Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Yumi No Kam Slak Blong Mekem Ol Gudfala Fasin

Yumi No Kam Slak Blong Mekem Ol Gudfala Fasin

Yumi No Kam Slak Blong Mekem Ol Gudfala Fasin

“Bambae yumi no kam slak blong mekem ol gudfala fasin, from we sipos yumi mekem olsem, bambae long stret taem blong hem, yumi save kasem kakae from ol hadwok ya blong yumi.”—GALESIA 6:9.

1, 2. (a) ?From wanem yumi nidim longfala tingting blong mekem wok blong God? (b) ?Olsem wanem Ebraham i mekem tingting blong hem i longfala, mo wanem i givhan long hem blong mekem olsem?

 YUMI ol Witnes blong Jeova, yumi laekem tumas blong mekem samting we God i wantem. Yumi haremgud tu blong karem “yok” ya we ol disaepol blong Jisas oli mas karem. (Matiu 11:29) Nating se i olsem, i no isi oltaem blong mekem wok blong Jeova mo Kraes. Aposol Pol i soemaot samting ya i klia nomo, taem hem i talem long ol Kristin brata mo sista blong hem se: “Yufala i mas mekem tingting blong yufala i longfala, blong yufala i save mekem ol samting we God i wantem. Nao bambae yufala i save kasem ol samting ya we hem i promes blong givim long yufala.” (Hibrus 10:36) Yumi mas mekem tingting blong yumi i longfala, from we sam samtaem i strong blong mekem wok blong God.

2 Laef blong Ebraham i soemaot samting ya. Plante taem hem i fesem ol strong disisen mo bigfala wari. Taem Jeova i talem long hem blong livim gudfala laef we hem i gat long Uru, hemia i stat nomo blong ol samting we oli traem hem. Afta, i gat hadtaem blong kasem kakae, ol man raonabaot oli agensem hem, klosap i lusum woman blong hem, sam manples blong hem oli agensem hem, mo ol enemi oli kam faet agens long hem. Be, ol bigfala traem moa oli stap fored long hem yet. Nating se i olsem, Ebraham i no kam slak blong mekem ol gudfala fasin. Yumi sapraes long samting ya, taem yumi tingbaot se hem i no gat fulwan Tok blong God, olsem yumi gat tede. Be, hem i save faswan profet tok we God i bin talemaot se: “Yu mo woman ya, bambae yutufala i no laeklaekem yutufala, bambae yutufala i stap agens long yutufala. Ol pikinini we bambae oli kamaot biaen long yu, mo ol pikinini we bambae oli kamaot biaen long hem [“laen blong hem,” NW ], bambae oli stap badfren long olgeta.” (Jenesis 3:15) Ebraham ya nao we Laen ya i mas kamaot long hem. Taswe, Setan bambae i mas agensem hem. Save ya i givhan long Ebraham blong winim ol traem wetem glad.

3. (a) ?From wanem ol man blong Jeova tede oli save se bambae oli mas kasem trabol mo hadtaem? (b) ?Galesia 6:9 i leftemap tingting blong yumi blong mekem wanem?

3 Ol man blong Jeova tede tu oli save se bambae oli kasem trabol mo hadtaem. (1 Pita 1:6, 7) Yes, Revelesen 12:17 i givim woning se Setan i stap “faet agens” long ol tabu man we oli stap yet long wol ya. Mo “ol narafala sipsip” oli joen wetem ol tabu man ya. From samting ya, Setan i kros long olgeta tu. (Jon 10:16) Antap long fasin agens we ol Kristin oli kasem long wok blong prij, maet long prapa laef blong olgeta tu i gat ol trabol we oli mas winim. Pol i givim advaes ya se: “Bambae yumi no kam slak blong mekem ol gudfala fasin, from we sipos yumi mekem olsem, bambae long stret taem blong hem, yumi save kasem kakae from ol hadwok ya blong yumi.” (Galesia 6:9) Yes, Setan i wantem tumas blong spolem bilif blong yumi, be yumi mas stanap strong long bilif blong yumi, blong blokem hem. (1 Pita 5:8, 9) ?Wanem i save kamaot taem yumi stanap strong long bilif? Jemes 1:2, 3 i eksplenem se: “Ol brata mo sista. Taem plante samting oli stap kam blong traem yufala, bambae yufala i save luk olgeta olsem samting blong harem gud, from we yufala i save se taem bilif blong yufala i strong, nao yufala i winim ol samting ya blong traem yufala, bambae yufala i save kam strong moa blong stanap longtaem.”

Agensem Yumi Stret

4. ?Olsem wanem Setan i agensem ol man blong God stret, blong traem pulum olgeta oli no moa holemstrong long God?

4 Laef blong Ebraham i soemaot gud ‘plante samting we oli kam blong traem’ ol Kristin tede. Wan traem blong Ebraham, hemia taem hem i mas blokem ol enemi blong Sina we oli kam blong faet agensem hem. (Jenesis 14:11-16) Yumi no sapraes se, Setan i gohed yet blong agensem stret ol man blong God, taem hem i pusum samfala blong ronem yumi mo kilim yumi. Stat long en blong Seken Wolwo kasem naoia, long plante kantri, gavman i putum tabu long Kristin wok we ol Witnes blong Jeova oli stap mekem blong tijim ol man. Buk ya 2001 Yearbook of Jehovah’s Witnesses i tokbaot olsem wanem ol enemi blong ol Kristin long Angola oli mekem i nogud tumas long olgeta. !Be ol Kristin brata blong yumi long ol kantri olsem oli dipen long Jeova, oli stanap strong, oli no kam slak. Oli no givimbak raf fasin long ol enemi ya mo oli no girap agensem olgeta. Oli gohed nomo blong talemaot gud nius, mo oli lukaotgud.—Matiu 24:14.

5. ?Olsem wanem ol yangfala long skul oli save ronem mo mekem trabol long ol Kristin yangfala?

5 Be, i no oltaem we tok ya ‘ronem’ i minim se oli kilim yumi. Afta we plante taem i pas, Ebraham i kasem blesing, hem i gat tu pikinini boe blong hem, nem blong tufala Ismael mo Aesak. Nao Jenesis 21:8-12 i tokbaot wan taem we Ismael i “stap laf nogud” long Aesak. Long leta we Pol i raetem i go long ol man Galesia, hem i soemaot se Ismael i no jes tok plei long Aesak. !Pol i talem se Ismael i ronem Aesak! (Galesia 4:29) Taswe, yumi save talem se, taem ol fren long skul mo ol narafala man oli tok blong jikim mo agensem yumi, i olsem we oli stap ronem yumi. Wan yangfala Kristin we nem blong hem Ryan, i tingtingbak long ol trabol we ol yangfala long klas blong hem oli bin mekem long hem, i se: “Blong kasem skul, mi mas ron long bas blong 15 menet. Be hemia i olsem plante aoa, from we ol narafala yangfala oli stap tok nogud long mi mo jikim mi. Oli hotem ol smosmol pis waea wetem majes, nao oli bonem skin blong mi wetem waea ya.” ?From wanem oli mekem nogud fasin ya? “From we, tijing we mi mi kasem long ol man blong God, i mekem se mi mi defren long ol narafala yangfala long skul.” Papa mama blong Ryan tufala i givhan gud long hem, nao hem i naf blong stanap strong long bilif blong hem. ?Ol yangfala, olsem wanem long yufala? ?Ol tok jik blong ol narafala yangfala i mekem tingting blong yufala i foldaon? !Yufala i no mas kam slak! Sipos yufala i stanap strong long bilif, bambae yufala i kasem save long tok ya blong Jisas se: “Yufala we ol man oli stap spolem nem blong yufala, mo oli stap mekem i nogud long yufala, mo oli stap giaman, oli stap talem ol rabis tok agens long yufala from we yufala i man blong mi, yufala i save harem gud.”—Matiu 5:11.

Ol Wari Blong Laef

6. ?Wanem sam samting we oli save mekem trabol i kamaot bitwin sam Kristin tede?

6 Bighaf blong ol traem we yumi kasem, hemia ol wari blong laef evri dei. Ebraham tu i mas faenem rod blong winim trabol we i kamaot bitwin long ol wokman blong hem mo ol wokman blong Lot. (Jenesis 13:5-7) Sem mak tede, trabol i save kamaot bitwin samfala from we prapa fasin blong olgeta i defdefren, no maet from ol smosmol jalus. Trabol olsem i save mekem se oli kam badfren mo i save spolem pis blong kongregesen. “Taem ol man oli jalus, mo oli wantem kam hae moa long narafala man, evri samting i go olbaot, nao olgeta fasin nogud oli stap kamtru.” (Jemes 3:16) !I impoten tumas we yumi no kam slak! Oltaem, Ebraham i tingbaot narafala fastaem. Yumi mas mekem i sem mak, mo no letem flas blong yumi i blokem pis.—1 Korin 13:5; Jemes 3:17.

7. (a) ?Wan Kristin i mas mekem wanem sipos wan narafala Kristin i mekem i no stret long hem? (b) ?Olsem wanem Ebraham i soemaot rod blong holem pis wetem ol narafala man?

7 Maet i kam olsem wan traem long yumi blong holem pis wetem wan Kristin brata no sista we i mekem i no stret long yumi. Ol Proveb 12:18 i talem se: “Ol tok nogud we man i sakem we i no tingbaot i save mekem narafala man i harem nogud, olsem we naef blong faet i stikim hem.” Maet narafala i no minim blong spolem yumi, be sipos hem i talem wan tok we hem i no tingting gud long hem fastaem, tok ya i save stikim gud yumi. Samting ya i mowas sipos yumi ting se hem i minim nomo blong spolem yumi no sipos hem i talemaot tok ya olbaot. (Ol Sam 6:6, 7) !Be wan Kristin i no mas letem ol tok olsem i spolem filing blong hem gogo hem i kam slak! Sipos samting ya i kamaot long yu, yu mas mekem wan samting blong stretem. Yu save go luk hemia we i mekem toktok ya, mo storebaot bisnes ya long kaen fasin. (Matiu 5:23, 24; Efesas 4:26) Yu mas wantem blong fogivim hem. (Kolosi 3:13) Sipos yumi no holem kros, yumi save harem gud bakegen, mo yumi save frengud bakegen wetem Kristin brata blong yumi. Maet Ebraham i bin harem nogud long Lot, be hem i no stap kros long hem longtaem. !Tingbaot, hem i hareap blong go blokem ol man we oli kam holem Lot mo famle blong hem!—Jenesis 14:12-16.

Traem We Yumi Nomo i Mekem

8. (a) ?Olsem wanem ol Kristin oli save mekem olgeta nomo “oli harem nogud tumas”? (b) ?From wanem Ebraham i save holem stret tingting long saed blong ol sas samting blong wol?

8 Sam traem, yumi nomo i pulum i kam long yumi. Tingbaot tok we Jisas i talem long ol man blong hem: “I nogud yufala i stap hivimap ol gudgudfala samting blong yufala long wol ya blong kam rijman. Long ples ya, ol kakros oli save kakae, mo rosta i save spolem ol samting, mo i gat ol man blong stil we oli save brekem haos, blong go insaed blong stil.” (Matiu 6:19) Nating se yumi kasem advaes ya, sam Kristin oli stap mekem olgeta nomo “oli harem nogud tumas,” taem oli putum ol sas samting fastaem long ol samting long saed blong Kingdom. (1 Timoti 6:9, 10) Ebraham i rere blong lego ol gudgudfala samting we oli mekem laef i isi, blong hem i save mekem God i glad. “From we hem i stap bilif strong long God, taswe hem i stap long kantri ya we God i mekem promes blong hem long hem bifo, be hem i wan strenja nomo. Hem wetem Aesak mo Jekob, we God i givim sem promes nomo long trifala evriwan, trifala i stap long ol haos tapolen nomo. Ebraham i mekem olsem, from we hem i stap wet blong go long wan taon we fandesen blong hem i save stap oltaem nomo. Taon ya, God i mekem ol plan blong hem, mo i wokem finis i stap.” (Hibrus 11:9, 10) Ebraham i bilif long wan “taon,” no gavman blong God long fiuja, mo samting ya i givhan long hem blong no trastem ol sas samting. Yumi waes sipos yumi folem fasin blong hem.

9, 10. (a) ?Olsem wanem man we i wantem kam hae moa long narafala i save pulum wan traem i kam long hem wan? (b) ?Olsem wanem wan Kristin brata tede i save stap “daon moa” long ol narafala?

9 Tingbaot wan narafala samting bakegen. Baebol i givim strong woning ya se: “Sipos wan man i stap ting se, ‘Mi mi wan man ya,’ be hem i man nating nomo, hem i stap giaman nomo long hem.” (Galesia 6:3) Mo tu, Baebol i talem se: “I nogud wan long yufala i tok flas, no i mekem wan samting blong leftemap hem nomo. Yufala i mas mekem tingting blong yufala i stap daon.” (Filipae 2:3) Samfala we oli no lesin long advaes ya, oli pulum ol traem oli kam long olgeta bakegen. Oli tingbaot moa blong kam wan bigman long ae blong ol narafala i bitim we oli wantem mekem “wan gudfala wok.” Nao, taem oli no kasem wok insaed long kongregesen, oli harem nogud mo toktok smol from.—1 Timoti 3:1.

10 Ebraham i givim wan gudfala eksampol long yumi, olsem wanem blong ‘no letem tingting blong yumi i go antap.’ (Rom 12:3) Taem hem i mitim Melkisedek, hem i no mekem olsem we hem i hae moa from we God i blesem hem bigwan, no gat. Hem i luksave haenem blong Melkisedek olsem wan pris blong God, mo hem i soemaot samting ya taem hem i givim haf long ol samting we hem i winim long faet. (Hibrus 7:4-7) Ol Kristin tede tu, oli mas soem se oli stap “daon moa” long ol narafala, oli no mas wantem se ol narafala oli leftemap olgeta. (Luk 9:48) Sipos yu luk se olgeta we oli lukaot long kongregesen oli no stap givim wok long yu, i gud blong skelem ol fasin mo wok blong yu, mo traem luk olsem wanem yu save kamgud moa. I nogud blong kam kros from we yu no kasem wan wok long kongregesen. I moagud blong gohed strong long wok we yu yu gat finis, hemia wok blong halpem ol narafala man blong save Jeova. Yes, “God i gat paoa, mo yufala i mas putum yufala i stap daon, aninit long han blong hem. Nao long taem we hem i luk se i stret, hem bambae i leftemap yufala.”—1 Pita 5:6.

Bilif Long Ol Samting We Yumi No Luk

11, 12. (a) ?From wanem samfala long kongregesen maet oli ting se dei blong Jeova i no moa klosap? (b) ?Olsem wanem Ebraham i givim gudfala eksampol taem hem i mekem laef blong hem i stanap long bilif long ol promes blong God?

11 Wan narafala samting we i save traem yumi, hemia se, maet i luk olsem we en blong rabis fasin blong wol ya i longwe yet. Long 2 Pita 3:12, ol Kristin oli kasem advaes blong “stap wet long Dei blong God, . . . mo gohed blong wok blong mekem Dei ya i kamtru kwik.” Be, fulap Kristin oli bin wet plante, plante yia blong luk ‘dei’ ya. From samting ya, tingting blong samfala i kam slak, mo oli no moa ting se dei ya i klosap.

12 Bakegen, yumi save tingbaot eksampol blong Ebraham. Olgeta laef blong hem i stanap long bilif long ol promes blong God, nating se ol promes ya bambae oli no kamtru long taem blong hem. I tru, hem i laef gogo hem i luk boe blong hem Aesak i kam bigwan. Be, plante handred yia biaen nomo, ol pikinini blong Ebraham oli kam plante, “olsem ol sta long skae, mo olsem sanbij daon long solwota.” (Jenesis 22:17) Nating se i olsem, Ebraham i no kam kros mo hem i no letem tingting blong hem i kam slak. Taswe, aposol Pol i tokbaot Ebraham mo ol narafala olfala bifo se: “Olgeta man ya oli stap bilif strong long God, be taem oli ded, oli no kasem ol samting ya yet we God i promes finis blong givim long olgeta. Olgeta oli stap luk ol samting ya olsem we ol samting ya oli stap longwe yet long olgeta, be oli glad tumas blong luk. Nao olgeta oli stap talemaot we oli stap long wol ya, be i olsem we oli strenja nomo, wol ya i no prapa ples blong olgeta.”—Hibrus 11:13.

13. (a) ?Olsem wanem ol Kristin tede oli olsem ol “strenja”? (b) ?From wanem Jeova bambae i finisim ol rabis fasin blong naoia?

13 Yes, Ebraham i mekem laef blong hem i stanap long ol promes blong God we oli “stap longwe yet.” !Tede, yumi save strong moa blong mekem samting ya, from we klosap nomo, ol promes ya bambae oli kamtru! Yumi mas gat semfala tingting olsem Ebraham, se yumi olsem “strenja nomo” long wol ya blong Setan. Yumi no mas tekem wan fasin blong laef we yumi ronem ol samting we oli blong mekem yumi harem gud nomo. I tru, yumi evriwan i glad tumas sipos yumi no nid blong wet smoltaem moa blong “ol samting blong wol ya bambae i lus.” I gud moa sipos oli lus naoia nomo. (1 Pita 4:7) Maet yumi gat wan bigfala sik. Maet tingting blong yumi i hevi from ol wari long saed blong mane. Be, yumi mas rimemba se, taem bambae Jeova i finisim ol rabis fasin, hem i no mekem samting ya jes blong tekemaot yumi long ol trabol blong yumi. Hem i wantem mekem nem blong hem i tabu tu. (Esikel 36:23; Matiu 6:9, 10) Bambae en i kam long stret taem we i laenap wetem stamba tingting blong Jeova, be i no long taem we i stret long tingting blong yumi.

14. ?Olsem wanem God i mekem i gud long ol Kristin tede taem hem i wet long yumi?

14 Tingbaot tu se: “Sam man oli ting se Masta blong yumi i stap tektaem tumas, i no mekem promes blong hem i kamtru kwik, be i no olsem. Hem i stap mekem tingting blong hem i longfala blong wet long yufala, from we hem i no wantem se bambae wan man i lus.” (2 Pita 3:9) Makem poen ya se, God i stap “wet long yufala,” hemia yumi insaed long Kristin kongregesen. Ating sam long yumi i nidim moa taem yet blong jenisim sam fasin mo kamgud moa. Olsem nao, ‘long fes blong God, laef blong yumi i klin gud, mo i no gat wan samting i rong long laef blong yumi. Nao long fasin ya, yumi gat pis wetem God.’ (2 Pita 3:14) Taswe, yumi save glad se God i stap wet long yumi.

Kasem Glad Nating Se i Gat Trabol

15. ?Olsem wanem Jisas i naf blong stap glad taem hem i fesem plante traem? ?Mo olsem wanem eksampol blong Jisas i save givhan long ol Kristin tede?

15 Laef blong Ebraham i lanem ol Kristin tede long plante samting. Hem i soemaot bilif, be i no hemia nomo. Hem i gat longfala tingting, hem i waes, hem i no fraet, hem i no tingbaot hem wan fastaem, mo hem i gat lav. Hem i putum wosip blong Jeova fastaem long ol narafala samting long laef blong hem. Be, yumi mas tingbaot se, bigfala eksampol blong yumi, hemia Jisas Kraes. Hem tu i kasem plante traem mo trabol, be hem i neva lusum glad blong hem. ?From wanem? From we hem i tingting oltaem long gudfala fiuja blong hem. (Hibrus 12:2, 3) Taswe, Pol i prea se: “God nomo i save mekem tingting blong man i longfala, mo i save leftemap tingting blong hem. Mo prea blong mi, we hem bambae i givhan long yufala, blong bambae yufala evriwan i kam we yufala i gat sem tingting nomo, from we yufala i folem fasin blong Jisas Kraes.” (Rom 15:5) Sipos yumi holem stret tingting, yumi save kasem glad, nating se Setan i sakem plante samting long yumi blong traem blokem yumi.

16. ?Yumi save mekem wanem taem yumi harem se ol trabol oli bigwan tumas blong winim?

16 Taem yumi harem se ol trabol oli bigwan tumas blong winim, tingbaot we, Jeova i lavem Ebraham, mo i lavem yumi tu. Hem i wantem se yumi winim ol trabol ya. (Filipae 1:6) Trastem Jeova fulwan, bilif strong se, “hem i no save letem wan samting i traem yumi, we i strong tumas long yumi. Be stret long taem ya we samting olsem i traem yumi, hem bambae i mekem rod blong yumi, blong yumi winim samting ya.” (1 Korin 10:13) Wokem fasin blong ridim Baebol evri dei. (Ol Sam 1:2) Prea oltaem, askem long Jeova blong givhan long yu blong stanap strong. (Filipae 4:6) Bambae hem i ‘givim tabu spirit long ol man we oli askem long hem.’ (Luk 11:13) Yusum ol samting we Jeova i stap givim long yumi blong stap strong long bilif, olsem ol buk we oli givhan long yumi blong stadi Baebol. Mo tu, askem ol Kristin brata blong oli givhan long yu. (1 Pita 2:17) Joen oltaem long ol Kristin miting. Long ples ya, bambae yu harem ol tok we yu nidim blong leftemap tingting blong yu blong stanap strong. (Hibrus 10:24, 25) Man we i stanap strong, bambae God i agri long hem, mo bilif blong hem i save mekem hat blong God i glad tumas. !Sipos yu gat strong tingting long samting ya, bambae yu save glad tumas!—Ol Proveb 27:11; Rom 5:3-5.

17. ?From wanem ol Kristin oli no letem tingting blong olgeta i kam slak?

17 Jeova i lavem Ebraham olsem “fren” blong hem. (Jemes 2:23) Nating se i olsem, laef blong Ebraham i fulap long ol traem mo trabol. Taswe naoia, long hadtaem ya “klosap long Lasdei,” ol Kristin oli mas save se bambae i sem mak. Yes, Baebol i givim woning se “ol man nogud wetem ol man blong giaman, bambae oli save gohed blong mekem i mowas olgeta.” (2 Timoti 3:1, 13) Bitim we yumi letem tingting blong yumi i kam slak, yumi mas kasem save se ol traem we yumi fesem oli soemaot klia se en blong rabis wol blong Setan i klosap. Be Jisas i bin talem se, “man we i stanap strong gogo olgeta samting ya i finis, bambae God i sevem hem.” (Matiu 24:13) !From samting ya, ‘yumi no mas kam slak blong mekem ol gudfala fasin!’ Yumi mas folem eksampol blong Ebraham, mo stap wetem ol man we “oli bilif strong, mo we tingting blong olgeta i longfala, nao oli save kasem ol samting we God i promes blong givim long olgeta.”—Hibrus 6:12.

?Yu Yu Makem?

• ?From wanem ol man blong Jeova tede oli save se bambae oli kasem traem mo trabol?

• ?Wanem ol rod we Setan i save yusum blong agensem yumi stret?

• ?Olsem wanem yumi save stretem ol smosmol rao bitwin ol Kristin?

• ?Olsem wanem fasin flas mo fasin tinghae long yumi wan i save mekem traem i kamaot?

• ?Olsem wanem Ebraham i givim gudfala eksampol blong wet long ol promes blong God?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 26]

Plante yangfala Kristin oli kasem trabol taem ol narafala yangfala oli jikim olgeta

[Tok blong pija long pej 29]

Long taem blong Ebraham, ol promes blong God oli “stap longwe yet,” be hem i mekem laef blong hem i stanap long olgeta