Columbia long wes saed blong Kanada. Trifala fasbon brata blong hem—Alexander, John, mo Malcolm—oli bon long Skotlan sam yia bifo. Marion, yangfala sista blong ol boe ya, we oli singaot hem wetem lav se Nellie, hem i bon tu yia biaen long Papa.

Ol pikinini ya oli glad tumas long ples ya we oli stap gruap long hem, wan plantesin long Saanich, we i no longwe long Victoria, British Columbia. Long semtaem, oli lanem plante defren kaen wok. Taswe, taem papa mama blong olgeta i kamhom afta we oli mekem wan trep i go long Victoria, ol wok afsaed long haos oli finis, mo haos i klin gud.

Taem i pas, nao Papa mo ol brata blong hem oli intres blong wok long ol maen mo bisnes blong katem mo salem timba. Ol brata ya blong famle Young, oli kasem gudnem olsem ol man blong faenem timba (oli man we oli jekem ol graon mo bus blong luk sipos i gat gudfala timba blong katem) mo man blong pem mo salem timba. Papa i lukaot long bisnes long saed blong mane blong olgeta.

Sloslou, ol samting long saed blong spirit oli pulum tingting blong Papa blong mekem disisen blong kam wan pasta blong Presbiterian jos. Be long taem ya, ol niuspepa we oli prentem ol bigfala toktok blong Charles Taze Russell, faswan presiden blong Zions Watch Tower Tract Society, oli gat bigfala paoa long laef blong hem. Samting we Papa i lanem i pusum hem blong raetem wan leta blong talem se hem i finis long jos, olsem fashaf blong stori ya i tokbaot.

Papa i yusum ol vas blong Baebol blong soemaot, wetem kaen fasin, se ol tijing blong jos oli rong. Ol tijing ya olsem sol blong man we i no save ded samtaem, mo se God bambae i mekem sol blong ol man i safa blong olwe insaed long helfaea. Mo tu, hem i soemaot se tijing blong Triniti i giaman. Hem i pruvum se tijing ya i no kamaot long ol Kristin mo se Baebol i no sapotem tijing ya nating. I stat long taem ya, hem i mekem Kristin wok blong prij olsem we Jisas Kraes i mekem. Wetem tingting daon, hem i yusum gudhan mo paoa we hem i gat blong mekem eni samting blong leftemap Jeova.

Long 1917, Watch Tower Society i givim wok long Papa, hemia blong go visitim ol defren kongregesen long nem blong ol Witnes blong Jeova. Long taem ya, wan man we i mekem wok ya hem i wan pilgrim. Long ol taon mo vilej olbaot long Kanada, hem i givim ol tok mo i soem wan sinema mo slaed we nem blong hem “Photo Drama of Creation.” Ol bigfala haos we Papa i yusum long taem blong ol visit blong hem, oli fulap gud long man. Program blong ol visit we hem i mekem oli kamaot long ol Wajtaoa go kasem 1921.

Wan niuspepa blong Winipeg i talemaot se Evanjelis ya we nem blong hem Young, i toktok long 2,500 man, mo plante man oli no save kam insaed from we haos i fulap tumas. Long Ottawa, hem i givim tok we stamba blong hem “Go Long Hel mo Kambak.” Wan olfala man we i stap long taem ya i talem se: “Taem tok ya i finis, George Young i askem sam haeman blong jos blong oli kam antap long platfom mo storian long saed blong tok ya wetem hem. Be i nogat wan long olgeta we i muf. Long taem ya nao, mi save se mi faenem trutok.”

Long ol visit we hem i mekem olsem wan pilgrim, Papa i traem bes blong hem blong mekem plante wok long saed blong spirit. Biaen, hem i mas spid blong kasem tren blong go long wan narafala ples bakegen. Samtaem, taem hem i ron long trak, hem i aot long eli moning, bifo we hem i dring ti, blong go kasem nekiswan ples we hem i mas go long hem. Antap long fasin ya blong wok strong, Papa i gat gudnem from we hem i kea long ol narafala, mo ol man oli save hem olsem wan man we i gat Kristin fasin mo kaen fasin blong givim presen.

Papa i go long plante long ol faswan asembli, be wan we hem i no save fogetem hemia asembli long Edmonton, Alberta, long 1918. Evriwan long famle blong hem oli stap long taem ya blong luk Nellie i tekem baptaes. Mo tu, hemia laswan taem we ol boe ya oli stap wanples. Tu yia biaen, Malcolm i ded from we hem i kasem numonia. Olsem trifala brata blong hem mo papa blong hem, hop blong Malcolm i blong laef long heven, mo olgeta evriwan oli gohed blong holem strong long God go kasem taem we oli ded.—Filipae 3:14.

Go Long Ol Kantri Farawe

Afta we Papa i finisim trep blong hem blong prij long Kanada, long Septemba 1921, Joseph F. Rutherford, we i presiden blong Watch Tower Society long taem ya, i askem hem blong go long ol aelan blong Karibin. Long olgeta ples we Papa i soem “Photo Drama,” ol man oli glad tumas. Long Trinidad hem i raetem se: “Haos i fulap, mo plante man oli mas gobak from we i no moa gat ples. Long namba tu naet bakegen haos ya i fulap gud long ol man.”

Nao long 1923, Sosaeti i sanem Papa i go long Brasil. Long ples ya hem i toktok long fored blong ol bigfala hip blong man, samtaem hem i yusum sam man blong tanem ol tok blong hem. Wajtaoa blong Desemba 15, 1923 i talem se: “Long Jun 1 go kasem Septemba 30, Brata Young i holem 21 pablik miting. I gat moa long 3,600 man we oli kam long olgeta miting ya. Hem i mekem 48 miting wetem ol kongregesen tu mo 1,100 man evriwan oli kam; hem i seremaot 5,000 buk fri nomo long lanwis blong Potugal.” Plante man we oli lesin, oli intres long tok ya we Papa i givim se: “Plante Milian We Oli Laef Naoia, Bambae Oli Neva Ded Samtaem.”

Taem oli dediketem wan niufala branj ofis long Brasil long Maj 8, 1997, buklet blong dedikesen ya i talemaot se: “1923: George Young i kasem Brasil. Hem i stanemap wan branj ofis long medel blong Rio de Janeiro.” Nating se i gat ol buk we oli tokbaot Baebol long lanwis blong Spen, be i nidim blong gat buk olsem tu long lanwis blong Potugal we hem i stamba lanwis blong Brasil. Taswe long Oktoba 1, 1923, oli stat blong wokem Wajtaoa long lanwis blong Potugal.

Papa i mitim plante man long Brasil, we neva bambae hem i save fogetem olgeta. Wan long olgeta ya, i wan rijman long Potugal we nem blong hem Jacintho Pimentel Cabral, we hem i letem haos blong hem blong oli holem ol miting long hem. Jacintho i akseptem trutok blong Baebol mo biaen hem i kam wan memba blong branj ofis. Wan narafala bakegen hem i Manuel da Silva Jordào, wan yangman blong Potugal we hem i stap wok long garen. Hem i bin harem wan pablik tok we Papa i mekem. Samting ya i pusum hem blong gobak long Potugal mo wok olsem wan kolpota, hemia nem we long taem ya oli givim long ol Witnes blong Jeova we oli prij fultaem.

Papa i go plante taem long tren blong mekem ol trep blong hem long Brasil. Mo hem i gat jans blong faenem olgeta we oli intres. Long wan long olgeta trep blong hem, hem i mitim Bony mo Catarina Green, mo hem i stap wetem tufala klosap tu wik, blong eksplenem Baebol long tufala. Biaen, raonabaot seven memba blong famle ya, oli givim laef blong olgeta long Jeova mo tekem baptaes long wota.

Wan narafala we hem i mitim hem i Sarah Bellona Ferguson hemia long 1923. Long 1867, taem Sarah i wan smol gel, hem i lego Yunaeted Stet wetem brata blong hem, Erasmus Fulton Smith, mo ol narafala memba blong famle, blong go long Brasil. Stat long 1899 finis hem i stap kasem ol Wajtaoa magasin tru long postofis. Visit we papa i mekem i wan jans we Sarah i bin wet long hem longtaem finis. Yes, hem mo ol fofala pikinini blong hem, wetem wan woman we Papa i stap singaot hem se Anti Sallie, oli gat jans nao blong baptaes. Hemia long Maj 11, 1924.

I no longtaem afta, Papa i stap prij long ol narafala kantri blong Saot Amerika. Long Novemba 8, 1924, hem i stap long Peru taem hem i raetem se: “Mi jes finis blong seremaot 17,000 traket long Lima mo Callao.” Biaen, hem i go long Bolivia blong seremaot ol traket long ples ya tu. Folem visit ya hem i raetem se: “Papa blong yumi i stap blesem traehad ya. Wan Indian i halpem mi. Haos blong hem i stap long maot blong reva ya Amason. Hem i tekem 1,000 traket mo sam buk i gobak long ples blong hem.”

Tru long ol traehad blong Papa, ol sid blong trutok blong Baebol oli kasem plante ples long Sentrol mo Saot Amerika. Long Desemba 1, 1924, Wajtaoa i talemaot se: “George Young i stap long Saot Amerika go kasem tu yia finis. . . . Hemia i wan nambawan blesing blong gudfala brata ya blong karem mesej blong trutok i go long Punta Arenas, long Solwota blong Magellan.” Papa i lidim wok blong prij tu long sam kantri olsem Kosta Rika, Panama, mo Veneswela. Hem i gohed nomo nating se hem i bin kasem malaria mo i gat problem long helt blong hem.

Nekis Trep i Go Long Yurop

Long Maj 1925, Papa i statem longfala trep wetem sip i go long Yurop, long ples ya hem i hop blong seremaot 300,000 traket blong Baebol long Spen mo Potugal mo blong mekem rod i rere blong Brata Rutherford i givim ol tok. Be, afta we hem i kasem Spen, Papa i talemaot long Brata Rutherford se maet i moagud blong hem i no givim ol tok ya from skul long ples ya i agensem olgeta.

Brata Rutherford i raet i go long hem mo i yusum Aesea 51:16 se: “Mi mi putum tok blong mi long maot blong yu, mo mi mi stap blokemgud yu long sado blong han blong mi, blong bambae mi save wokem heven, mo stanemap fandesen blong wol ya, mo talem long Saeon se, Yufala ol man blong mi.” (King James Version) From samting ya, Papa i luksave se: “I tru, hemia wil blong Masta se mi gohed mo livim evri samting i stap long han blong hem.”

Long Mei 10, 1925, Brata Rutherford i givim tok blong hem long Novadis long Barcelona. Hem i yusum wan man blong tanem tok blong hem. Moa long 2,000 man i kam, wetem wan haeman blong gavman mo wan spesel gad we i stanap long platfom. Sem tok i kamaot long Madrid, mo 1,200 man oli bin kam. Bigfala intres we ol man oli soem from ol tok ya i mekem se Sosaeti i stanemap wan branj ofis long Spen. Taswe 1978 Yearbook of Jehovah’s Witnesses i talem se, “George Young nao i lukaot long saed blong wok ya.”

Long Mei 13, 1925, Brata Rutherford i mekem wan tok long Lisbon, Potugal. Visit blong hem long ples ya i karem bigfala frut, nating se ol haeman blong skul oli traehad blong spolem miting ya taem oli singsingaot bigwan mo smasem ol jea. Afta we Brata Rutherford i mekem ol tok blong hem long Spen mo Potugal, Papa i gohed blong soem “Photo Drama.” Mo tu, hem i wokem rod blong oli prentem mo seremaot ol buk long saed blong Baebol long ol ples ya. Long 1927 hem i talemaot se: “Wok i go aot kasem olgeta taon mo vilej blong Spen.”

Wok Blong Prij Long Soviet Yunion

Nekiswan misinari trep blong Papa hemia long Soviet Yunion. Hem i kasem ples ya long Ogis 28, 1928. Long wan leta we hem i raetem long Oktoba 10, 1928, hem i talem olsem:

“Taem we mi kamtru long Rasia, mi save prea wetem fulhat blong mi se: ‘Kingdom blong yu i kam.’ Mi stap lanem lanwis blong ples ya, be i slou lelebet. I gat wan man nomo we i save tanem ol tok blong mi mo hem i mekem wan nambawan wok. Hem i wan man Jiu be hem i bilif long Kraes mo hem i laekem Baebol. Mi gat sam ekspiriens we i nambawan, be mi no save se bambae mi save stap long ples ya blong hamas taem. Las wik mi kasem notis blong livim kantri bifo 24 aoa i pas. Be mi stretem samting ya finis, blong mi save stap longtaem lelebet.”

Papa i gat jans blong toktok wetem sam Baebol Studen we oli stap long Kharkov, we naoia i kam olsem bigfala taon long Yukren. Taem oli mitim olgeta mo talem halo, wota i ronaot long ae blong olgeta from we oli glad tumas. Oli holem ol smol miting evri naet we oli gohed kasem medel naet. Taem Papa i stap raetem stori long saed blong miting ya wetem ol brata, hem i talem se: “Sore long ol brata ya, gavman i karemaot ol buk blong olgeta mo i mekem nogud long olgeta, be oli glad yet.”

Wok blong prij we Papa i mekem long kantri ya we bifo hem i Soviet Yunion, i stap insaed long spesel buklet ya we oli givim long olgeta we oli kam long dedikesen blong ol niufala bilding blong branj ofis long St. Petersburg, Rasia, long Jun 21, 1997. Buklet ya i talem se oli sanem Papa i go long Moscow, mo i talem se oli kasem raet “blong wokem 15,000 kopi blong ol buklet ya Freedom for the Peoples mo Where Are The Dead? blong seremaot long Rasia.”

Afta we Papa i aot long Rasia, oli sanem hem blong mekem wok blong pilgrim long Yunaeted Stet. Long Saot Dakota hem i visitim haos blong Nellana mo Verda Pool, tufala sista we biaen tufala i mekem wok blong misinari long Peru. Tufala i soemaot se oli glad long ol trep we Papa i no taed nating blong mekem, mo tufala i talem se: “Ol brata long ol taem ya bifo oli rili gat strong tingting blong paenia. Taem oli go long ol defren ples ya, oli karem smol samting nomo long saed blong bodi, be hat blong olgeta i fulap wetem lav long Jeova. Samting ya nao i pusum olgeta blong mekem gud ol wok ya we oli mekem.”

Mared Mo Seken Trep

Long olgeta yia ya Papa i stap raet i go long Clara Hubbert we hem i blong Manitoulin aelan long Ontario. Tufala i bin stap long asembli long Colombus, Ohio long Julae 26, 1931, taem ol Baebol Studen oli karem nem ya Witnes blong Jeova. (Aesea 43:10-12) Wan wik biaen tufala i mared. Smoltaem afta, Papa i mas gowe bakegen, hem i go long seken misinari trep blong hem long ol aelan blong Karibin. Long ples ya hem i givhan blong rerem ol miting mo blong trenem ol narafala blong go prij long ol haos wanwan.

Mama i kasem ol kad, ol pija, mo ol leta we oli kam long Surinam, St. Kitts, mo plante narafala ples bakegen. Ol leta ya oli tokbaot wok blong prij we i stap gru, mo samtaem i tokbaot laef blong ol pijin, ol anamol, mo ol bus long kantri ya we Papa i stap long hem. Long Jun 1932, Papa i finisim ol wok blong hem long Karibin, mo hem i pas long sip olsem oltaem, blong kambak long Kanada. Afta long taem ya, hem mo Mama tufala i mekem wok blong prij fultaem. Tufala i spenem kolkol taem blong 1932 mo 1933 long eria blong Ottawa wetem wan bigfala grup blong ol narafala we oli prij fultaem.

Sot Stori Blong Famle

Long 1934 brata blong mi, David, i bon. Taem hem i smol yet, hem i stanap antap long bokis blong ol hat blong Mama mo i stap givim “ol tok” blong hem. Olsem papa blong hem, hem i soem strong tingting long ol wok blong Jeova long ful laef blong hem. Trifala ya oli mekem trep long trak, wetem wan mesin blong saon we oli fasem long ruf blong trak, taem oli visitim ol kongregesen we oli stap long is blong Kanada klosap solwota i go kasem wes blong Kanada klosap solwota. Mi mi bon long 1938 taem Papa i stap mekem wok long kongregesen long British Columbia. David i rimemba we Papa i putum mi long bed mo Papa, Mama, mo David oli nildaon raon long bed, taem Papa i mekem wan prea blong talem tangkiu from mi.

Long kolkol taem we sno i foldaon long 1939, mifala i stap long Vancouver taem we Papa i visitim ol kongregesen long eria ya. Long olgeta leta we mifala i kipim i stap long ol yia we i pas, i gat wan we Papa i bin raetem long Janewari 14, 1939. Hem i raetem leta ya taem hem i stap long Vernon long British Columbia. Papa i raetem leta ya i go long Clara, David, mo Ruth, i se: “Jes wan smol kis mo halo long yufala.” Insaed long leta ya i gat wan smol mesej blong wanwan long mitrifala. Hem i tokbaot se wok ya blong karem kakae long ples ya i bigwan be ol man blong karem kakae oli no plante.—Matiu 9:37, 38.

Long wan miting, hemia wan wik afta we hem i kambak long wok we hem i mekem long Vancouver, hem i foldaon. Ol dokta we oli jekemap hem oli faenem se hem i gat kansa long bren blong hem. Long Mei 1, 1939, hem i finisim wok blong hem long wol ya. Long taem ya mi mi gat naen manis nomo, mo David klosap i kasem faef yia blong hem. Mama blong mifala we mifala i lavem tumas, hem tu i gat hop blong laef long heven. Hem i holem strong long God go kasem we hem i ded long Jun 19, 1963.

Filing we Papa i gat long blesing ya blong karem gud nius i go long plante kantri, i stap long wan leta we hem i sanem i go long Mama. Long wan haf blong leta ya hem i se: “Jeova i kaen gud blong letem mi mi go long ol kantri ya olsem wan man blong karem laet blong mesej blong Kingdom. Ol man oli mas presem tabu nem blong hem. Ol man oli mekem mastik, oli no naf blong kasem stret mak, mo oli gat ol slak fasin, be nomata long ol samting ya glori blong God i saenaot.”

Naoia ol pikinini, mo ol smol bubu blong George mo Clara Young, olgeta tu oli stap mekem wok blong Jeova, God ya we i gat lav. I gat sam man we oli talem long mi se, plante taem Papa i yusum vas blong Hibrus 6:10, we i talem se: “Oltaem God i stap mekem i stret nomo. Mo hem i no save fogetem ol wok ya we yufala i mekem. Hem bambae i stap tingbaot we yufala i lavem hem.” Mifala tu i no fogetem ol wok we Papa i mekem.

[Tok blong pija long pej 23]

Papa blong mi, long raetsaed, wetem trifala brata blong hem

[Tok blong pija long pej 25]

Papa (we i stanap) wetem Brata Woodworth, Rutherford, mo Macmillan

Daon: Papa (lefsaed olgeta) long wan grup blong man wetem Brata Russell

[Tok blong pija long pej 26]

Papa mo Mama blong mi

Daon: Dei we tufala i mared

[Tok blong pija long pej 27]

Mi wetem David mo Mama sam yia afta we Papa i ded