Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Saenaot Olsem Ol Laet Long Taon Blong Laet

Saenaot Olsem Ol Laet Long Taon Blong Laet

Saenaot Olsem Ol Laet Long Taon Blong Laet

Fluctuat nec mergitur, we i minim se “Ol wef oli kilim hem, be hem i no draon,” i wan tok we ol man oli stap talem long saed blong bigfala taon ya, Paris.

LONG ol 2000 yia we oli pas, Paris i fesem plante trabol olsem wan sip we i fesem bigfala win, be hem i no draon. Sam long ol trabol ya oli from ol narafala kantri, mo samtaem ol manples nomo oli rebel. Naoia, Paris i wan naesfala taon, i moa naes bitim plante narafala taon long wol. Ol man oli laekem Paris from ol defdefren kaen bilding blong hem, ol naesfala rod we ol tri oli laen long tufala saed blong hem, mo ol musium we plante man long wol oli save long olgeta. Sam oli talem se Paris i ples blong ol man we oli raetem ol naesfala tok, ol man blong pentem pija, mo ol waes man blong wol. Sam narafala oli laekem moa Paris from ol gudfala kakae mo ol niufala stael blong klos.

Histri i soemaot se Katolik Jos i strong long Paris. Tu handred yia bifo, taon blong Paris i bin sapotem bigwan wan grup blong man long Yurop we oli gat hae save, mo we oli kolem olgeta se Laet. From samting ya Paris i karem nem ya se Taon blong Laet. Nating se ol man Paris oli gat save long samting ya no nogat, be tede, bighaf blong olgeta oli lesin moa long waes blong ol man we i kamaot long taem ya, i bitim skul blong olgeta.

Be, waes blong man i no bin saen olsem wan laet long laef blong ol man. Plante man tede oli traem faenem laet ya long wan narafala ples. Blong sam 90 yia nao, ol Witnes blong Jeova oli “saenaot olsem laet” long Paris. (Filipae 2:15, NW ) Olsem ol boskru blong sip, we oli gat gudhan blong fesem enikaen denja long solwota, ol Witnes tu oli save yusum ol defren rod blong prij, taem tingting blong ol man raonabaot long olgeta i stap jenis. Long rod ya nao oli save hivimap plante “gudgudfala samting blong olgeta nesen oli kam insaed.”—Hagae 2:7, NW.

Wan Bigfala Wok Long Paris

Long ol yia 1850, i gat 600,000 man we oli laef long Paris. Tede, namba blong ol man we oli stap long Paris mo ol eria raonabaot long hem, i bitim naen milian. Long Paris i gat fulap man blong ol defdefren kantri i bitim ol narafala taon long Franis. Plante man oli kam long Paris from edukesen. Wan long ol yunivesiti we i olfala moa bitim olgeta narafala yunivesiti long wol i stap long Paris. Mo i gat samwe long 250,000 studen we oli stadi long Paris. Be sam samting long saed blong Paris oli no gud tumas. I gat sam eria we oli fulap long ol tolfala stori haos. Plante man long ol ples ya oli no gat wok mo oli man blong brekem loa. Tru ya, ol Witnes blong Jeova oli nidim gudhan blong prij long ol man olsem. Oli mas lan blong jenisim fasin blong toktok blong olgeta oltaem, blong pulum ol defdefren kaen man blong lesin long mesej blong gud nius.—1 Timoti 4:10.

Evri yia, bitim 20 milian turis oli visitim Paris. Oli laekem go antap long Eiffel

Taoa, wokbaot folem Seine reva, no jes wokbaot long ol rod we oli fulap long ol bar mo restoron. Laef blong ol man long Paris i spid tumas. Christian, we i wan fultaem paenia, i talem se “oltaem ol man oli stap spid. Mo taem oli kambak long wok, oli taed.” I no isi blong storian wetem ol man we oli bisi oltaem.

Wan bigfala problem we ol Witnes blong Jeova oli stap fesem long Paris, hemia blong faenem ol man long haos blong olgeta. Sam bigfala haos oli gat wan telefon long get blong olgeta. Ol Witnes oli mas yusum telefon ya blong storian wetem man blong haos. Mo from we fasin blong stil i kam antap, sam man oli yusum ol kamera no sam narafala lektrik mesin blong gad long haos blong olgeta, mekem se i hadwok blong kam insaed blong storian wetem ol man. Ating from risen ya nao, long sam eria long Paris i gat wan Witnes nomo long evri 1,400 man. Taswe, ol Witnes oli mas yusum moa ol telefon blong prij mo oli tekem janis blong prij long rod. ?Be wanem narafala rod bakegen we ol Witnes oli yusum blong letem “laet ya i saenaot i kasem ol man?”—Matiu 5:16.

I gat plante ples mo plante janis we ol Witnes oli save yusum blong prij long ol man. Martine i luk wan woman long bas stop we i luk olsem se hem i wari bigwan. Woman ya i jes lusum gel blong hem, wan gel nomo we hem i gat. Ale, Martine i givim wan buk long woman ya we i tokbaot hop blong Baebol long saed blong laef bakegen long ded. Blong sam manis hem i no moa luk woman ya. Be biaen, hem i faenem woman ya bakegen, mo hem i statem wan Baebol stadi wetem hem. Nating se hasban blong woman ya i agensem hem, woman ya i kam wan Witnes.

Fasin Blong Tekem Janis Blong Prij i Karem Frut

Ol pablik transpot long Paris, olsem ol bas mo tren, oli ol beswan long wol. Ol man oli savegud ol tren blong Paris we oli ron aninit long graon. Evri dei, i gat 5,000,000 pasenja long ol tren ya. Ol man oli talem se Châtelet-Les-Halles, wan tren stesen long medel blong Paris, i bigwan moa mo i bisi moa i bitim olgeta narafala tren stesen long wol. Long ples ya, yu save gat plante janis blong storian wetem ol man. Evri dei, Alexandra i tekem tren blong go long wok. Wan dei hem i storian wetem wan yangfala man we i gat sik ya leukemia, we bambae hem i mas ded from. Alexandra i givim wan traket long hem we i tokbaot hop blong Paradaes. Long ol sikis wik we oli kam biaen, evri dei mo long sem ples, tufala i storian tugeta long saed blong Baebol. Wan dei, man ya i no moa kam. I no longtaem biaen, waef blong man ya i telefon long Alexandra mo askem hem blong kam long hospital from we hasban blong hem i sik bigwan. Sore tumas, taem Alexandra i kasem hospital, man ya i ded finis. Afta long ded blong man ya, waef blong hem i muf i go long Bordeaux, long saot wes blong Franis. Long ples ya ol Witnes oli visitim hem. Wan yia biaen, Alexandra i glad tumas blong kasem nius se woman ya i baptaes olsem wan Witnes blong Jeova, mo naoia hem i gat hop blong luk hasban blong hem taem God i mekem hem i laef bakegen long fiuja.—Jon 5:28, 29.

Long wan tren we i aot long Paris i go long Limoges, long medel blong Franis, wan olfala Kristin woman i storian wetem Renata. Long kantri blong Renata long Polan, hem i bin stadi faef yia long saed blong ol tijing blong jos, mo tufala lanwis ya, Hibrus mo Grik. Be hem i lusum bilif blong hem long God. Tri manis bifo we hem i mitim olfala woman ya, hem i prea long God. Nating se Renata i no intres tumas long storian blong olfala sista, hem i givim telefon namba blong hem long sista ya. Be sista ya i no lego Renata. Hem i meksua se ol Witnes oli go visitim hem. Taem wan man wetem woman blong hem, we tufala i Witnes, tufala i kam luk Renata, Renata i tingting se ‘?Bambae tufala i save tijim wanem long mi?’ Nating se Renata i stadi plante long saed blong jos, hem i gat tingting daon, taswe trutok blong Baebol i tajem hat blong hem. Hem i talem se: “Wantaem nomo mi kasem save se hemia i trutok ya.” Naoia hem i glad tumas blong serem mesej blong Baebol wetem ol narafala.

Michèle i stap skul blong lan blong draevem trak. Ol narafala studen long klas blong hem oli stat tokbaot fasin blong slip tugeta bifo mared. Michèle i talemaot se hem i no agri long fasin ya. Wan wik biaen, Sylvie, we i tija blong hem, i askem se: “?Yu yu wan Witnes blong Jeova?” Sylvie i sapraes long tingting blong Michèle we i stanap long Baebol. Sylvie i stat blong stadi Baebol, mo wan yia biaen hem i tekem baptaes.

I gat fulap naesfala garen long Paris we ol man oli go long hem blong spel. Sam Witnes oli tekem janis blong storian wetem ol man long ol garen ya. Josette, we i wantem spel smoltaem, hem i go long wan naesfala garen olsem. Ale, hem i mitim Aline, wan olfala woman, we i stap wokbaot long ples ya. Josette i storian wetem hem long saed blong ol nambawan promes long Baebol. Ale tufala i stat blong stadi Baebol tugeta, mo i no longtaem biaen Aline i tekem baptaes. Naoia, Aline we i gat 74 yia, i joen long wok blong prij fultaem mo i glad tumas long ol blesing we hem i kasem taem hem i serem ol Kristin trutok wetem ol narafala.

Laet Blong Olgeta Nesen

Ol Witnes long Paris oli no nidim blong go long ol kantri farawe blong faenem ol defren kaen man. Long olgeta man we oli laef long Paris, 20 pesen oli kamaot long ol narafala kantri. I gat ol Kristin kongregesen mo grup long 25 defren lanwis.

Olgeta we oli joen long spesel wok ya oli mas gat gudhan mo fasin blong yusumgud tingting blong olgeta. Wan Witnes blong Filipin i faenem wan gudfala ples blong hem blong prij. Taem hem i go long ol stoa, hem i traem storian wetem ol narafala man Filipin. Long rod ya nao hem i statem plante Baebol stadi.

I gud blong tekem fas step blong prij long ol man. Long Disemba 1996, sam Witnes blong wan kongregesen we oli toktok narafala lanwis, oli faenemaot se wan so, we plante man long wol oli save long hem, i kam long Paris. Ale, oli mekemap tingting blong olgeta blong traem storian wetem ol man we oli pleplei long so ya. Wan naet afta we so i finis, oli gat janis blong storian wetem ol man ya bifo we oli gobak long hotel blong olgeta. From we ol Witnes oli tekem fas step blong prij long ol man ya, oli seremaot 28 Baebol, 59 Kristin buk, 131 buklet, mo 290 magasin. Long en blong trifala wik we ol man blong plei long so ya oli stap long Paris, wan long olgeta i askem se: “?Mi mas mekem wanem blong kam wan Witnes blong Jeova?” Mo wan narawan i talem se: “!Mi wantem prij long kantri blong mi!”

Faenem Ol Sas Samting We Oli Haed

Ol man we oli visitim Paris oli faenem se, nomata weples oli luk, i gat plante sas samting we ol man oli wokem longtaem bifo. Be, i gat sam narafala samting we oli sas moa. Aniza i kam long Paris wetem angkel blong hem, we i wok long nem blong kantri blong olgeta. Oltaem Aniza i stap ridim Baebol long haos blong hem. Wan dei, taem hem i rere blong aot, wan paenia i givim traket ya long hem, Yu Save Bilif Long Baebol. Paenia ya i mekem plan blong kambak wan wik biaen, mo hem i statem wan Baebol stadi wetem Aniza. Famle blong Aniza i agensem hem bigwan. Be hem i gohedgud long stadi blong hem go kasem we hem i tekem baptaes. ?Wanem tingting blong hem long saed blong janis we hem i gat blong serem trutok wetem ol narafala? “Fastaem, wok blong prij i strong blong mekem from we mi stap sem. Be nating se i olsem, taem mi ridim Baebol, samting ya nao i pulum mi blong mekem wok ya. Sipos mi no joen long wok ya, bambae mi no save gat pis long tingting blong mi.” Plante Witnes long Paris, we oli “wok strong long ol wok ya blong Masta,” oli gat tingting olsem hem.—1 Korin 15:58.

Trutok blong Baebol i saenaot tu long ol eria jes afsaed long Paris. Long ol eria ya ol Witnes oli faenem sam narafala “sas samting” bakegen. Bruce i gat wan fren we i kam wan Witnes blong Jeova i no longtaem. Hem i go luk fren ya from we hem i wantem lesin long sam miusik blong hem. Taem hem i kamtru long haos blong fren blong hem, hem i faenem se fren ya i stap storian wetem sam narafala fren bakegen long saed blong Baebol. Ale, Bruce i lesin long storian blong olgeta. Hem i agri blong stadi Baebol, be hem i gat sam problem blong winim. “Long eria blong mifala, ol man oli savegud mi. Fasbon brata blong mi i stap faet oltaem, mo mi mi stap mekem ol pati we ol man oli danis mo mekem plante noes. ?Ol narafala bambae oli talem wanem sipos mi kam wan Witnes blong Jeova?” Nating se ol man oli askem Bruce oltaem blong mekem ol pati ya, hem i lego wok ya. Wan manis biaen hem i stat blong joen long wok blong prij, hem i se: “Evriwan long eria blong mi oli wantem save from wanem mi kam wan Witnes.” I no longtaem biaen hem i tekem baptaes. Mo biaen, hem i kasem janis ya blong go long Ministeriol Trening Skul.

I nidim bigfala traehad blong faenem ol sas samting. !Be, tingbaot bigfala glad we i kamaot taem traehad ya i karem frut! Long Paris, Jacky, Bruno, mo Damien oli man blong wokem bred. Jacky i talem se: “Neva man i save faenem mifala long haos blong mifala, from we mifala i stap wok oltaem.” Patrick, wan paenia, i luk sam smol rum antap long wan stori haos. Hem i tingting se i mas gat man long wan long ol rum ya. Ale, hem i go bakegen mo bakegen, blong faenem man long rum ya. Nao, wan aftenun hem i mitim Jacky we i bin stap smol taem nomo long rum ya. ?Wanem frut i kamaot from? Trifala fren ya oli kam Witnes blong Jeova mo trifala i faenem narafala wok mekem se trifala ya i save joen fulwan long wok blong Jeova.

Kwaetem Wan Strongfala Win

Long ol yia we oli jes pas, sam niuspepa, televisin, mo radio long Franis oli tokbaot ol Witnes blong Jeova olsem wan krangke grup we i denja long ol man. Long 1996, ol Witnes oli joen wetem fulhat blong olgeta long wok blong seremaot bitim naen milian pepa we nem blong hem, Ol Witnes Blong Jeova—Ol Samting We Yu Mas Save. Pepa ya i givim plante save mo i gat gudfala frut i kamaot from wok ya.

Ol Witnes oli traehad blong givim pepa ya long evri man. Plante haeman we oli wok long gavman oli talem se oli glad from wok we ol Witnes oli mekem. Wan man we i wok blong munisipol i raet se: “I gud tumas we ol Witnes blong Jeova oli seremaot pepa ya. Pepa ya i stretem plante giaman toktok.” Wan dokta i talem se: “!Longtaem finis mi stap wet long samting ya!” Wan man we i stap long Paris i raet se: “Mi ridim pepa ya Ol Witnes Blong Jeova—Ol Samting We Yu Mas Save. Mi mi wantem save moa mo mi agri long wan fri Baebol stadi.” Wan narafala man i raet se: “Tangkiu tumas from fasin blong yufala blong no giaman.” Wan woman we i Katolik i talem long ol Witnes se: “!I gud we naoia yufala i ansa long ol giaman toktok ya!”

Long 1997, ol yangfala Witnes long Paris oli glad tumas blong tekpat long wan spesel wok blong prij long ol yangfala Katolik long taem blong Catholic World Youth Day. Nating se weta i hot bitim 35 digri, samwe long 2,500 Witnes oli joen long wok ya. Long tu dei nomo, oli givimaot 18,000 buklet we nem blong hem, A Book For All People long ol yangfala we oli kam long ol narafala kantri blong wol. Wok ya i givim wan gudfala witnes long nem blong Jeova mo i planem plante sid blong trutok. Antap long samting ya, wok ya i givim paoa long ol yangfala Witnes. Wan yangfala sista i kambak eli long spel blong hem blong joen fulwan long spesel wok ya, hem i raetem se: “Ol man blong Jeova long wol oli hapi, mo oli yusum paoa blong olgeta blong leftemap nem blong hem. !Mi haremgud moa long tufala dei ya, i bitim olgeta dei we mi spel long laef blong mi! (Ol Sam 84:10)”

Februari 28, 1998, i makem 65 yia we Hitler i givim oda blong putum tabu long wok blong ol Witnes blong Jeova long Jemani. Long dei ya, ol Witnes blong Jeova long Franis oli rentem ol bigfala rum mo singaot ol man oli kam luk video kaset ya, Jehovah’s Witnesses Stand Firm Against Nazi Assault. Video kaset ya i tokbaot ol fasin nogud we ol Nasi oli mekem agensem ol man blong Jeova. Ol Witnes oli singaotem bitim seven milian man oli kam luk video ya blong harem toktok blong sam man blong raetem histri wetem samfala we oli bin stap long ol rabis kalabus, oli storebaot ol samting we i bin hapen long taem ya. Ol stori ya i rili tajem hat blong olgeta we oli lesin. Long eria blong Paris nomo, klosap 5,000 man oli joen long miting ya, mo plante long olgeta oli no ol Witnes blong Jeova.

Plante man long Paris oli gat bigfala tangkiu from laet long saed blong spirit, mo oli glad tumas we ol man blong talemaot Kingdom oli saenaot olsem ol laet. Hem i olsem we Jisas i talem se: “I gat plante kakae tumas i stap long garen we i rere finis, be smol man nomo oli stap blong karem i go long haos.” (Matiu 9:37) Strong tingting we ol Witnes blong Jeova oli gat blong winim ol traem we oli kasem long wok blong prij long taon ya, i mekem se Paris i kam Taon blong Laet long wan spesel fasin, mo i leftemap nem blong Jeova.

[Tok blong pija long pej 9]

Taon Hol

[Tok blong pija long pej 9]

Louvre Musium

[Tok blong pija long pej 9]

Opera Haos we oli kolem Garnier

[Tok blong pija long pej 10]

Serem mesej blong Baebol wetem ol man we oli bisi long eni ples we oli stap long hem