Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Lukaotem Ol Gudfala Man Long Kenia

Lukaotem Ol Gudfala Man Long Kenia

Lukaotem Ol Gudfala Man Long Kenia

KENIA i wan kantri we i naes tumas. Ol bus we oli fulap long ol tri, ol bigfala levelples, ol drae ples we oli hot tumas, mo ol hil we sno i kavremap, oli flasem gud kantri ya. Kantri ya i ples blong plante milian vildebist (wan kaen antelop we i no naes nating), mo anamol ya raeno we namba blong hem i stap godaon bigwan. Mo tu, yu save luk bigfala grup blong ol jiraf taem oli wokbaot i gokros long ol eria we oli gat gras.

I gat plante kaen pijin tu. I gat ol strongfala igel we oli save flae i go antap olgeta long skae, mo i gat plante defren kaen kalakala pijin we singsing blong olgeta i mekem ol naesfala saon. Mo tu, i gat ol elefen mo ol laeon. Man i no save fogetem ol samting we hem i luk mo ol saon we hem i harem long Kenia.

Be i gat wan narafala saon bakegen we ol man oli stap harem long naesfala kantri ya. Hemia saon blong plante taosen voes we oli stap talemaot wan mesej we i givim hop long ol man. (Aesea 52:⁠7) Ol voes ya oli stap kasem ol man blong bitim 40 laen mo lanwis. Long rod ya, Kenia i wan kantri we i naes tu long saed blong spirit.

Plante long ol man long Kenia oli strong long jos mo oli rere blong tokbaot ol samting long saed blong Baebol. Nating se i olsem, i no isi blong faenem ol man mo toktok wetem olgeta, from we, olsem ol narafala kantri, Kenia i stap jenis.

Hadtaem long saed blong ekonomi i mekem se plante man oli mas jenisim laef blong olgeta. Ol woman we, longtaem finis i kam, oli stap wok nomo long haos, naoia, oli wok long ol ofis no oli stap stanap long rod blong salem ol frut, ol ligim, fis, mo ol basket we oli somap. Ol man oli wok blong plante aoa, blong save kasem ol samting we famle blong olgeta i nidim. Ol pikinini tu, oli karem ol paket blong pinat we oli rusum mo ol eg we oli boelem mo oli wokbaot olbaot long taon blong salem ol samting ya. From ol samting ya, i gat smol man nomo oli stap long haos long dei taem. Taswe ol man blong talemaot gud nius blong Kingdom oli mas mekem sam jenis.

Olgeta kongregesen blong ol Witnes blong Jeova oli kasem advaes blong putum tingting i strong moa blong faenem ol man we oli no stap oltaem long haos, we oli bisi long wok blong olgeta evridei, mo blong toktok long ol fren, ol famle, ol bisnes man, mo ol man long ples blong wok. Ol brata oli lesin long advaes ya, mo oli toktok long ol man long eni ples we oli save faenem olgeta long hem. (Matiu 10⁠:11) ?Traehad we oli mekem blong kasem plante man i karem frut? !Yes, hem i karem frut! Tingbaot sam long ol eksampol ya.

Ol Famle​—⁠Ol Man We Oli Stap Moa Klosap Long Yumi

Long Nairobi, bigfala taon blong Kenia, i gat samwe tri milian man. Long Is saed blong taon ya i gat wan man we bifo i bigman blong ami. Hem i no laekem ol Witnes blong Jeova. Nating se i olsem, boe blong hem i wan Witnes. Wan dei long Februari, man ya i wokbaot 160 kilometa i go long ples blong boe blong hem long taon ya Rift Valley we i stap long Nakuru. Long taem ya, boe blong hem i givim wan presen long hem, hemia buk ya Save Blong Lidim Yu Long Laef We i No Save Finis.* Papa ya i tekem buk ya mo i gohom.

Long haos, hem i givim buk ya long waef blong hem. Waef blong hem i stat blong ridim, be hem i no luksave se ol Witnes blong Jeova oli wokem buk ya. Sloslou, ol trutok blong Baebol oli tajem hat blong hem, mo hem i serem save ya wetem hasban blong hem. Hasban blong hem i wantem save moa long saed ya, taswe hem tu i stat blong ridim buk ya. Taem tufala i faenemaot hu olgeta we oli raetem buk ya, tufala i luksave nao se ol tok we oli harem long saed blong ol Witnes blong Jeova, oli no tru. Tufala i toktok wetem ol Witnes blong Jeova we oli stap long ples blong olgeta, mo tufala i stat stadi Baebol wetem olgeta. Taem tufala i stap ridim buk ya, tufala i luksave se i no stret blong ol Kristin oli smok no salem tabak. (Matiu 22⁠:39; 2 Korin 7:⁠1) Tufala i no moa wet, kwiktaem nomo tufala i spolem olgeta sigaret we i stap long stoa blong tufala. Afta we sam manis i pas, tufala i naf blong kam olsem ol pablisa we i no baptaes yet, mo i no longtaem biaen, tufala i baptaes long wan distrik asembli.

Sas Samting Insaed Long Doti

Long sam eria raonabaot long bigfala taon ya, i gat fulap vilej we plante handred taosen man oli stap long olgeta. Long ol vilej olsem yu save luk plante haos we oli laenap wan afta narawan, we oli wokem wetem sofmad, wud, ol pis aean, no kapa. Taem ol man oli no faenem wok long ol faktri, oli lukaot rod blong mekem narafala samting. Jua Kali (lanwis Swahili we i minim “san we i strong”) hemia ol man we oli stap wokhad long hot san, blong mekem ol sandel long ol olfala wil blong trak no oli wokem ol karsin laet long ol olfala tin. Sam narafala oli go long ol ples blong sakem doti no oli lukluk insaed long ol tin doti blong faenem ol pepa, ol tin, mo ol botel we oli save yusum bakegen blong mekem samting.

?I save gat wan sas samting insaed long doti? !Yes! Wan brata i tingtingbak se: “Wan man we klos mo hea blong hem i olbaot nomo, i karem wan bigfala plastik bag we insaed i fulap wetem ol olfala niuspepa mo narafala pepa, mo i wokbaot i kam long yad blong Haos Asembli blong mifala. Hem i talem long mi se nem blong hem William, nao hem i askem long mi se: ‘?Yu yu gat sam kopi blong ol niufala Wajtaoa?’ Mi wari lelebet mo mi stap tingting se wanem samting ya we hem i wantem mekem wetem ol magasin ya. Taem mi soem faef magasin long hem, hem i lukluk wan afta narawan mo hem i talem se: ‘Bambae mi tekem olgeta evriwan.’ Mi sapraes long samting ya, taswe mi go long rum blong mi mo mi kambak wetem buk ya Yu Save Laef Foreva Long Paradaes Long Wol. * Mi soem pija blong paradaes long hem mo mi eksplenem se mifala i stap mekem fri Baebol stadi wetem ol man. Nao mi talem long hem se: ‘?William, olsem wanem sipos yu kambak tumora mo yumitu statem stadi?’ !Hem i mekem samting ya!

“Wan Sande hem i kam long faswan miting blong hem. Mi stap givim pablik tok long dei ya. William i wokbaot i kam insaed, kwiktaem nomo hem i lukluk ol man we oli stap sidaon, hem i luk we mi stap antap long platfom, nao hem i spid i go afsaed long Haos Kingdom. Biaen mi askem long hem from wanem hem i mekem olsem. Hem i sem mo i ansa se: ‘Mi mi fraet from olgeta man ya oli klin tumas.’

“Taem William i stap gohed gud long stadi blong hem, ol trutok blong Baebol oli stat blong jenisim laef blong hem. Hem i swim, i katem hea blong hem, i werem klin klos we oli gud, mo hem i kam long ol miting oltaem. Taem buk ya Save Blong Lidim Yu Long Laef We i No Save Finis i kamaot, mitufala i stat blong stadi long hem. Hem i bin givim tu tok finis long Tiokratik Skul mo hem i kam wan pablisa we i no baptaes yet. Taem hem i baptaes long spesel dei asembli, mi glad tumas blong welkamem hem olsem brata blong mi long bilif.”

?Weples nao William i bin luksave se magasin ya Wajtaoa i impoten? Hem i talem se: “Mi faenem sam olfala Wajtaoa long hif blong ol pepa insaed long tin doti.” !Yes, hem i faenem wan sas samting long wan rod we man i no tingbaot nating!

Talemaot Gud Nius Long Ples Blong Wok

?Yumi stap tekem olgeta janis blong prij long ol man we oli wok wetem yumi? James, wan elda we i stap long kongregesen blong Nairobi, i lanem trutok blong Baebol long rod ya. Biaen, hem i gat gudhan blong yusum ples blong wok blong kasem ol narafala wetem gud nius. Eksampol, wan dei James i luk wan fren blong wok i kam long ofis we i werem wan baj we toktok ya i stap long hem se “Jisas i Sevem Ol Man.” James i folem eksampol blong Filip, hem i askem long fren blong hem se: “?Yu yu save mining blong ol tok ya?” (Ol Wok 8:​30) Kwestin ya i openem wan rod blong tufala i storian. Tufala i statem wan Baebol stadi, mo biaen man ya i baptaes. ?Be James i kasem gudfala frut taem hem i toktok wetem ol narafala man blong wok? Hem wan i eksplenem se:

“Mi mo Tom mitufala i wok long sem kampani. Oltaem mitufala i ron tugeta long bas blong wok blong mifala. Nao wan moning mitufala i sidaon tugeta long bas. Mi stap ridim wan long ol buk blong yumi, mo mi holem long wan fasin we bambae Tom i save lukluk gud. Buk ya i pulum intres blong hem olsem we mi bin wantem, mo mi glad blong givim buk blong mi long hem. Hem i glad tumas long wanem we hem i ridim mo hem i agri blong stadi Baebol. Naoia hem mo waef blong hem tufala i baptaes finis olsem ol man blong wok blong Jeova.”

James i gohed i se: “Oltaem long ples blong wok taem mifala i kakae long medel dei, mifala i gat ol gudfala storian tugeta. Hem i long ol storian olsemia, we mi mitim Ephraim mo Walter, long tu defren taem. Tufala i save se mi mi wan Witnes. Ephraim i wantem tumas blong save from wanem plante man oli agensem ol Witnes blong Jeova. Walter i gat sam kwestin long saed blong ol samting we i defren bitwin ol Witnes mo ol narafala skul. Tufala tugeta i glad long ol ansa blong Baebol we mi givim long tufala mo tufala i agri blong stadi. Ephraim i gru kwik long saed blong spirit. Biaen, hem mo waef blong hem tufala i givim laef blong tufala long Jeova. Naoia hem i wok olsem wan elda, mo waef blong hem i wan fultaem paenia. Be Walter i kasem bigfala trabol from ol narafala oli agensem hem, mekem se hem i sakem buk blong stadi blong hem. Nating se i olsem, mi gohed blong go luk hem, ale hem i stat blong stadi bakegen. Mo naoia hem tu i glad long blesing ya blong wok olsem wan elda.” I gat 11 man evriwan, we oli kam ol trufala Kristin from we James i yusum olgeta janis blong talemaot gud nius long ples blong wok blong hem.

Nambawan Frut We i Kamaot

Long wan smol vilej we i stap klosap long Lek Victoria, ol fren mo ol famle oli kam tugeta blong berem wan dedman. I gat wan olfala Witnes we i stap long medel blong ol man we oli stap krae. Hem i kam klosap long wan tija blong skul we nem blong hem Dolly, mo hem i eksplenem long hem wanem i hapen taem man i ded mo stamba tingting blong Jeova blong karemaot ded blong olwe. Hem i luksave se tija ya i lesin gud, nao hem i talem long hem se: “Taem yu gobak long taon we yu stap long hem, wan long ol misinari blong mifala bambae i kam storian wetem yu mo tijim yu long Baebol.”

Taon we Dolly i stap long hem i namba tri bigfala taon long Kenia. Long taem ya, i gat fo misinari Witnes nomo we oli stap wok long ples ya. Olfala brata ya i no bin talem stret long wan long ol misinari ya blong go storian wetem Dolly. Hem i trastem fulwan se bambae wan misinari i go faenem Dolly. !Mo i hapen olsem! Smol taem biaen, wan misinari sista i mitim Dolly mo i statem stadi wetem hem. Naoia Dolly i baptaes finis, yangfala gel blong hem i joen long Tiokratik Skul, mo tufala boe blong hem tu oli baptaes. Mo hem i bin glad blong joen tu long Skul Blong Paenia.

Kea Gud Long Plante Moa Man We Oli Stap Kam

Bigfala traehad we ol Witnes oli mekem blong tekem janis blong prij long eni ples, i givhan long plante taosen man blong harem gud nius long Kenia. Moa long 15,000 pablisa oli bisi naoia blong mekem impoten wok, mo las yia moa long 41,000 man oli kam long Memoriol blong ded blong Kraes. Long Kenia, oltaem namba blong olgeta we oli stap kam long miting i dabol long namba blong ol pablisa blong talemaot Kingdom. Samting ya i mekem se i gat nid blong bildim moa Haos Kingdom. 

Oli bildim ol Haos Kingdom long ol bigfala taon mo long ol ples we oli stap longwe long taon. Wan long ol taon ya hemia Samburu we i stap 320 kilometa longwe long not-is blong Nairobi. Long 1934, oli putum nem blong taon ya se Maralal, we long lanwis Samburu i minim “saen gud,” from we aean ruf blong faswan haos long ples ya i saen long san. Sikisti tu yia biaen oli bildim wan narafala haos wetem ruf we i aean, long Maralal. Hem tu i “saen gud” mo i “saenaot” from we hem i ples blong trufala wosip.

Ol 15 pablisa long taon ya we i stap longwe long ol narafala taon blong Kenia, oli mekem wan nambawan traehad blong bildim faswan Haos Kingdom blong olgeta. Ol brata oli no gat plante mane, taswe oli yusum ol lokol samting nomo blong bildim haos. Oli mekem wol long red graon, we oli putum wota long hem blong i kam sofsof, mo oli fulumap graon ya i goraon long ol pos we oli stanemap long graon. Oli yusum sitsit blong buluk we oli meksemap wetem ases blong plastarem wol mo mekem wol i flat gud. Long rod ya, wol i save stap gud blong plante yia.

Ol brata oli kasem laesens blong katemdaon ol tri ya blong mekem ol pos blong haos. Be bus we i moa klosap long olgeta hem i stap 10 kilometa longwe. Ol brata mo sista oli mas wokbaot i go long bus, katemdaon ol tri, katemaot ol branj blong olgeta, mo karem ol pos ya oli go long ples blong bildim haos. Wan dei, taem oli stap kambak long bus, ol polis oli stopem ol brata mo oli talem se laesens we oli gat blong katem tri, i no folem loa. Polis i talem long wan spesel paenia se bambae oli holemtaet hem from hem i katemdaon ol tri. Wan sista blong ples ya, we plante man long komuniti mo ol polis oli savegud hem, i talem se: “!Sipos yu holemtaet brata blong mifala, yu mas holemtaet mifala evriwan, from mifala evriwan i katemdaon ol tri!” Nao polis i letem olgeta oli go.

Long bus i gat ol wael anamol, taswe ol man we oli wokbaot long bus oli mas lukaot gud. Wan dei wan sista i katemdaon wan tri. Taem tri ya i kasem graon, hem i luk wan anamol we i jiam mo i ronwe. Anamol ya we hem i luk kwiktaem nomo, i braon, taswe hem i ting se hem i wan impala (dia). !Be biaen, hem i luksave ol mak blong leg long graon, se oli blong wan laeon! Nating se i gat ol denja olsem, ol brata oli finisim gud haos ya, mo hem i kam wan haos we i “saen gud” blong presem Jeova.

Februari 1, 1963 i wan impoten dei long tiokratik histri blong Kenia. Long dei ya oli openem faswan branj ofis, hemia wan haos we bigwan blong hem i kasem 7.4 skwea mita. Oktoba 25, 1997 i wan narafala impoten dei long tiokratik histri blong Kenia​—⁠!hemia nao dei we oli dediketem niufala bilding blong Betel we bigfala blong hem i 7,800 skwea mita! Haos ya we oli finis blong bildim i wan bigfala mak we oli kasem from hadwok we oli glad blong mekem blong tri yia. Ol volontia blong 25 defren kantri oli tanem wan eria blong 3.2 hekta, we i fulap long sofmad wetem rabis gras, i kam wan naesfala garen blong flasem ol haos blong niufala branj ya. I gat 80 memba blong famle blong Betel oli stap long ples ya.

Yumi gat olgeta risen blong glad from samting we Jeova i mekem long ol man blong hem. Tangkiu long hem from we hem i pusum ol man blong wok blong hem blong prij long ol man long evri ples. Nao ol man blong hem, oli save mekem moa long wok blong lukaotem ol man we oli laekem trutok long Kenia, mekem se hem i kam olsem wan naesfala kantri long saed blong spirit.

[Futnot]

^ Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., i wokem buk ya.