Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

‘Ol Stret Man Bambae Oli Kasem Blesing’

‘Ol Stret Man Bambae Oli Kasem Blesing’

‘Ol Stret Man Bambae Oli Kasem Blesing’

TAEM Deved i kam olfala, hem i raetem Sam ya se: “Naoia mi mi olfala, mi stap longtaem, be neva mi luk wan gudfala man we Hae God i lego hem, no ol pikinini blong man olsem we oli stap asaskem kakae olbaot.” (Ol Sam 37:25) Jeova i lavem ol gudfala man mo hem i lukaotgud long olgeta. Long Tok blong hem Baebol, hem i talem long ol trufala man blong hem blong oli lukaot stret fasin.—Sefanaea 2:3.

Stret fasin i min se yumi stret long fes blong God from we yumi mekem laef blong yumi i laenap wetem wanem we hem i talem se i gud no i nogud. Namba ten japta long buk blong Ol Proveb, i leftemap tingting blong yumi blong mekem ol samting we God i wantem, mo i soemaot ol nambawan blesing long saed blong spirit we yumi save kasem sipos yumi mekem olsem. Sam long ol blesing ya, hemia plante gudfala kakae long saed blong spirit, wan wok we i mekem yumi glad mo we yumi kasem frut from, mo wan gudfala fasin fren wetem God mo ol narafala man. Taswe i gud blong lukluk ol tok blong Ol Proveb 10:1-14.

Nambawan Risen

Ol faswan tok long japta ya oli soemaot klia hu i bin raetem nekis haf blong buk blong Ol Proveb. Hem i se: “Ol waestok blong Solomon.” King Solomon blong Isrel bifo i givim wan gudfala risen blong folem stret fasin, taem hem i talem se: “Pikinini we i waes, hem i stap mekem papa mo mama blong hem, tufala i glad long hem, be pikinini we i no gat hed, hem i stap mekem tufala i harem nogud nomo [“i mekem mama blong hem i krae,” NW ]Ol Proveb 10:1.

!Ol papa mama oli harem nogud bitim mak taem wan pikinini blong olgeta i lego wosip blong trufala God! Waes king ya i talem se mama blong pikinini ya bambae i krae, mo toktok ya i mekem yumi tingbaot se maet mama i harem nogud moa i bitim papa. Hemia i tru tumas long saed blong wan woman we nem blong hem Doris. * Hem i talem se: “Taem boe blong mifala we i gat 21 yia i lego trutok, mi wetem man blong mi, Frank, mitufala i harem nogud tumas. Mi mi harem nogud moa long saed blong filing bitim hasban blong mi. Nating we 12 yia i pas, hat blong mi i soa yet.”

Ol pikinini oli save mekem papa i glad no oli save mekem mama i krae. I gud sipos yumi soemaot waes fasin mo mekem papa mama blong yumi oli glad. Mo tu, i impoten moa blong mekem hat blong Jeova i glad, from we hem i Papa blong yumi long heven.

‘Ol Stret Man Oli No Hanggri’

King Solomon i talem se: “Ol gudgudfala samting we man i kasem long fasin blong giaman, oli no save mekem wan gudgudfala samting long laef blong hem, be fasin we i stret we i no giaman long hem, hem i save sevem laef blong hem.” (Ol Proveb 10:2) Long tingting blong ol trufala Kristin we oli stap laef long taem blong en, tok ya i sas tumas. (Daniel 12:4) I no longtaem rabis wol ya bambae i lus. Ol samting we man i wokem, olgeta mane we man i gat, mo ol tul blong faet, bambae oli no save protektem man long taem blong “bigfala trabol” we i stap kam. (Revelesen 7:9, 10, 13, 14) Baebol i talem se: “Ol stret man bambae oli stap long wol, mo ol man we i no gat poen long olgeta, bambae oli stap.” (Ol Proveb 2:21, NW ) Taswe i gud sipos yumi gohed blong “lukaot kingdom blong God mo stret fasin blong hem fastaem.”—Matiu 6:33, NW.

Ol man we oli wosipim Jeova oli no nid blong wet kasem niufala wol blong kasem ol blesing we God i givim. “Hae God i no save letem gudfala man i stap hanggri, mo i no save letem man nogud i kasem ol samting we i wantem.” (Ol Proveb 10:3) Jeova i givim fulap kakae long saed blong spirit tru long “slef we i stret mo waes.” (Matiu 24:45, NW ) Ol man we oli gat stret fasin oli gat plante risen blong “singaot bigwan from we oli harem gud long hat blong olgeta.” (Aesea 65:14, NW ) Save blong God i mekem olgeta oli harem gud tumas. Oli glad tumas blong lukaot ol sas samting long saed blong spirit. Ol man nogud oli no kasem glad olsem.

‘Hadwok i Mekem Man i Rij’

Man we i gat stret fasin i kasem gudfala blesing long wan narafala rod bakegen. “Fasin blong les i save mekem man i kam pua, be hadwok i save mekem hem i kam rij. Taem we kakae long garen i rere, man we i gat hed, hem i stap tekemaot kakae blong hem, be man we i stap slip long taem ya, bambae i sem bigwan from.”Ol Proveb 10:4, 5.

Tok ya we king i talem long ol man blong wok long taem blong karem kakae long garen, i impoten tumas. Taem kakae long garen i rere, i no taem blong les. Hemia taem blong wokhad mo spenem plante aoa long wok. Mo tu, hem i wan taem blong wok hareap.

Taem Jisas i tokbaot wok blong karem kakae long garen, hem i no stap tingbaot prapa kakae, be hem i stap tingbaot ol man. Hem i talem long ol disaepol blong hem se: “I gat plante kakae tumas i stap long garen we i rere finis, be smol man nomo oli stap blong karem i go long haos. Yufala i mas askem strong long masta blong garen ya [Jeova God], blong hem i save sanem sam moa man oli kam blong karem ol kakae ya i go long haos blong hem.” (Matiu 9:35-38) Long yia 2000, bitim 14 milian man oli kam long Memoriol blong tingbaot ded blong Jisas. Namba ya i dabol long namba blong ol Witnes blong Jeova. Taswe, ating yumi evriwan i agri se ‘naoia lif blong ol kakae long garen i drae finis, i taem blong go tekem kakae nao.’ (Jon 4:35) Ol trufala man blong wosip oli stap askem Masta blong sanem sam moa man blong wok. Mo folem ol prea ya we oli mekem, oli wok strong blong pulum moa man i kam disaepol. (Matiu 28:19, 20) !Mo Jeova i blesem traehad blong olgeta! Long sevis yia 2000, bitim 280,000 niuwan oli tekem baptaes. Olgeta ya tu oli traehad blong tijim Tok blong God long ol narafala. Yumi save kasem glad mo haremgud long taem ya blong karem kakae long garen sipos yumi joen fulwan long wok blong pulum man i kam disaepol.

‘Stret Man Bambae i Kasem Plante Blesing’

Solomon i gohed i se: “Wan stret man bambae i kasem plante blesing, be maot blong ol rabis man, hem i kavremap raf fasin.”Ol Proveb 10:6, NW.

Man we hat blong hem i klin mo stret i soemaot klia se hem i gat stret fasin. Ol toktok blong hem oli kaen mo oli leftemap tingting blong narafala. Ol fasin blong hem oli gud mo hem i glad blong givhan. Ol narafala oli laekem blong joen wetem hem. Wan man olsem i kasem respek blong ol narafala, no narafala i blesem hem, from we oli stap talem ol gudfala toktok long saed blong hem.

Defren olgeta, wan man nogud, i no laekem ol narafala man, mo hem i wantem mekem nogud long olgeta. Maet ol toktok blong hem oli swit mo oli ‘kavremap raf fasin’ we i stap long hat blong hem, be wantaem nomo bambae hem i save kilim narafala long faet no wetem toktok blong hem. (Matiu 12:34, 35) Mo wan narafala samting se, maet “raf fasin bambae i kavremap [no satem] maot blong man nogud.” (Ol Proveb 10:6, NW, futnot) Hemia i min se plante taem, man nogud bambae i kasembak fasin nogud we hem i mekem long narafala. Sipos hem i mekem nogud long narafala, bambae olgeta tu oli mekem nogud long hem. Nao, long taem olsem bambae hem i mas satem maot blong hem. Man olsem bambae i no save kasem blesing blong narafala.

King blong Isrel i gohed blong talem se: “Bambae ol man oli tingbaot ol stret man blong blesem olgeta. Be nem blong ol rabis man, bambae i rotin.” (Ol Proveb 10:7, NW ) Sipos wan man i gat stret fasin, bambae ol narafala oli stap tingbaot hem. Impoten moa, Jeova God bambae i tingbaot hem. From we Jisas i bin stap tru long God go kasem ded blong hem, God i givim nem ya long hem we i “hae moa long nem blong olgeta enjel.” (Hibrus 1:3, 4) Ol trufala Kristin tede oli tingbaot ol man mo woman we oli bin stap tru long God bifo long taem blong Jisas olsem gudfala eksampol blong folem. (Hibrus 12:1, 2) !Hemia i defren olgeta long ol nogud man, we nem blong olgeta i rabis mo i nogud olgeta! I tru tumas se: “Gudnem i moa gud, i bitim fulap mane. I moa gud sipos man i tinghae long yu, i bitim we yu faenem silva no gol.” (Ol Proveb 22:1, NW ) I gud sipos yumi traehad blong gat gudnem wetem Jeova mo wetem ol narafala man.

‘Man We Fasin Blong Hem i Stret, Bambae i Stap Gud Oltaem’

Solomon i skelem ol man we oli gat hed wetem ol man we oli no gat hed, mo hem i talem se: “Man we i gat hed hem i save lesin long ol gudfala toktok we man i stap talem blong givhan long hem. Be man we i no gat hed, krangke toktok blong hem bambae i mekem hem i foldaon kwiktaem nomo.” (Ol Proveb 10:8) Man we i waes i savegud se “i no gat man i save kam bos long laef blong hem.” (Jeremaea 10:23) Hem i luksave se hem i mas letem waes blong Jeova i lidim laef blong hem mo hem i rere blong folem ol rul blong God. Defren olgeta, man we i no gat hed i no luksave trutok ya. Ol krangke toktok blong hem bambae oli spolem laef blong hem.

Ol stret man oli harem gud from wan fasin, we ol man nogud oli no gat. “Man we fasin blong hem i stret we i no gat giaman long hem, hem i save stap gud oltaem, mo laef blong hem i sef. Be man we fasin blong hem i no stret, bambae ol man oli faenemaot ol rong blong hem. Man we i savegud samting nogud we narafala man i mekem, be i no wantem tok stret long hem, hem i stap statem trabol nomo. Be man we i [no gat hed bambae i mekem hem i foldaon kwiktaem nomo].”Ol Proveb 10:9, 10.

Man we i gat stret fasin i no stap giaman. From samting ya ol narafala oli respektem mo trastem hem. Ol bos oli tinghae long wan man blong wok we i no stap giaman, mo plante taem oli putum moa wok long han blong hem. From we hem i no stap giaman, bambae hem i no lusum wok blong hem, mo i isi moa blong hem i faenem wok. Mo tu, fasin blong hem blong no giaman i mekem famle blong hem i stap glad mo i gat pis. (Ol Sam 34:13, 14) Hem i harem se i hem i stap sef long medel blong famle blong hem. Yes, wan blesing blong man we i gat stret fasin, hemia we hem i save stap sef.

Hemia i defren olgeta long man we i lego stret fasin mo i giaman blong traem winim samting blong hem wan. Maet man blong giaman i traem haedem giaman blong hem wetem fasin blong tanem toktok no ol fasin we narakaen. (Ol Proveb 6:12-14) Taem hem i no wantem tok stret hem i save mekem narafala i harem nogud bitim mak from ol giaman trik blong hem. Be i no longtaem, bambae ol man oli luksave kruked fasin blong hem. Aposol Pol i talem se: “Sam man, nating we God i no mekem kot yet blong jajem olgeta, be ol sin blong olgeta i stap long klia ples finis. Mo sam man, sin blong olgeta i stap haed fastaem, be biaen, i kamaot long klia ples. Mo long sem fasin, plante taem, ol gudfala wok tu oli stap long klia ples nomo, mo samtaem sipos oli no stap long klia ples fastaem, be bambae oli mas kamaot.” (1 Timoti 5:24, 25) Nomata sipos wan papa no wan mama, wan fren, wan hasban no waef, no wan narafala man, bambae giaman fasin blong hem i mas kamaot long klia ples. ?Yumi save trastem wan man we oltaem hem i gat fasin blong giaman? No gat.

‘Tok Blong Gudfala Man i Givim Laef’

King Solomon i gohed i se: “Tok blong gudfala man i stap givim laef long man, i olsem springwota we i no save kam drae, be tok blong man nogud i blong haedem fasin blong faet blong hem nomo.” (Ol Proveb 10:11) Ol toktok oli save givhan no oli save spolem narafala. Oli save leftemap tingting blong narafala, no oli save mekem tingting blong narafala i foldaon.

King blong Isrel i soemaot wanem we i pusum man blong toktok taem hem i talem se: “Fasin blong no laekem nating narafala man, hem i mekem rao i kamaot, be lav i save kavremap olgeta rong.” (Ol Proveb 10:12, NW ) Long olgeta ples, fasin blong no laekem narafala man i mekem ol rao i kamaot, mo biaen i gat ol faet. Ol man we oli lavem Jeova oli mas sakemaot fasin ya long laef blong olgeta. ?Olsem wanem oli save mekem samting ya? Oli mas putum lav long ples blong fasin ya. Baebol i talem se: “Lav i save kavremap fulap sin.” (1 Pita 4:8, NW ) Lav i “stap stanap strong long olgeta samting,” no i “kavremap olgeta samting.” (1 Korin 13:7; Kingdom Interlinear) Ol man we oli soem trufala lav we God i stamba blong hem oli no ting se ol narafala, we oli sinman, oli mas stretgud olgeta. Sipos man i gat trufala lav, bambae hem i no mekem bigfala toktok from mastik blong narafala. Bambae hem i no tinghevi long mastik blong narafala sipos mastik ya i no brekem wan rul blong Baebol. Lav i save mekem yumi stanap strong taem man i agensem yumi long wok blong prij, long ples blong wok, mo long skul.

Waes king ya i gohed i se: “Man we i gat hed, tok blong hem i waes, be man we i no gat hed, oltaem ol man oli mas panisim hem from ol krangke fasin blong hem.” (Ol Proveb 10:13) Waes fasin blong man we i gat hed i lidim hem long stret rod. Ol gudfala toktok we hem i talem oli save givhan long narafala blong folem stret fasin. Hem mo olgeta we oli lesin long hem oli no nidim narafala blong fosem olgeta blong folem stret rod.

“Lukaot Olgeta Save”

?Olsem wanem toktok blong yumi i save kam olsem ‘bigfala wota long wel we i stap spring i kam antap,’ be i no olsem wan krik we i stap mekem plante noes be wota blong hem i smol nomo? (Ol Proveb 18:4, NW ) Solomon i ansa se: “Man we i waes i stap lukaot olgeta save we hem i save kasem, be man we i no gat hed, taem hem i tok, trabol i stap klosap nomo.”Ol Proveb 10:14.

Faswan samting we yumi nidim hemia blong fulumap tingting blong yumi wetem ol gudfala save blong God. I gat wan rod nomo blong kasem save ya. Aposol Pol i talem se: “Olgeta tok blong Baebol oli kamaot long God fastaem. Hem i putum long tingting blong ol man ya bifo, nao oli raetem long buk. Ol tok ya i stret gud blong tijim yumi long ol trutok, mo blong blokem ol krangke tok. Mo i stret gud blong stretem ol krangke fasin, mo blong tijim yumi long ol stret fasin. Ol tok ya, God i givim blong bambae yumi ol man blong hem yumi save kam waes long olgeta samting, nao bambae yumi savegud ol rod blong mekem ol gudfala wok.” (2 Timoti 3:16, 17) Yumi mas lukaot save mo stadi dip long Tok blong God, olsem we yumi wok had blong faenem wan sas samting. !Fasin blong lukaot olgeta save blong God i mekem yumi haremgud mo i karem gudfala frut!

Yumi save toktok wetem waes fasin, sipos yumi putum ol save blong Baebol long hat blong yumi. Jisas i bin talem long ol man se: “Gudfala man we i fulap long ol gudfala tingting, hem i save mekem ol gudfala fasin. Mo rabis man we i fulap long rabis tingting, hem i save mekem ol rabis fasin, from we taem man i tok, hem i stap talemaot ol samting we tingting blong hem i fulap long hem.” (Luk 6:45) Taswe, yumi mas tekem fasin ya blong tingting dip oltaem long wanem we yumi stap lanem. I tru, yumi mas traehad blong stadi mo tingting dip. !Be fasin ya i save mekem yumi haremgud long saed blong spirit! I no gat risen blong yumi folem fasin blong man we i stap toktok plante blong nating nomo.

Yes, man we i waes i mekem ol samting we i stret long ae blong God, mo hem i pulum ol narafala blong mekem ol gudfala fasin tu. Hem i haremgud long ol nambawan kakae long saed blong spirit we i stap kasem, mo i bisi oltaem long gudfala wok blong Masta. (1 Korin 15:58) From we hem i man we fasin blong hem i stret, hem i harem sef long laef blong hem mo God i glad long hem. Yes, man we i stret hem i kasem fulap blesing. I gud sipos yumi lukaot stret fasin taem yumi mekem laef blong yumi i laenap wetem ol rul blong God long saed blong samting we i gud mo samting we i nogud.

[Futnot]

^ Mifala i jenisim ol nem.

[Tok blong pija long pej 25]

Fasin blong no giaman i save mekem wan famle i hapi

[Tok blong pija long pej 26]

“Man we i waes i stap lukaot olgeta save we hem i save kasem”