Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Wanem Samting i Sas Tumas?

?Wanem Samting i Sas Tumas?

?Wanem Samting i Sas Tumas?

Wan man i save glad bigwan sipos hem i save se hem i gat wan samting we i sas tumas. ?Be wanem samting i sas olsem? ?Bigfala mane? ?Ol naesfala ring mo jen? ?Wan haenem? Plante man oli tinghae long ol samting ya. Ol samting ya oli save givim wanem we man i nidim long saed blong bodi, oli save mekem laef blong hem i gat moa mining, mo oli save mekem hem i haremgud from we ol narafala oli tinghae long hem no wok blong hem. ?Yumi stap traehad blong kasem ol samting ya? ?Yumi hop se ol samting ya nao bambae oli halpem yumi blong kasem ol mak mo plan blong yumi long fiuja?

PLANTE taem, wan man i tinghae long wan samting sipos hem i rili nidim samting ya mo sipos samting ya i stret long wanem we hem i wantem. Yumi laekem ol samting we oli mekem yumi haremgud mo we oli mekem se fiuja blong yumi i sefgud. Yumi wantem faenem ol samting we kwiktaem nomo oli save mekem yumi haremgud, oli save leftemap tingting, mo we oli save pulum ol narafala blong tingbaot yumi. Be, i no stret blong talem se wan samting i sas, jes from we yumi wantem samting ya no from we hem i stret long wanem we yumi laekem nomo. Hemia i soem se yumi no stap yusum tingting blong yumi blong luksave samting we i impoten mo yumi no stap lukluk i go long fiuja. Tru ya, wan samting i sas tumas, taem yumi luksave se yumi nidim samting ya moa bitim olgeta narafala samting.

?Wanem samting yumi nidim moa bitim olgeta narafala samting? Fastaem, man i no save gat wan samting we i sas, sipos hem i no gat laef. Sipos yumi no laef, yumi no stap samples. King Solomon blong Isrel bifo i raetem se: “Ol man we oli ded finis oli no moa save wan samting. . . . Bambae i no gat wok, mo tingting, mo save, mo waes long Hom blong ol Dedman [beregraon blong ol man], mo hemia nao ples we bambae yumi go long hem.” (Prija 9:5, 10) Taem yumi ded, yumi mas lego evri samting we yumi gat. Taswe, yumi rili nidim wan samting we bambae i sevem laef blong yumi, hemia i impoten moa bitim olgeta narafala samting. ?Wanem nao samting ya?

?Wanem Bambae i Sevem Laef Blong Yumi?

King Solomon i talem se: “Mane i save givhan blong mekem laef blong yu i gud.” (Prija 7:12) Sipos yumi gat mane, yumi save pem kakae mo wan gudfala haos. Maet yumi save haremgud blong visitim ol kantri farawe. Mane i save givhan long yumi blong pem ol samting we yumi nidim, taem yumi no moa save wok from we yumi kam olfala no yumi sik. Yes, from mane yumi save mekem plante samting. Be, mane i no save sevem laef blong yumi. Aposol Pol i givim advaes long Timoti se: “Yu mas tok strong long olgeta we oli rijman long ol samting blong wol ya, blong oli no letem tingting blong olgeta i go antap tumas. Mo bambae oli no putum tingting blong olgeta long ol mane blong olgeta, from we mane i no wan samting blong stap longtaem. Oli mas putum tingting blong olgeta i stap long God nomo, we hem i stap givim plante samting long yumi, blong yumi harem gud long hem.” (1 Timoti 6:17) Nating sipos yumi kasem olgeta mane long wol ya, be mane ya i no naf blong pem laef blong yumi.

Tingbaot stori blong wan man we nem blong hem Hitoshi. Hitoshi i gruap long wan famle we i pua, mo from samting ya hem i wantem tumas blong kam rij. Hem i bilif strong se mane i gat bigfala paoa. Long tingting blong hem, man we i gat mane i save pem narafala man blong mekem eni samting we hem i wantem. Wan dei wan man i kam long doa blong Hitoshi mo i askem hem sipos hem i save se Jisas Kraes i ded blong sevem hem. Hitoshi i intres tumas long kwestin ya from we hem i ting se i no gat man we i wantem ded blong sevem wan man olsem hem. Hem i go long wan miting mo i lesin long wan tok long saed blong Baebol. Hem i sapraes blong harem advaes se yumi mas gat wan ‘ae we i klia gud.’ Man we i givim tok ya i talem se wan ae we i “klia gud” i save lukluk i go long fiuja mo i tingbaot ol samting long saed blong spirit. (Luk 11:34, NW ) Hitoshi i stat blong putum ol sas samting long saed blong spirit long fasples, hem i no moa spenem taem jes blong wokhad from mane.

Taem yumi gat mane, maet yumi harem sefgud mo laef blong yumi i kwaet from we yumi no fesem hadtaem long saed blong mane. Taem yumi gat plante samting, yumi no wari tumas from ol samting we yumi nidim evri dei. Wan naesfala haos long wan naesfala eria i save mekem yumi haremgud, from we hemia gudfala risal we i kamaot from hadwok blong yumi. Mo maet yumi winim respek blong ol narafala from naesfala klos mo naesfala trak blong yumi.

Hem i wan blesing blong “stap glad long ol samting ya we yumi stap hadwok long hem.” (Prija 3:13) Mo taem yumi gat plante samting, famle blong yumi i ‘save spel, i save kakae, i save dring, we i gat hapi taem.’ Be, ol samting ya oli blong smol taem nomo. Jisas Kraes i givim woning agensem fasin blong wantem plante samting tumas, i se: “Maet man i gat plante samting blong hem, be stamba blong prapa laef blong man i no stap long ol samting ya.” (Luk 12:15-21) Ol samting we yumi gat, nomata oli sas olsem wanem, oli no save givim laef long yumi.

Tingbaot eksampol ya. Liz i mared long wan man we i win gud long wok blong hem. Hem i talem se: “Mifala i gat wan naesfala haos mo tu trak, mo mifala i naf blong pem eni samting we mifala i wantem. . . . Nating se i olsem, mi wari yet from mane.” Hem i eksplenem se: “Mifala i gat tumas samting we mifala i save lusum. Mi mi luk se, moa we yu gat plante samting, moa we yu harem se yu no sef.”

Plante man oli laekem blong gat wan hae posisen, blong pulum ol narafala blong presem no givim ona long olgeta. Long wol blong tede, plante man oli wantem wan wok we i givim haenem long olgeta. Maet yumi save kasem haenem, sipos yumi gat gudhan long wan samting no sipos yumi lanem wan spesel kaen wok. From wok we yumi mekem, maet ol narafala oli presem yumi, maet oli tinghae long wanem we yumi talem, mo maet oli wantem tumas se yumi laekem olgeta. Ating yumi save glad mo haremgud from ol samting ya. Be ol samting ya oli no save stap longtaem. Nating se Solomon i kasem olgeta ona mo paoa we wan king i save kasem, hem i talem wetem sore se: “Nating we man i waes no i no gat hed, be taem hem i ded, yumi no save tingbaot hem longtaem. Mo long sem fasin, long fiuja, bambae i no gat man we i save tingbaot yumi.” (Prija 2:16) Wan man i no save kasem laef from we hem i gat haenem.

Celo i wan man blong katem ol naesfala pija long wud no ston. Hem i luksave se i gat wan samting we i sas moa bitim haenem. From we hem i gat gudhan long wok ya, oli sanem hem long wan skul we i tijim hem blong kam gud moa. I no longtaem biaen, ol man oli tokbaot wok blong hem long niuspepa, radio, mo televisin, mo ol man we oli raet long saed blong wok blong hem oli presem hem. Plante long ol pija we hem i katem long wud no ston oli stap long ol bigfala taon blong Yurop, blong ol man oli save lukluk olgeta. Celo i talem se: “Mi mas talem stret se, blong sam taem, wok ya i impoten moa bitim eni narafala samting long laef blong mi. Be, mi stat blong luksave se sipos mi gohed long wok ya i olsem we mi stap mekem wok blong tu masta. (Matiu 6:24) Mi mi sua se wok we i impoten moa bitim olgeta narafala wok hemia wok blong talemaot gud nius blong Kingdom. Taswe, mi mekemap tingting blong mi blong lego wok ya blong katem ol pija long wud no ston.”

?Wanem Samting i Sas Moa?

Taem man i ded, olgeta samting blong hem oli no moa gat mining, oli no moa impoten long hem. ?Taswe, wanem samting we yumi save kasem we i save givim laef long yumi? Jeova God i stamba blong laef blong olgeta samting. (Ol Sam 36:9) Yes, from God “yumi gat laef, yumi stap wokbaot, mo yumi stap mekem evri samting.” (Ol Wok 17:28) Hem i givim presen ya laef we i no save finis long ol man we hem i lavem olgeta. (Rom 6:23) ?Yumi mas mekem wanem blong kam naf blong kasem presen ya?

Blong kasem presen ya laef we i no save finis, yumi mas frengud wetem Jeova. Taswe, samting we i impoten moa i winim olgeta narafala samting, hemia se Jeova i glad long yumi. Taem yumi frengud wetem Jeova, yumi gat hop blong kasem trufala glad we i no save finis. Be, sipos God i no glad long yumi, bambae yumi lus blong olwe. Taswe i klia se, olgeta samting we oli save givhan long yumi blong frengud wetem Jeova, oli sas tumas.

?Yumi Mas Mekem Wanem?

Blong frengud wetem Jeova yumi mas kasem save long hem. Stamba blong stret save i stap long Tok blong Jeova, Baebol. Baebol nomo, i soemaot wanem we yumi mas mekem blong God i glad long yumi. Taswe yumi mas stadi gud long Baebol. Sipos yumi traehad blong lanem plante samting long saed blong Jeova God mo Jisas Kraes, bambae yumi kasem ‘save ya we i givim laef ya we i no save finis.’ (Jon 17:3, NW ) !Save ya i wan samting we i sas tumas, hem i wan samting we yumi rili mas tinghae long hem!—Ol Proveb 2:1-5.

Save ya we yumi kasem long Tok blong God i lidim yumi blong tekem nekis step, hemia blong soem bilif long Jisas Kraes. Jeova i talem se tru long Jisas nomo, olgeta man oli save kam long hem. (Jon 14:6) Yes, “i no gat wan narafala man nating we i save sevem yumi.” (Ol Wok 4:12) Blong kasem sef, yumi no dipen long ‘silva no gol . . . , be long blad blong Kraes we i ron taem hem i ded.’ (1 Pita 1:18, 19) Yumi mas soemaot bilif blong yumi taem yumi folem ol tijing mo fasin blong hem. (Hibrus 12:1-3; 1 Pita 2:21) !Sakrefaes blong Jisas i sas tumas! Ol samting we sakrefaes blong Jisas i mekem oli givim hop blong laef we i no save finis long fiuja. Taem ol blesing blong sakrefaes ya oli kamtru fulwan, bambae yumi save kasem presen ya we i sas tumas, hemia laef ya we i no save finis.—Jon 3:16.

Jisas i talem se: “Yu mas lavem Hae God ya we i God blong yu long olgeta hat blong yu, mo long olgeta laef blong yu, mo long olgeta tingting blong yu.” (Matiu 22:37) Blong lavem Jeova i minim se “yumi stap folem ol tok blong hem.” (1 Jon 5:3) Blong folem ol tok blong hem i minim se yumi mas seraot long wol mo holemtaet klin fasin. Yumi mas stap tru long hem mo sapotem Kingdom blong hem. Long rod ya nao ‘yumi jusumaot laef,’ yumi no jusum ded. (Dutronome 30:19) Sipos yumi ‘stap klosap long God, nao hem bambae i kam stap klosap long yumi.’—Jemes 4:8.

Save ya se God i glad long yumi i sas moa i bitim olgeta sas samting long wol. !Olgeta we oli sua gud long samting ya, oli moa rij bitim olgeta man long wol! Taswe i gud, sipos yumi traehad blong kasem sas samting ya hemia se, yumi mekem Jeova i glad long yumi. Yes, folem advaes blong aposol Pol se: ‘Yumi mas traehad blong mekem ol stret fasin, mo blong folem ol fasin blong prea we God i wantem. Bilif blong yumi i mas strong, mo yumi mas lavem ol man. Yumi mas holem wok ya gogo kasem en blong hem, mo yumi mas kam wan kwaet man. Yumi mas traehad blong gohed gud long Kristin laef blong yumi, olsem man we i traehad long resis blong hem i win. Sipos yumi traehad olsem, bambae yumi save kasem laef ya we i no save finis.’—1 Timoti 6:11, 12.

[Tok blong pija long pej 21]

?Wanem samting we yu tinghae long hem? ?Mane, ol samting long saed blong bodi, haenem, no wan narafala samting?

[Tok blong pija long pej 23]

Yumi mas stadi gud Baebol