Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Trastem Jeova Moa

Trastem Jeova Moa

Trastem Jeova Moa

Wan nogud plan blong kilim wan man i ded i stap gohed. Ol haeman blong wan kantri oli toktok tugeta mo oli agri blong stanemap wan niufala loa. Loa ya i talem se i no mas gat wan man i mekem wosip we Gavman i no akseptem. Man we i mekem olsem, hem i mas ded.

?YU YU kasem save long stori ya? Long histri, i gat fulap eksampol blong ol man we oli stap yusum loa blong agensem narafala. Wan long ol eksampol ya i hapen long taem blong Daniel, taem Gavman blong Pesia i stap rul. Loa we King Darias i stanemap, i talem klia se: “Bambae i no gat man i save askem samsamting long god no long ol man, bambae olgeta man oli mas askem long [king] nomo. Mo man we i brekem loa ya, bambae oli sakem hem i go long hol we i fulap long ol laeon.”​—⁠Daniel 6⁠:​7-9.

?Bambae Daniel i mekem wanem? ?Bambae hem i gohed blong trastem God blong hem, Jeova, no bambae hem i tanem baksaed long Jeova mo mekem olsem we king i talem? Stori ya i talem long yumi se: “Taem Daniel i harem we king i putum wan loa olsem, hem i go long haos blong hem. Hem i go insaed long wan rum long stori antap, we ol windo blong hem oli lukluk long saed i go long Jerusalem, nao i nildaon long saed i go long Jerusalem, nao i nildaon long ples ya, i prea long God blong hem, mo i talem tangkiu long hem, olsem we i stap mekem oltaem. Mo evri dei hem i stap gohed long fasin ya, we hem i stap mekem tri taem long wan dei.” (Daniel 6:​10) Yumi savegud stori ya. Oli sakem Daniel long hol blong laeon from bilif blong hem. Be Jeova i “blokem ol laeon” blong oli no kakae hem, mo i sevem man ya we i fasgud long Hem.​—⁠Hibrus 11⁠:33; Daniel 6⁠:​16-22.

Taem Blong Jekemap Yumi Wan

Tede, ol man blong Jeova oli stap laef long wan wol we i fulap long fasin agensem. Ol man oli stap traem blong spolem olgeta long saed blong bodi mo long saed blong spirit tu. Eksampol, long sam kantri, plante Witnes oli ded from ol nogud faet we i kamaot bitwin ol laen blong man. Long ol narafala ples, ol man blong Jeova oli sot long kakae mo mane, oli kasem ol disasta, ol strongfala sik, mo ol narafala samting we i givim bigfala denja long olgeta. Antap long hemia, ol man oli stap ronem mo mekem nogud long olgeta, oli gat ol wari long saed blong wok, mo ol defdefren traem we i stap pulum olgeta blong mekem nogud. Ol samting ya oli mekem bigfala denja long olgeta long saed blong spirit. Yes, bigfala Enemi ya, Setan, hem i stap traehad blong spolem ol man blong Jeova.​—⁠1 Pita 5:⁠8.

?Yumi save mekem wanem taem yumi fesem ol hadtaem olsem? Yes, i stret nomo blong fraet taem laef blong yumi i stap long denja. Be i gud we yumi tingbaot ol tok blong aposol Pol, we i talem klia se: “God i talem se, ‘Bambae mi mi no save livim yu yu stap yu wan. Bambae mi mi no save lego yu samtaem.’ Nao from samting ya, yumi save mekem tingting blong yumi i strong blong talem se, ‘Hae God i stap givhan long mi, nao bambae mi mi no save fraet. Man i no save mekem wan samting blong spolem mi.’ ” (Hibrus 13:​5, 6) Yumi save trastem se Jeova i gat sem filing long ol man blong hem tede. Be, taem yumi kasem save long ol promes blong Jeova, hemia i no min se yumi bilif fulwan finis se bambae hem i mekem wan samting blong halpem yumi. Taswe, i rili impoten we yumi jekemap fandesen blong tras we yumi gat long Jeova, mo yumi mas traem bes blong yumi blong holemtaet tras ya mo mekem i kam strong moa. Sipos yumi mekem olsem, ‘pis we hem [Jeova] i givim, we i bigfala moa, i bitim save blong yumi, bambae hem i putum long tingting blong yumi, blong lukaot gud long yumi ya we i joen long Jisas Kraes.’ (Filipae 4:⁠7) Nao taem i gat ol traem, bambae tingting blong yumi i klia gud mo yumi save winim olgeta long waes fasin.

Risen Blong Trastem Jeova

Yumi gat plante risen blong trastem Jeova, Man we i Wokem yumi. Faswan risen, hemia se Jeova i wan God we i gat lav, mo hem i rili kea long ol man blong hem. I gat plante eksampol long Baebol we i soem se Jeova i kea gud long ol man blong hem. Moses i tokbaot ol samting we Jeova i bin mekem long ol man Isrel, we Hem i bin jusum olgeta. Moses i raetem se: “Olgeta we bambae oli bon long fiuja bambae oli mas talemaot long ol pikinini blong olgeta, we long taem blong yumi, hem i luk we yumi stap wokbaot long draeples, long ples nating we i no gat man, i ples blong win nomo. Nao hem i stap blokemgud yumi blong trabol i no kasem yumi, mo i stap lukaot gud long yumi, olsem we i stap lukaot long hem nomo.” (Dutronome 32⁠:10) Tede, Jeova i stap lukaotgud long grup blong ol man blong hem mo wanwan long olgeta tu. Eksampol, taem ol Witnes long Bosnia oli sot long kakae from faet we i kamaot, Jeova i givim ol samting we oli rili nidim. Ol brata long Kroasia mo Ostria oli karem ol samting ya i go, nating se laef blong olgeta i stap long bigfala denja. *

Jeova God i Gat Olgeta Paoa. Taswe, i hem i naf blong protektem ol man blong hem long eni samting we i save spolem olgeta. (Aesea 33⁠:22; Revelesen 4:⁠8) Nating se Jeova i letem ol samting oli traem bilif blong sam man blong hem go kasem we oli ded, hem i gohed blong halpem olgeta blong fasgud long hem, mo i mekem se oli naf blong stanap strong, holem glad mo pis, long tingting blong olgeta go kasem we oli ded. From samting ya, i gud we yumi gat sem tingting olsem man blong raetem Ol Sam, se: “God, hem i sefples blong yumi, hem i paoa blong yumi. Oltaem, hem i rere blong givhan long yumi long taem blong trabol. Nao from samting ya, nating sipos graon i seksek, mo ol hil oli folfoldaon i go long dipsi, be yumi no save fraet.”​—⁠Ol Sam 46:​1, 2.

Baebol i soem tu se Jeova, hem i God blong trutok. Samting ya i min se oltaem ol promes blong hem oli mas kamtru. Yes, Baebol i talem se God “i no save giaman.” (Taetas 1:⁠2) Plante taem, Jeova i soem se hem i rere blong protektem mo sevem ol man blong hem. From samting ya, yumi sua fulwan se hem i nafgud mo hem i rere blong mekem ol promes blong hem oli kamtru.​—⁠Job 42:⁠2.

Mekem Tras Blong Yumi i Kam Moa Strong

Yes, yumi gat evri risen blong trastem Jeova fulwan. Be sipos yumi no lukaotgud, bambae yumi lusum tras we yumi gat long God. Hemia from we wol ya i fulap long ol man we oli no bilif long God, mo samting ya i save spolem tras we yumi gat long Jeova. Taswe, yumi mas traehad blong holemtaet tras ya mo mekem i kam moa strong. Jeova i savegud samting ya, mo hem i givim help we yumi nidim blong holemtaet tras ya mo blong mekem i kam moa strong.

Faswan help, hemia Tok blong God, Baebol. Baebol i tokbaot plante bigbigfala wok we Jeova i bin mekem blong givhan long ol man blong hem. Traem tingbaot. ?Yu save trastem wan man we yu save nem blong hem nomo? Ating, nogat. Blong trastem wan man, yu mas save ol fasin blong hem mo ol wok we hem i mekem. Taem yumi ridim mo tingting dip long ol stori blong Baebol, yumi kasem save moa long Jeova mo ol nambawan fasin blong hem, nao biaen, yumi luksave se yumi mas trastem hem. Long rod ya, tras we yumi gat long God i kam moa strong. Man blong raetem Ol Sam i soem nambawan eksampol long yumi, taem hem i prea long God wetem fulhat blong hem se: “Bambae mi mi stap tingbaot ol bigbigfala wok blong yu, mo ol merikel ya we yu yu mekem bifo. Bambae mi stap tingting gud long olgeta bigbigfala wok ya blong yu.”​—⁠Ol Sam 77:​11, 12.

Wetem Baebol yumi gat tu ol nambawan kakae long saed blong spirit we oli stap long ol buk blong Baebol, we ogenaesesen blong Jeova i wokem. Ol buk ya oli tokbaot plante defdefren samting. Wan long ol samting ya, hemia laef stori blong ol man blong God long taem blong yumi. Ol stori ya, oli soem olsem wanem Jeova i bin givhan long ol man blong hem taem oli kasem bigfala trabol. Wan eksampol hemia Martin Poetzinger, we biaen hem i kam wan memba blong Hed Kampani blong ol Witnes blong Jeova. Hem i sik bigwan taem hem i stap paenia long Yurop, farawe long kantri blong hem. Hem i nogat mane mo i nogat wan dokta we i wantem givhan long hem. Be Jeova i no lego hem. Biaen, oli toktok wetem bigfala dokta long hospital long ples ya. Dokta ya we i bilif strong long Baebol, fasin blong hem i kaen mo hem i kea gud long Brata Poetzinger. Hem i kea long brata ya olsem we hem i boe blong hem stret. Hem i no askem Brata Poetzinger blong pem wan samting. Taem yumi ridim ol stori olsem, tras blong yumi long God, Papa blong yumi long heven, i kam moa strong.

Wan narafala help we Jeova i givim blong mekem tras blong yumi long hem i kam moa strong, hemia blesing we yumi gat blong prea long hem. Aposol Pol i talem long yumi se: “Sipos yufala i trabol from sam samting, i nogud yufala i stap tingting tumas, i gud yufala i prea long God from evri samting. Yufala i mas askem long hem, mo yufala i mas talem tangkiu tu long hem.” (Filipae 4:⁠6) “Evri samting” i save minim ol filing, ol nid, mo ol wari blong yumi. Sipos oltaem yumi prea wetem fulhat blong yumi, bambae tras blong yumi long Jeova i kam moa strong.

Taem Jisas i laef long wol, samtaem hem i go long wan ples we i no gat man long hem, mo i prea. (Matiu 14⁠:23; Mak 1:​35) Bifo we hem i mekem ol bigfala disisen, hem i spenem ful naet blong prea long Papa blong hem. (Luk 6:​12, 13) Taswe, yumi no sapraes se tras we Jisas i gat long Jeova i rili strong. Tras ya i mekem se Jisas i naf blong stanap strong tru long bigfala hadtaem we hem i kasem. Ol lastok blong hem antap long pos i olsem: “!Papa! !Mi mi putum laef blong mi long han blong yu!” Strong bilif we Jisas i gat, i soem se hem i trastem Papa blong hem fulwan go kasem we hem i ded, nating se Jeova i no mekem wan samting blong sevem hem.​—⁠Luk 23:⁠46.

Wan narafala rod blong bildimap tras blong yumi long Jeova, hemia blong joen oltaem wetem olgeta we oli trastem Jeova wetem fulhat blong olgeta. Jeova i talem long ol man blong hem se oltaem, oli mas joen tugeta blong lanem moa long saed blong hem mo blong leftemap tingting blong olgeta. (Dutronome 31⁠:12; Hibrus 10:​24, 25) Fasin ya i save mekem se tras blong olgeta long Jeova i kam moa strong, nao bambae oli naf blong winim ol samting we i traem bilif blong olgeta. Long wan kantri long Afrika, gavman i putum tabu long wok blong prij, mo i blokem ol polis blong no protektem ol Witnes blong Jeova. Mo tu, ol Witnes long kantri ya, oli no gat raet blong mekem trep i go long narafala ples, mekem mared, go long hospital, mo gat wan wok. Taem faet i kamaot long wan ples, 39 Witnes blong Jeova wetem ol pikinini blong olgeta, we oli stap long wan kongregesen klosap, oli mas go laef fo manis aninit long wan brij long drae ples. Long rod ya, oli save haed long ol ami we oli stap sut wetem masket long taon blong olgeta. Nating se oli kasem bigfala hadtaem, evri dei, oli tokbaot wan vas blong Baebol mo oli mekem ol miting. Samting ya i givim paoa long olgeta, i mekem oli gat strong bilif, nao oli naf blong stanap strong tru long hadtaem ya. Stori ya i soem klia se i impoten tumas blong joen tugeta oltaem wetem ol man blong Jeova.

Laswan samting blong mekem tras blong yumi long Jeova i kam moa strong, hemia se yumi mas bisi long wok blong talemaot Kingdom mo rere blong talemaot gud nius long ol narafala. Stori blong wan yangfala woman we i gat strong tingting blong talemaot Kingdom long Kanada i soemaot samting ya. Yangfala woman ya i kasem sik ya we oli kolem leukemia. Nating se sik blong hem i strong, hem i wantem kam wan fultaem paenia, hemia man we i prij fultaem. Wan taem, sik blong hem i godaon lelebet. Ale long taem ya, hem i spenem wan manis blong prij olsem wan haftaem paenia. Smoltaem afta, sik blong hem i kam moa strong, nao sam manis biaen, hem i ded. Nating se i olsem, bilif blong hem i strong gogo kasem en. Hem i neva lusum tras we hem i gat long Jeova. Mama blong hem i tokbaot hem i se: “Go kasem en blong laef blong hem, hem i tingbaot ol narafala moa i bitim hem wan. Hem i leftemap tingting blong olgeta blong stadi Baebol. Hem i talem long olgeta se, ‘Bambae yumi stap tugeta long Paradaes.’ ”

Pruvum Se Yumi Trastem Jeova

“Bodi we i no gat win blong hem, hem i ded. Mo long sem fasin, man we i bilif be i no mekem gudfala wok, bilif blong hem tu i ded.” (Jemes 2:​26) Samting we Jemes i talem long saed blong bilif long God, hem i stret tu long saed blong tras we yumi gat long Hem. Nating sipos yumi talem se yumi trastem God, tras ya i ded sipos yumi no soemaot long fasin blong yumi. Ebraham i trastem Jeova fulwan. Hem i pruvum samting ya taem hem i obei fulwan long ol loa blong God, go kasem we hem i rere blong kilim boe blong hem, Aesak, blong mekem sakrefaes. From Ebraham i trastem mo i obei long God fulwan, hem i kam wan fren blong Jeova.​—⁠Hibrus 11:​8-​10, 17-​19; Jemes 2:​23.

Yumi no nidim blong wet long ol hadtaem blong soem se yumi trastem Jeova. Jisas i talem long ol disaepol blong hem se: “Man we i save lukaot gud long smol samting nomo, hem i save lukaot gud long bigfala samting tu. Be man we i no save lukaot gud long smol samting nomo, hem i no save lukaot gud long bigfala samting tu.” (Luk 16⁠:10) Yumi mas lanem blong trastem Jeova long olgeta samting we yumi mekem evri dei, mo yumi mas obei long evri samting we hem i talem. Taem yumi luk ol gudfala frut i kamaot from we yumi obei, tras we yumi gat long Papa blong yumi long heven bambae i kam moa strong. Nao bambae yumi naf blong fesem ol traem we oli bigbigfala moa.

Taem wol ya i stap go klosap long en blong hem, ol man blong Jeova oli mas fesem moa traem mo denja. (Ol Wok 14⁠:22; 2 Timoti 3:​12) Sipos naoia, yumi bildimap ful tras long Jeova, bambae yumi naf blong laef long niufala wol we God i promes long hem​—⁠maet yumi pas tru long bigfala trabol no yumi girap bakegen long ded. (2 Pita 3:​13) Yumi no mas lusum tras blong yumi long God. Olsem nao, bambae yumi holemtaet nambawan fasin fren we yumi gat wetem Jeova. Ale, wanem we i hapen long Daniel, i save hapen tu long yumi, hemia se: “Oli no putum wan mak long bodi blong hem nating, from we hem i trastem God blong hem.”​—⁠Daniel 6:​23.

[Futnot]

^ Blong save moa, lukluk Wajtaoa blong Novemba 1, 1994, pej 23-27.

[Tok blong pija long pej 9]

Taem yumi ridim ol stori blong ol gudfala man blong Jeova, olsem Martin Poetzinger, bilif blong yumi i kam moa strong