Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

I No Longtaem—Wan Wol We i Nogat Trabol

I No Longtaem—Wan Wol We i Nogat Trabol

I No Longtaem—Wan Wol We i Nogat Trabol

LAEF i stap kam moa strong, mo i gat plante samting we oli stap mekem yumi harem nogud. Taem yumi harem nogud, i hadwok blong bos long filing blong yumi. !Yes, ol man we oli laekem laef tumas, olgeta tu oli save harem nogud tumas! Tingbaot sam eksampel.

Long ol taem bifo, tingting blong profet Moses i foldaon bigwan, taswe hem i talem long God se: “I moa gud yu kilim mi mi ded, nao bambae mi no moa save harem nogud bakegen long ol strong samting ya we yu stap mekem long mi.” (Namba 11:15) Taem profet Elaeja i stap ronwe long ol enemi blong hem, hem i talem se: “Hae God, mi mi harem nogud tumas. Plis yu tekemaot laef blong mi. I moa gud mi mi ded.” (1 King 19:4) Mo profet Jona i talem se: “Hae God, naoia, plis yu letem mi mi ded. I moa gud mi ded nomo. !Mi wantem ded!” (Jona 4:3) Be Moses, Elaeja, no Jona, i no gat wan long trifala we i kilim hem wan i ded. Trifala i savegud loa blong Jeova we i talem se: “Bambae yufala i no mas kilim man i ded.” (Eksodas 20:13) Wetem strong bilif we oli gat long God, oli save se laef i wan presen we God i givim, mo se i gat rod blong winim evri problem long laef.

?Olsem wanem long ol problem we yumi stap fesem tede? Antap long ol trabol we yumi kasem long saed blong filing mo bodi, plante taem ol famle, ol man raonabaot long yumi, mo ol fren long ples blong wok, oli mekem i nogud tumas long yumi. Baebol i tokbaot ol man we “oli stap mekem ol naranarafala rabis fasin. Oli stap mekem nogud, mo oli stap wantem evri samting, mo oli stap lukaot rod blong spolem man. Oltaem oli stap jalus, mo oli stap kilim man i ded, mo oli stap raorao. Olgeta oli stap giaman, mo oli stap mekem i nogud long ol narafala man, mo oli stap tokbaot man, mo oli stap talem ol giaman toktok blong spolem nem blong narafala man. Oli stap agens long God, mo oli jiki, mo oli praod, mo oli stap tok flas oltaem. Oltaem oli stap traem lukaot rod blong mekem ol rabis fasin. Olgeta oli no save obei long papa mo mama blong olgeta. Olgeta oli no gat gudfala tingting, mo oli stap brekem ol promes blong olgeta tu. Oli no save lavem narafala man, mo oli no gat sore.” (Rom 1:28-31) Evri dei, yumi stap long medel blong ol man we oli gat ol fasin ya, mo samting ya i mekem laef i kam olsem wan baden. ?Olsem wanem yumi save halpem olgeta we oli nidim narafala blong i leftemap tingting blong olgeta mo mekem oli harem gud?

Rere Blong Lesin

Ol hadtaem mo fasin blong safa i save mekem se wan man i lusum stret tingting blong hem. Wan waes man i talem se: “Nating se man i waes, fasin blong daonem hem oltaem i save pusum hem blong mekem ol krangke samting.” (Prija 7:7, NW) Taswe yumi no mas ting nating long wan man we i stap tokbaot fasin we man i kilim hem wan i ded. Yumi mas halpem man ya kwiktaem blong winim problem we maet hem i gat long saed blong filing, bodi, tingting, no long saed blong spirit. I tru se i gat plante dokta mo plante rod blong winim problem ya, mo hem i jus blong wanwan man blong tekem weswan meresin no folem weswan rod blong winim problem blong hem.—Galesia 6:5.

Nomata wanem samting i mekem se wan man i wantem kilim hem wan i ded, fasin luksave, fasin blong soem filing, mo longfala tingting we yumi gat, i save givhan bigwan long hem. Ol famle mo ol fren we oli rere blong lesin, oli save givhan bigwan. Yes, antap long filing mo kaen fasin we yumi soem long hem, yumi save tokbaot ol samting we oli leftemap tingting, ol samting insaed long Tok blong God. Samting ya i save givhan bigwan long olgeta we oli lusum hop.

Givhan Long Saed Blong Spirit

Maet yu sapraes blong save se fasin blong ridim Baebol i rili leftemap tingting. Nating se Baebol i no wan buk blong halpem ol man we oli sik long tingting, hem i save givhan long man blong tinghevi long laef. King Solomon i talem se: “Nao from samting ya, mi mi luksave se wan rod nomo i stap, we oltaem long laef ya blong yumi, yumi mas traehad blong stap long gudfala laef, mo blong mekem ol gudfala fasin. I gud yumi evriwan i gohed, yumi stap kakae, mo yumi stap dring, mo yumi stap glad long ol samting ya we yumi stap hadwok long hem, from we ol samting ya oli kam long God nomo.” (Prija 3:12, 13) I tru, yumi gat ol gudfala wok we oli save givim mining long laef blong yumi. Be antap long hemia, i gat ol samting olsem fres win, laet blong san, ol flaoa, ol tri, mo ol pijin—evriwan oli ol presen we God i givim blong mekem yumi harem gud.

Mo tu, Baebol i mekem sua long yumi se Jeova God mo Pikinini blong hem Jisas Kraes, tufala i kea long yumi. Samting ya i leftemap tingting blong yumi bigwan. (Jon 3:16; 1 Pita 5:6, 7) Taswe, i stret nomo we man blong raetem Ol Sam i talem se: “Yumi presem Masta ya blong yumi, we evri dei, hem i stap karem ol hevi samting blong yumi. Hem i God mo i stap sevem yumi.” (Ol Sam 68:19) God i askem yumi blong prea long hem, nating we samtaem, yumi harem se yumi no naf mo yumi nating nomo. Yumi save sua se God bambae i no ting nating long man we i askem help long hem wetem tingtingdaon mo long fulhat blong hem.

Tede, i no gat man we laef blong hem i no gat problem. (Job 14:1) Be trutok long Tok blong God, i soem long plante man se, fasin we man i kilim hem wan i ded, i no rod blong winim problem blong olgeta. Tingbaot olsem wanem aposol Pol i halpem wan man we i stap lukaot long kalabus. Man ya “i wekap, nao taem hem i luk we olgeta doa blong kalabus i open, hem i ting se olgeta man long kalabus oli ronwe finis. Nao hem i tekem naef blong hem, i wantem stikim hem i ded.” Wantaem nomo, man ya i ting se i moa gud hem i kilim hem wan i ded, i bitim we bambae oli tekem taem blong kilim hem i ded long wan fasin we i mekem hem i sem bigwan from fol blong hem. Nao aposol Pol i singaot long hem se: “!Ei! !Yu no spolem yu! Mifala evriwan i stap yet.” I no ol tok ya nomo we Pol i talem. Hem mo Saelas, tufala i leftemap tingting blong man ya, mo tufala i lesin long kwestin ya we hem i askem se: “!E, tufala! ?Bambae mi mi mekem olsem wanem blong God i sevem mi?” Tufala i ansa long hem se: “Yu mas bilif long Jisas ya we i Masta blong mifala, nao God bambae i sevem yu, mo ol famle blong yu tu.” Biaen tufala i talemaot ol tok blong Jeova long hem wetem ol famle blong hem, mo nambawan frut i kamaot. “Wantaem nomo, hem wetem ol famle blong hem mo ol man blong wok blong hem oli baptaes.” Man ya wetem famle blong hem oli glad bigwan mo oli faenem niufala mining long laef blong olgeta.—Ol Wok 16:27-35.

!Tede, yumi save harem gud bigwan taem yumi kasem save se God i no stamba blong olgeta rabis fasin! Tok blong hem i tokbaot wan rabis spirit, “nem blong hem ‘Setan’ no ‘[Devel] Man we i agensem man.’” Hem nao i stap “giaman long olgeta man long wol, i [stap] lidim olgeta oli go krangke.” Nating se i olsem, hem i gat smol taem nomo i stap. (Revelesen 12:9, 12) I no longtaem, bambae God i tekem aksin blong finisim ol trabol we Setan wetem ol rabis enjel blong hem oli stap mekem long wol ya. Biaen, niufala wol blong stret fasin we God i promes long hem, bambae i stretem ol problem we oli mekem tingting i foldaon, nao man i wantem kilim hem wan i ded. Bambae i no moa gat trabol olsem bakegen samtaem.—2 Pita 3:13.

Leftemap Tingting Blong Olgeta We Oli Stap Krae From Help

Naoia tu, ol man we tingting blong olgeta i foldaon oli save harem gud sipos oli ridim Baebol. (Rom 15:4) Deved, man blong raetem Ol Sam i singsing se: “Yu yu no save tanem baksaed long man we i tanem tingting blong hem mo i putum hem i stap daon.” (Ol Sam 51:17) I tru se yumi no save ronwe long sam traem mo yumi kasem ol frut blong sin blong yumi. Be sipos yumi traehad blong kasem stret save long saed blong Papa blong yumi long heven, we hem i kaengud, i lavem yumi, mo i no stap mekem i strong tumas long yumi, bambae yumi sua se hem i tinghae long yumi. God, hem i save kam nambawan Fren mo Tija blong yumi. Sipos yumi wokem wan gudfala fasin fren wetem Jeova God, bambae hem i neva save letem wan samting i mekem tingting blong yumi i foldaon olgeta. Man ya we i wokem yumi i talem se: “Mi, Jeova, mi mi God blong yu, God ya we i stap tijim yu blong givhangud long yu. Mi mi stap mekem yu yu mas wokbaot long rod ya we yu yu mas wokbaot long hem.”—Aesea 48:17, NW.

Fasin blong dipen long God i bin givhan bigwan long plante man. Wan eksampel: Tingting blong Mara i trabol tumas from we wan boe nomo we hem i gat, i ded long wan aksiden. * Hem i stap harem nogud olsem blong longtaem, mekem se hem i slak we i slak. Hem i seksek tumas mo i traem blong kilim hem wan i ded. Be naoia, hem i stap girap eli evri dei blong mekem ol wok blong hem long haos. Hem i laekem blong lesin long miusek mo blong halpem ol narafala. Hop ya se “bambae ol dedman oli girap bakegen, ol stret man, wetem olgeta we oli no stret,” i mekem hem i harem gud bakegen, nao hem i no moa harem i soa tumas from ded blong boe blong hem we hem i lavem tumas. Hop ya i mekem se bilif blong hem long God i kam strong moa. (Ol Wok 24:15, NW) Mara i neva gat tingting blong kam olsem ol enjel long heven, taswe ol tok blong Ol Sam 37:11 i kasem hat blong hem: “Ol man we tingting blong olgeta i stap daon, bambae oli tekem graon ya i blong olgeta. Nao bambae oli harem gud, from we oli stap gud, mo oli gat plante samting.”

Wan narafala woman Brasil, nem blong hem Sandra, i wok strong blong lukaotgud long tri pikinini blong hem. Hem i talemaot se: “Mi bisi tumas, mekem se taem papa blong mi i ded, mo long semtaem, mi faenemaot se hasban blong mi i stap tekem wan narafala woman, mi no gat tingting blong askem help long God.” Sandra i harem nogud tumas, taswe hem i wantem kilim hem wan i ded. ?Wanem i givhan long hem blong harem gud bakegen? Hemia fasin tangkiu we hem i gat long ol samting long saed blong spirit. Hem i talem se: “Evri naet, bifo we mi slip, mi ridim Baebol, mo mi traem putum mi wan long ples blong ol man we mi stap ridim stori blong olgeta. Mi ridim Wajtaoa mo Wekap! magasin tu, mo mi laekem ol trufala stori blong ol brata sista insaed. Samting ya i halpem mi blong harem gud long wanem we mi gat long laef.” Taem hem i kasem save se Jeova i bes fren blong hem, hem i lanem blong talemaot klia long Jeova wanem we i stap long hat blong hem.

Wan Fiuja We i No Moa Gat Trabol

!I nambawan tumas blong save se fasin safa we ol man oli stap kasem, hem i blong smoltaem nomo! Aninit long rul blong Kingdom blong God, ol pikinini mo ol bigman, we naoia ol man blong brekem loa oli stap mekem i nogud long olgeta mo jikim olgeta, bambae oli glad bigwan. Wan profet tok blong Ol Sam i tokbaot Jisas Kraes, King we Jeova i putumap, se hem “bambae i stap sevem ol puaman we oli stap singaot i go long hem, mo bambae i stap givhan long olgeta we oli sot long ol samting, mo i no gat man blong lukaot long olgeta.” Mo tu, “hem bambae i gat sore long ol puaman, mo long olgeta we oli no strong, mo i stap sevem laef blong olgeta we oli sot long ol samting.” Yes, “olgeta we oli stap harem nogud aninit long han blong narafala man, hem bambae i tekemaot olgeta, i sevem olgeta. Long fes blong hem, laef blong ol man olsem bambae i gud tumas.”—Ol Sam 72:12-14.

I no longtaem bambae ol profet tok ya oli kamtru. ?Yu yu laekem blong harem gud long laef we i no save finis long wol, olsem we profet tok ya i tokbaot? Sipos yes, yu gat risen blong harem gud mo tinghevi long laef olsem wan presen we God i givim. Mo i gud we yu tokbaot ol gudfala promes ya blong Baebol wetem ol narafala we oli nidim help. Long rod ya, bambae yu mekem se ol man we oli stap harem nogud mo oli stap krae from help long wol ya we i no gat fasin sore mo lav, bambae oli harem gud tumas.

[Futnot]

^ Oli jenisim sam nem.

[Tok blong pija long pej 6]

Tede, i gat plante taem blong harem gud

[Tok blong pija long pej 7]

?Yu yu stap wet long wan wol we bambae i no moa gat trabol?