Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Tingbaot Ol Nambawan Wok Blong God

Tingbaot Ol Nambawan Wok Blong God

Tingbaot Ol Nambawan Wok Blong God

“Hae God, yu yu God blong mifala. Yu yu mekem [“ol nambawan wok,” NW] blong givhan long mifala. I no gat narafala god we i olsem yu.”—OL SAM 40:5.

1, 2. ?Tede, wanem samting i pruvum ol nambawan wok blong God, mo samting ya i pusum yumi blong mekem wanem?

 TAEM yu ridim Baebol, yu save luk ol nambawan samting we God i mekem blong givhan long ol man Isrel bifo. (Josua 3:5; Ol Sam 106:7, 21, 22) Tede, i tru se Jeova i no moa folem sem rod blong givhan long ol man. Be nating se i olsem, plante samting raonabaot long yumi oli soemaot ol nambawan wok blong Jeova. From samting ya, yumi agri wetem man we i raetem Ol Sam se: “Hae God. Yu yu mekem plante narnarafala samting, mo olgeta evriwan oli stap soemaot we fasin blong yu blong wokem olgeta i waes we i waes. Wol ya i fulap long olgeta samting we yu yu mekem.”—Ol Sam 104:24; 148:1-5.

2 Plante man tede oli sakemaot no oli no wantem luksave ol klia pruf ya se God i wokem olgeta samting. (Rom 1:20) Be long saed blong yumi, i gud we yumi tingbaot ol wok blong God, mo luksave ples blong yumi long fored blong hem mo wanem wok we yumi mas mekem long Man ya We i Wokem yumi. Job japta 38 kasem 41 i givhan bigwan long yumi long saed ya. Long ol japta ya, Jeova i pulum Job blong tingbaot sam long ol nambawan wok blong Hem. Bambae yumi luk sam bigfala kwestin we God i askem.

Ol Wok We Oli Bigbigfala Mo Oli Nambawan

3. ?Long Job 38:22, 23, 25-29, God i askem kwestin long saed blong wanem samting?

3 God i askem Job se: “?Samtaem yu yu go long ples ya we mi stap putumgud sno mo ston blong aes i stap long hem? Mi putum olgeta oli stap rere blong mi save yusum olgeta long taem blong trabol, mo long dei blong faet.” Long plante ples long wol, sno mo ol bigfala ston blong aes oli folfoldaon oltaem. God i gohed i askem se: “?Hu i mekem rod, blong ren i folem blong i kam folfoldaon long wol ya? ?Mo hu i klinim rod, blong tanda i folem blong i kam faerap long ples ya? ?Hu i stap mekem ren i kam long ples we i no gat man long hem? ?Mo hu i stap mekem i ren long draeples, blong mekem gras i gru? ?Olsem wanem? ?Ren mo wota blong naet tufala i gat papa blong tufala? ?Aes mo wota blong naet we i kam aes, tufala i gat mama blong tufala?”—Job 38:22, 23, 25-29.

4-6. ?Wanem samting long saed blong sno we man i no savegud yet?

4 Sam man we oli bisi mo we oli mas go long narafala ples, maet oli tingbaot sno olsem wan samting we i save blokem olgeta long wok blong olgeta nomo. Be sam narafala man, oli tingbaot sno olsem wan samting blong haremgud, mo se sno i mekem koltaem i luk naes tumas, mo i gud blong go pleplei long hem. ?Taem yu tingbaot ol kwestin we God i askem, yu yu gat save long saed blong sno, mo se hem i olsem wanem? Ating yumi save long bigfala sno. Maet yumi bin luk wetem prapa ae blong yumi no yumi luk long wan pija. ?Be olsem wanem long ol smosmol pis blong sno? ?Yu yu save se oli olsem wanem, mo se oli kamaot weples?

5 Sam man oli spenem plante yia blong stadi mo tekem foto long ol smosmol pis blong sno. Long wan smol pis blong sno, i gat wan handred smosmol pis aes we oli saen olsem ol naesfala daemon. Buk ya Atmosphere i talem se: “Longtaem finis i kam, ol man oli savegud se olgeta wanwan pis blong sno oli defdefren. Mo nating se ol sayentis oli talem se oli no save wanem we i mekem se oli defdefren olsem, neva oli faenem se tu pis blong sno oli sem mak. Wan man we i stadi plante long samting ya, . . . hemia Wilson. A. Bentley. Man ya i spenem bitim 40 yia blong stadi long ol smosmol pis blong sno, mo hem i yusum wan spesel glas blong tekem ol foto, be neva hem i faenem se tu pis blong sno i sem mak.” Mo nating sipos oli faenem tu pis we oli sem mak, be oli sapraes yet long bigfala namba blong ol smosmol pis blong sno we oli defdefren.

6 Tingbaot kwestin we God i askem se: ‘?Samtaem yu yu go long ples ya we mi stap putumgud sno i stap long hem?’ Plante man oli ting se klaod nao i ples we sno i kamaot long hem. Traem tingbaot se yu go insaed long klaod blong mekem lis blong olgeta pis blong sno mo blong faenemaot olsem wanem oli kamaot. Wan insaeklopidia blong sayens i talem se: “Ol man oli no savegud yet se wanem nao i stamba blong ol smosmol pis aes insaed long ol pis blong sno. Ol smosmol pis aes ya nao oli mekem se ol klaod oli kolkol olsem 40 digri aninit siro, nao ol smosmol drop wota oli save kamaot.”—Ol Sam 147:16, 17; Aesea 55:9, 10.

7. ?Save we man i gat long saed blong ren i bigwan olsem wanem?

7 ?Olsem wanem long ren? God i askem Job se: “?Olsem wanem? ?Ren mo wota blong naet tufala i gat papa blong tufala?” insaeklopidia ya blong sayens i talem se: “Win we i stap raonabaot long yumi i muvmuf oltaem mo wota wetem ol narafala samting we i stap long win oli jenis oltaem. Taswe, i hadwok blong talem stret olsem wanem klaod mo ren i kamaot.” Blong talem klia, ol sayentis oli givim plante tingting long saed blong ren, be oli no save eksplenem evri samting long saed blong ren. Nating se i olsem, yumi save se ren i stap gohed blong foldaon, i givim wota long graon, i mekem ol tri oli gru blong yumi save laef mo haremgud.

8. ?From wanem tok blong Pol long Ol Wok 14:17 i stret nomo?

8 Maet yu yu agri wetem tingting blong aposol Pol. Hem i pulum ol narafala blong lukluk ol nambawan wok ya, mo tingbaot Man we i stamba blong olgeta. Pol i tokbaot Jeova God, i se: “Oltaem hem i stap soemaot fasin blong hem long ol gudfala wok we hem i stap mekem. Hem i stap mekem ren i foldaon, mo i stap mekem ol garen oli gat kakae long stret taem blong olgeta. Hem i stap givim kakae long yufala, mo hem i stap mekem yufala i harem gud.”—Ol Wok 14:17; Ol Sam 147:8.

9. ?Olsem wanem ol nambawan wok blong God oli soemaot bigfala paoa blong hem?

9 I klia se Man We i Mekem ol nambawan wok ya, hem i gat bigfala waes mo paoa. Tingbaot paoa blong hem. Ol man oli faenemaot se evri dei, i gat samwe long 45,000 bigfala ren mo tanda, mekem se long wan yia, i gat bitim 16 milian bigfala ren mo tanda. Samting ya i minim se stret naoia, i gat bigfala ren mo tanda long 2,000 ples long wol. Paoa we i stap long ol klaod we i givim wan bigfala ren mo tanda, i bitim paoa blong ol niuklia bom we oli yusum long Seken Wol Wo. Yu save luk sam long ol paoa ya long laetning. Laetning i wan samting we i mekem man i fraet mo i sapraes. Antap long samting ya, laetning i givhan blong wokem naetrojin, wan kaen gas we graon i nidim blong mekem ol tri oli grugud. Taswe, laetning i soemaot bigfala paoa blong God, be tu hem i givhan bigwan long yumi.—Ol Sam 104:14, 15.

?Oli Gat Wanem Paoa Long Yu?

10. ?Bambae yu ansa olsem wanem long ol kwestin we oli stap long Job 38:33-38?

10 Traem tingbaot sipos yu yu stap long ples blong Job, mo God We i Gat Olgeta Paoa i askem kwestin long yu. Ating bambae yu agri se plante man tede oli no tingbaot ol nambawan wok blong God. Long Job 38:33-38, Jeova i askem ol kwestin ya long yumi se: “?Yu yu savegud ol loa we i holem ol samting long skae? ?Mo yu save mekem ol loa ya oli holem ol samting long graon ya? ?Olsem wanem? ?Yu yu save tok long klaod, blong i mekem ren i folfoldaon, gogo yu wetwet olgeta? ?Mo sipos yu traem tok long laetning blong i laet, yu ting se bambae hem i save talem se, ‘Yes, Masta’? ?Hu i stap talemaot long pijin ya aebis we Nael Reva bambae i ron bigwan? ?Mo hu i stap talemaot long man faol we ren bambae i kam? ?Hu i waes gud, we i save kaontem ol klaod long skae, mo hu i save kafsaedem olgeta blong ren i folfoldaon, i mekem ases blong graon i wetwet, nao biaen i kam strong?”

11, 12. ?Wanem sam samting we oli pruvum se Jeova i Man We i Mekem ol nambawan wok?

11 Yumi luk sam nomo long ol poen we Elihu i tokbaot wetem Job, mo yumi makem sam nomo long ol kwestin we Jeova i askem Job blong ansarem, ‘sipos hem i wan man.’ (Job 38:3) Yumi talem se “sam nomo” from we long japta 38 mo 39, God i gohed blong tokbaot sam narafala samting we hem i wokem. Wan eksampol, hemia ol grup blong sta long skae. ?Hu i savegud olgeta loa we i stap holem olgeta? (Job 38:31-33) Jeova i pulum Job blong tingbaot ol anamol—olsem laeon mo reven, wael nani mo wael dongki, wael buluk mo ostrij, strongfala hos mo igel. God i askem Job sipos hem nao i mekem se ol anamol ya oli gat defdefren fasin, i givim laef long olgeta mo i mekem oli kam plante. Sipos yu stadi long ol japta ya, bambae yu haremgud tumas, antap moa sipos yu yu intres long ol hos mo ol narafala anamol.—Ol Sam 50:10, 11.

12 I gud tu blong ridim Job japta 40 mo 41. Long tufala japta ya, Jeova i askem sam kwestin long Job long saed blong tu spesel anamol. Wan, hemia hipopotamus (Behemot), we bodi blong hem i bigwan mo hem i gat bigfala paoa. Mo narawan, hemia krokodael blong Nael Reva (Leviatan), we i mekem plante man oli fraet. Yumi sapraes tumas long tufala anamol ya we God i mekem, mo i stret nomo we yumi tingbaot tufala. Naoia bambae yumi luk wanem tingting yumi mas gat long saed blong Man We i Wokem olgeta samting.

13. ?Ol kwestin we God i askem oli gat paoa long Job olsem wanem, mo samting ya i gat paoa long yumi olsem wanem?

13 Job japta 42 i soemaot gudfala samting we i kamaot from ol kwestin we God i askem. Fastaem, Job i tingting tumas long hem wan mo ol narafala. Be biaen, hem i jenisim tingting blong hem taem God i askem ol kwestin long hem blong stretem hem. Job i talem se: ‘Hae God [Jeova]. Mi save we yu yu gat olgeta paoa, mo yu save mekem olgeta samting we yu wantem. Fastaem yu yu tok long mi se mi mi no gat hed nating. Mo yu talem se mi no naf blong talem se yu yu no waes. Be sore, mi mi stap tokbaot ol samting we mi no save. Mi stap talem [“ol samting we oli nambawan tumas long mi,” NW] we i bitim save blong mi.’ (Job 42:2, 3) Afta we Job i tingbaot ol wok blong God, hem i talem se ol samting ya oli nambawan tumas. I gud we yumi tu yumi mekem olsem Job. Taem yumi lukluk ol nambawan samting ya we God i wokem, i gud we yumi tingbaot bigfala paoa mo waes blong God. ?From wanem i gud blong mekem olsem? ?Hem i jes blong mekem yumi sapraes long bigfala paoa mo save blong God? ?No, i gat wan narafala risen we i hae moa?

14. ?Deved i mekem wanem taem hem i kasem save long ol nambawan wok blong God?

14 Long Ol Sam 86, Deved i tokbaot sam samting we oli laenap wetem tingting blong Job. Long wan narafala Sam bifo, Deved i talem se: “Oltaem skae i stap soemaot bigfala paoa blong God, mo olgeta samting we oli stap long hem oli stap soemaot ol gudgudfala wok we God i mekem. Evri dei ol man oli save luk bigfala paoa ya blong God mo evri naet oli save luk ol gudgudfala wok ya blong hem.” (Ol Sam 19:1, 2) Be Deved i no jes tokbaot ol wok blong God nomo. Hem i go moa. Long Ol Sam 86:10, 11, hem i talem se: “Yu nomo yu God. Yu yu gat paoa, mo yu stap mekem ol bigbigfala samting. Hae God, plis yu tijim mi long ol samting we yu wantem blong mi mi mekem, nao bambae mi obei long yu, mi holem trutok blong yu. Yu mekem we mi bambae mi wantem tumas blong mekem ol wok blong yu nomo.” Deved i gat bigfala respek long God from ol nambawan wok blong Hem, taswe hem i onagud long God. Ating yu luksave from wanem Deved i onagud long God. Yes, Deved i no wantem mekem wan samting nating we i agensem Man ya we i naf blong mekem ol nambawan wok ya. I gud we yumi tu, yumi gat sem tingting olsem Deved.

15. ?From wanem i stret nomo we Deved i onagud long God?

15 God i gat bigfala paoa mo hem i save bos antap long ol bigfala paoa. From samting ya, Deved i luksave se God i save yusum paoa ya blong agensem eni man we hem i no glad long olgeta. Fiuja blong man olsem i nogud we i nogud. God i askem long Job se: “?Samtaem yu yu go long ples ya we mi stap putumgud sno mo ston blong aes i stap long hem? Mi putum olgeta oli stap rere blong mi save yusum olgeta long taem blong trabol, mo long dei blong faet.” Yes, sno, ol ston blong aes, strong win, mo laetning, oli ol tul blong faet blong God. !Mo paoa blong ol samting ya i bigwan tumas!—Job 38:22, 23.

16, 17. ?Wanem eksampol i soemaot bigfala paoa blong God, mo olsem wanem hem i yusum paoa ya long taem bifo?

16 Maet yu tingbaot wan disasta we i kamaot long eria blong yu—olsem wan hariken, strongfala win, ol ston blong aes oli folfoldaon olsem ren, no wota i ron bigwan. Wan eksampol, klosap long en blong yia 1999, wan strongfala win i kilim saotwes Yurop. Ol man blong talemaot weta oli sek long strongfala win ya. Spid blong hem i kasem 200 kilometa long wan aoa. Plante taosen ruf blong haos oli lus, ol bigbigfala pos blong lektrik oli foldaon, mo plante trak oli kafsaed. Traem tingbaot: Strongfala win ya i kafsaedem 270 milian tri. Long naesfala garen blong Versailles, hemia klosap long Paris, i gat 10,000 tri oli kafsaed long graon. Plante milian man oli no moa gat lektrik. Klosap 100 man oli lusum laef blong olgeta. Olgeta samting ya oli hapen long wan sotfala taem nomo. !Hemia i rili wan bigfala paoa!

17 Sam man oli talem se strongfala win i narakaen. Hem i wan paoa we man i no save bos no blokem hem. ?Be, olsem wanem sipos Man ya we i gat olgeta paoa i yusum mo i bos long ol paoa olsem win mo ren blong mekem ol nambawan wok? Hem i bin mekem samting ya long taem blong Ebraham. Long taem ya, Ebraham i kasem save se Jaj blong olgeta man long wol i skelem rabis fasin blong ol man long tufala taon ya, Sodom mo Gomora. Ol man blong tufala taon ya oli bitim mak long rabis fasin mo God i harem ol tok we ol man oli stap talemaot agensem Sodom mo Gomora, mo i givhan long olgeta stret man blong ronwe long tufala taon ya. Stori ya i talem se: “Mo wantaem nomo, Hae God i mekem salfa we i laet i aot long skae, i folfoldaon olsem ren long tufala taon ya Sodom mo Gomora.” Hemia i rili wan bigfala wok. God i sevem ol stret man mo i spolem ol rabis man we oli no gat hop.—Jenesis 19:24.

18. ?Wanem ol nambawan samting we Aesea japta 25 i tokbaot?

18 Sam taem biaen, God i talemaot wan jajmen agensem taon blong Babilon. Maet Babilon nao hem i taon we Aesea japta 25 i stap tokbaot. God i bin talemaot se wan bigfala taon bambae i kam nogud olgeta se: ‘Bigbigfala taon ya, be yu yu mekem hem i brobrok, i kam nogud olgeta. Ol bigfala stonwol blong hem we oli blong blokem ol enemi blong hem, be yu yu brekemdaon evriwan. Ol haos blong king blong ol enemi blong mifala, oli lus evriwan finis, mo neva bambae taon ya blong olgeta i save stanap bakegen.’ (Aesea. 25:2) Tede, ol man we oli visitim ples ya we Babilon i bin stap long hem bifo, oli save talem se profet tok ya i kamtru. ?Be trabol we i kasem Babilon i kamaot olsem nomo? Nogat. Yumi save trastem tok blong Aesea we i talem se: “Hae God. Yu yu God blong mi. Oltaem bambae mi presem yu, mi stap leftemap nem blong yu. Yu yu stap mekem ol [“nambawan,” NW] samting, we taem man i luk, i sapraes tumas from. Longtaem we longtaem finis, yu yu mekem ol plan blong yu, mo yu mekem tingting blong yu i stap strong long olgeta, gogo yu mekem olgeta oli kamtru.”—Aesea 25:1.

Ol Nambawan Wok Long Fiuja

19, 20. ?Olsem wanem Aesea 25:6-8 bambae i kamtru?

19 God i mekem profet tok antap i kamtru bifo, mo bambae hem i mekem ol nambawan samting tu long fiuja. Long sem japta ya we i tokbaot “ol nambawan samting” we God i mekem, Aesea i talem wan narafala profet tok we yumi save trastem. Profet tok ya bambae i mas kamtru olsem we jajmen blong God i bin kamtru long Babilon bifo. ?Wanem “nambawan samting” ya we God i promes blong mekem? Aesea 25:6 i talem se; “Olgeta. Hae God i gat olgeta paoa, mo long tabu hil ya Saeon, hem bambae i mekemrere wan bigfala lafet blong yumi, we bambae i singaot ol man blong ol narafala kantri long wol blong oli kam joen. Long lafet ya, bambae yumi kakae ol nambawan kakae, mo yumi dring ol waen we i beswan.”

20 Yumi sua se i no longtaem, profet tok ya bambae i kamtru long niufala wol we God i promes long hem. Long taem ya, bambae yumi kam fri long olgeta problem we i stap mekem yumi harem nogud tede. Yes, profet tok long Aesea 25:7, 8 i promes se God bambae i yusum paoa blong hem blong mekem wan wok we i nambawan i bitim ol narafala wok. Profet tok ya i talem se: “Hem bambae i mekem we ded bambae i go lus olgeta. Bambae hem i ravemaot wota blong ae blong yufala, mo bambae i tekemaot sem we yufala evriwan i stap kasem. Hem i Hae God, mo hemia tok blong hem.” Sam taem biaen, aposol Pol i talem vas ya bakegen mo i soemaot se God bambae i mekem ol dedman oli laef bakegen. !Hemia wan wok we bambae i nambawan tumas!—1 Korin 15:51-54.

21. ?Wanem nambawan wok we God bambae i mekem long ol dedman?

21 Wan narafala risen from wanem ol man bambae oli no moa krae, hemia from we ol sik bambae oli finis. Taem Jisas i stap long wol, hem i mekem plante sik man oli kamgud bakegen—ol blaen man oli luk bakegen, ol man we sora i fas, sora blong olgeta i open, ol handikap oli gud bakegen. Jon 5:5-9 i tokbaot Jisas se hem i mekem wan man we leg blong hem i nogud 38 yia finis, i kam gud bakegen. Ol man we oli luk merikel ya oli sapraes long nambawan wok ya. !Yes, hemia wan wok we i rili nambawan! Be, Jisas i talem long olgeta se wok we i bigwan moa, hemia taem we bambae hem i mekem ol dedman oli laef bakegen. Hem i talem se: “I nogud yufala i sapraes long samting ya, from we i gat taem i stap kam we ol dedman bambae oli harem voes blong mi, nao bambae oli aot long beregraon blong olgeta. Olgeta we bifo oli stap mekem ol gudfala fasin, oli mas stanap bakegen blong kasem laef.”—Jon 5:28, 29.

22. ?From wanem ol puaman mo olgeta we i no gat man i lukaot long olgeta oli gat hop long saed blong fiuja?

22 Samting ya bambae i mas kamtru from we Jeova nao i talem promes ya. Yumi sua se taem God i yusum paoa blong hem blong mekem ol samting oli kamgud bakegen, laef blong ol man bambae i nambawan tumas. Sam 72 i tokbaot ol samting we bambae God i yusum King, we i Pikinini blong hem, blong mekem. Long taem ya, bambae stret fasin mo pis i stap long evri ples. God bambae i sevem ol puaman mo olgeta we i no gat man blong lukaot long olgeta. Hem i promes se: “Yu mekem we bambae i gat plante kakae long ples ya, we bambae ol hil oli fulap gud long hem. Yu mekem we graon blong mifala bambae i karem plante kakae olsem gudfala graon ya Lebanon [bifo], mo we ol taon blong mifala bambae oli fulap gud long man olsem we open ples i fulap gud long gras.”—Ol Sam 72:16.

23. ?Ol nambawan wok blong God oli mas pusum yumi blong mekem wanem?

23 I klia se yumi gat gudfala risen blong tingbaot olgeta nambawan wok blong Jeova—wanem we hem i bin mekem bifo, wanem we hem i stap mekem naoia, mo wanem we bambae hem i mekem long fiuja. “Hae God, yu yu God blong mifala ol laen blong Isrel, mo mifala i presem yu. Yu nomo yu save mekem ol bigbigfala [“nambawan,” NW] wok ya. Oltaem bambae mifala i stap presem hae nem blong yu, gogo i no save finis. Mifala i wantem we bigfala paoa blong yu we yu yu King, bambae i kavremap olgeta ples long wol ya. !Amen! !Amen!” (Ol Sam 72:18, 19) I gud we oltaem, yumi storian long ol nambawan wok blong God wetem ol famle blong yumi mo ol narafala man. Yes, i gud we yumi “talemaot paoa blong hem long ol man blong ol narafala kantri” mo “talemaot ol bigbigfala wok blong hem long fes blong olgeta man.”—Sam 78:3, 4; 96:3, 4.

?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?

• ?Olsem wanem ol kwestin we God i askem long Job oli soem se save blong man i smol nomo?

• ?Long Job japta 37-41, wanem ol nambawan wok blong God we i mekem yu yu sapraes tumas?

• ?Yumi mas mekem wanem taem yumi kasem save long ol nambawan wok blong God?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 10]

?Wanem tingting blong yu long saed blong bigfala namba blong ol smosmol pis blong sno we oli defdefren mo bigfala paoa long laetning?

[Credit Line]

snowcrystals.net

[Tok blong pija long pej 13]

I gud we oltaem, yu tokbaot ol nambawan wok blong God