Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Wokbaot Long “Rod Blong Ol Stret Man”

Wokbaot Long “Rod Blong Ol Stret Man”

Wokbaot Long “Rod Blong Ol Stret Man”

PROFET Aesea i talem se: “!Ol man we oli stret oli save harem gud! !Laef blong olgeta bambae i stap gud! Ol gudgudfala fasin ya we oli stap mekem, bambae olgeta oli save kakae frut blong hem.” Aesea i talem tu se: “Oltaem yu yu stap stretem rod blong ol stret man.” (Aesea 3:10; 26:7) I klia se, sipos yumi wantem karem gudfala frut long laef blong yumi, yumi mas mekem wanem we i stret long ae blong God.

?Be olsem wanem yumi save wokbaot long rod blong ol stret man? ?Wanem ol blesing we yumi save kasem long rod ya? ?Mo olsem wanem fasin blong yumi blong folem ol stret rul blong God i save givhan long ol narafala? Long buk blong Ol Proveb long Baebol, long japta 10, Solomon we i king blong Isrel bifo, i givim ansa long ol kwestin ya. Hem i soem olsem wanem ol stret man oli defren olgeta long ol rabis man. Hem i yusum tok ya “stret man” 13 taem. Long vas 15 kasem 32, hem i yusum tok ya naen taem. I gud yumi tokbaot Ol Proveb 10:15-32, samting ya bambae i leftemap tingting blong yumi. *

Lesin Long Tok Blong Stretem Yu

Solomon i soemaot se stret fasin i impoten tumas. Hem i se: “Rijman, ol gudgudfala samting we hem i gat oli stap blokemgud hem blong trabol i no kam kasem hem, be puaman, hadlaef blong hem i stap spolem hem bakegen.”Ol Proveb 10:15, 16.

I tru, ol sas samting oli save blokem man long sam kaen trabol, olsem wan bigfala stonwol we i goraon long taon i save blokem ol man insaed long hem, blong sam samting i no spolem olgeta. Mo i tru tu se fasin pua i save spolem man, sipos wan trabol i kamaot we hem i no tingbaot mo i jenisim sam samting long laef blong hem. (Prija 7:12) Be, ating waes king ya i wantem givim tingting se tufala fasin ya tugeta, fasin rij mo fasin pua, oli save mekem trabol long man. Maet rijman i trastem fulwan ol mane blong hem. Hem i save ting se ol sas samting oli olsem “bigfala stonwol we i goraon long taon i blokemgud hem.” (Ol Proveb 18:11) Mo wan puaman i save gat rong tingting tu. Maet hem i ting se i no gat rod blong kasem wan gudfala fiuja from we hem i pua tumas. Taswe, tufala tugeta oli no traehad blong gat wan gudnem wetem God.

Be, ol gudfala wok blong wan stret man bambae oli lidim hem blong kasem laef, nating se hem i gat plante samting no smol nomo. ?From wanem i olsem? From we hem i glad long samting we hem i gat. Nating se hem i rij no hem i pua, be hem i no letem samting ya i spolem gud nem we hem i gat wetem God. Nating se stret man i gat hamas mane, be rod we hem i wokbaot long hem i givim glad long hem, mo tingting blong hem i strong se bambae hem i save kasem laef we i no save finis long fiuja. (Job 42:10-13) Be rabis man i no kasem wan gudfala samting we i givhan long hem, nating se hem i rij. Hem i no gat tangkiu from mane blong hem we i blokem hem long sam trabol. Hem i yusum mane blong hem blong ronem wan laef we i fulap long sin, i bitim we hem i laef folem samting we God i wantem.

King blong Isrel i gohed se: “Man we i stap lesin long tok we i blong stretem hem, hem i stap long rod blong laef, be man we i stap tanem baksaed long ol tok olsem, hem i lusum rod ya finis.” (Ol Proveb 10:17 Wan man blong hae save long saed blong Baebol, i talem se vas ya i gat tu mining. Wan se, man we i lesin long tok blong stretem hem mo i traehad blong mekem i stret oltaem, hem i stap long rod blong laef. Be man we i no wantem lesin long tok olsem, hem i livim rod ya. Vas ya i save minim tu se, “man we i harem ol tok blong stretem hem i stap soemaot rod blong laef [long ol narafala from we gudfala eksampol blong hem i givhan long olgeta], be man we i sakemaot ol tok blong stretem hem, hem i lidim ol narafala oli go krangke.” (Ol Proveb 10:17, New International Version) !Tugeta mining ya oli soem se, i impoten tumas we yumi no tanem baksaed long tok blong stretem yumi be yumi lesin long hem!

Putum Lav Long Ples Blong Fasin Agens

Nao Solomon i talem wan proveb we i gat tu haf blong hem. Tufala haf ya oli karem sem tingting, seken haf i sapotem fas haf. Hem i se: “Man we i no laekem narafala man, i agens long hem, be i stap haedem samting ya long tingting blong hem, hem i man blong giaman.” Sipos wan man i no laekem narafala long hat blong hem, be i haedem fasin ya mo i tok swit nomo long narafala ya, ale man ya i gat tu fes. “Hem i man blong giaman.” Waes king ya i ademap sam tok bakegen, i se: “Mo man we i stap go talem ol tok olbaot we i spolem nem blong narafala man, hem i no gat hed.” (Ol Proveb 10:18) Samfala oli no haedem fasin blong olgeta blong no laekem narafala man, be oli girap oli sakem tok we i no tru nating agensem narafala ya, no oli toktok olbaot blong spolem hem. Man we i mekem fasin ya i no gat hed, from we ol giaman tok blong hem bambae oli no jenisim fasin blong narafala ya. Mo sipos man we i harem tok ya i gat fasin luksave, bambae hem i luk se man we i sakem tok ya i gat fasin agens nomo, mo bambae i no moa gat respek long man ya. Ale, man we i mekem tumas toktok agensem narafala, hem i spolem hem wan bakegen.

Stret rod blong folem, i blong no giaman mo no talemaot ol tok olbaot blong spolem narafala. God i talem long ol man Isrel se: “Sipos wan long yufala i kros long narafala man, hem i no mas holem kros blong hem longtaem, we i no fogivim man ya nating.” (Levitikas 19:17) Mo Jisas i givim advaes long ol man se: “Yufala i mas lavem ol enemi blong yufala, mo yufala i mas prea from olgeta we oli stap mekem i nogud tumas long yufala. Long fasin ya, bambae yufala i soemaot we yufala i pikinini blong Papa blong yufala long heven.” (Matiu 5:44, 45) !Yes, i moagud we yumi fulumap hat blong yumi wetem lav i bitim we yumi fulumap wetem fasin blong no laekem mo agensem narafala!

‘Satem Maot, No Tok’

Waes king ya i makem gud se yumi mas bos long tang blong yumi, i se: “Taem man i stap toktok tumas, i isi nomo blong hem i mestem tok blong hem, nao i foldaon long sin, be man we i waes, hem i save satem maot blong hem, i no tok.”Ol Proveb 10:19.

“Fasin blong man olsem [“we i no gat hed,” NW ], hem i tok we i tok, i stap gohed nomo we i no save weples bambae i finis.” (Prija 10:14) Man olsem, ‘hem i sakem ol tok olbaot nomo.’ (Ol Proveb 15:2) Hemia i no min se evri man we i laekem blong toktok, hem i no gat hed. No gat. !Be i isi nomo blong wan man we i toktok plante i kam wan man blong toktok olbaot blong spolem narafala, no blong i mekem toktok i goraon we i no stret! Plante taem tok we man i no tingtinggud long hem fastaem, i save spolem gudfala nem blong narafala, stikim filing blong narafala, mekem badfren, mo maet i spolem helt blong narafala tu. “Taem man i toktok tumas, i mas gat sin i kamaot from.” (Ol Proveb 10:19, An American Translation) Mo tu, yumi no harem gud taem yumi stap klosap long wan man we i gat plante tumas toktok blong talem long saed blong evri samting. Tru ya, yumi no mas toktok tumas.

Man we i save satem maot blong hem, i no tok, hem i stap longwe long ol giaman tok, mo antap long samting ya, hem i waes. Hem i tingting fastaem, mo hem i jes toktok biaen. From we hem i laekem ol loa blong Jeova mo i rili wantem givhan long ol narafala man, hem i tingbaot wanem we ol tok blong hem bambae oli mekem long ol narafala. Ol tok blong hem oli soemaot lav mo kaen fasin. Hem i stap tingbaot olsem wanem hem i save tok blong mekem narafala i haremgud, mo blong givhan long narafala. Ol tok blong hem oli olsem ‘we i wokem wan pija long gol, mo i putum silva i goraon long hem blong flasem.’—Ol Proveb 25:11.

“Givhan Gud Long Plante Man”

Solomon i gohed se: “Ol tok blong stret man i olsem silva we i klin gud, be ol tingting blong man nogud i no save givhan long man nating.” (Ol Proveb 10:20) Tok blong ol stret man i klin, i olsem nambawan silva we oli bonem long faea blong tekemaot doti blong hem. Samting ya i sem mak long saed blong ol man blong Jeova, taem oli givimaot save blong God we i sevem laef blong man. Jeova God we i Bigfala Tija, ‘hem i tijim olgeta finis long ol tok we hem i wantem blong oli talem, blong oli save mekem olgeta we oli slak oli strong bakegen.’ (Aesea 30:20; 50:4) Yes, taem oli talemaot ol trutok blong Baebol, tang blong olgeta i olsem nambawan silva. !Ol man we hat blong olgeta i stret, oli tingbaot ol tok blong ol man blong Jeova olsem samting we i sas moa i bitim ol tingting blong rabis man! Yumi mas glad oltaem blong tokbaot Kingdom blong God mo ol nambawan wok blong hem.

Hem i wan blesing blong kampani wetem ol stret man. Solomon i talem se: “Ol tok blong gudfala man i stap givhan gud long plante man, be man we i no gat hed, hem i save ded long krangke fasin blong hem.”Ol Proveb 10:21.

?Olsem wanem “ol tok blong gudfala man i stap givhan gud long plante man”? Hibru tok we oli yusum long ples ya i mekem man i tingbaot “wok blong lukaot long sipsip.” (Ol Proveb 10:21, futnot long NW ) Tok ya i karem tingting se man i lidim mo i givim kakae long narafala, olsem man blong lukaot long sipsip i mekem long ol sipsip blong hem long taem bifo. (1 Samuel 16:11; Ol Sam 23:1-3; Sing blong Solomon 1:7) Stret man i soemaot rod mo i lidim narafala long rod blong stret fasin. Ol tok blong hem i olsem kakae long narafala we i lesin long hem. From samting ya, hem i givhan long ol narafala blong gat wan laef we i hapi moa, we oli harem gud moa long hem, mo maet bambae oli kasem laef we i no save finis.

?Be, olsem wanem long man we i no gat hed? Hem i sot long sam fasin long hat blong hem, taswe, i no gat wan gudfala tingting i pusum hem, mo hem i no tingbaot frut blong ol fasin we hem i mekem. Man olsem i mekem ol samting we hem nomo i wantem, mo i no wantem save long frut we bambae i kamaot. From samting ya, hem i stap safa mo kasem trabol from ol wok blong hem. Stret man i givhan long narafala blong gat laef, be man we i no gat hed, hem i no naf blong givhan long hem wan blong stap laef.

No Stap Glad Blong Mekem Ol Samting Nogud

Plante taem yumi luk prapa fasin blong wan man from ol samting we hem i laekem mo ol samting we hem i no laekem. King blong Isrel i makem poen ya i se: “Man we i stap glad blong mekem ol samting nogud, hem i krangke we i bitim mak, be man we i gat hed, hem i stap glad long waestok.”Ol Proveb 10:23.

Samfala oli mekem ol samting nogud olsem we i wan pleplei, no wan spot. Oli mekem ol samting ya jes blong “harem gud.” Ol man olsem oli fogetem se oli mas talemaot ol fasin blong olgeta long God. Oli no wantem luksave se rod we oli stap folem i nogud. (Rom 14:12) Sloslou, tingting blong olgeta i kam kruked, gogo oli ting se God i no moa stap lukluk ol nogud fasin blong olgeta. From ol samting we oli stap mekem, i olsem we oli stap talem se: “I no gat God nating.” (Ol Sam 14:1-3; Aesea 29:15, 16) !Ol man olsem oli krangke nomo!

Be man we i gat hed, hem i defren. Hem i luksave se ol fasin nogud oli no olsem wan pleplei nomo. Hem i save se God i no agri long man we i glad blong mekem ol nogud fasin, mo se man olsem i no save stap olsem wan fren blong God. Fasin blong man nogud i krangke, from we bambae i no moa gat respek long hem wan, i save spolem mared blong hem, spolem tingting mo bodi blong hem, mo hem i no moa tinghevi mo gat tangkiu from ol samting we i joen wetem wosip blong God. Yumi gat hed sipos yumi sakemaot fasin olsem mo traehad blong laekem tumas fasin waes, olsem we i stret sista blong yumi.—Ol Proveb 7:4.

Stanap Long Gudfala Fandesen

Solomon i soem se i impoten blong mekem laef blong yumi i stanap long gudfala fandesen, i se: “Man we fasin blong hem i stret, i stap kasem ol samting we hem i wantem, be man nogud bambae i kasem ol samting we hem i stap fraet tumas long hem. Sipos bigfala win i blu i kam, bambae i save karemaot man nogud i go, be stret man bambae i save stap gud [“olsem wan strong fandesen,” NW ] oltaem nomo.”Ol Proveb 10:24, 25.

Rabis man i save mekem ol narafala man oli fraet. Be, biaen, samting we hem wan i fraet from, bambae i kasem hem bakegen. Hem i no stanap long fandesen blong ol stret rul. Ale, hem i olsem wan haos we i no strong. Taem hariken i kam, haos ya bambae i foldaon. Long sem fasin, rabis man bambae i foldaon taem wan traem i kasem hem. Be, stret man i stap mekem ol samting we Jisas i talem. “Hem i olsem wan waes man we i wokem fandesen blong haos blong hem antap long wan bigfala ston.” Jisas i talem se: “Biaen, taem ren i kam, mo wota i stap ron bigwan, mo win i blu, i stap kilim haos ya, be haos ya i no foldaon, from we man ya i wokem fandesen blong hem antap long bigfala ston.” (Matiu 7:24, 25) Man olsem i no hafhaf long ol tingting mo fasin blong hem. Hem i stanap strong long ol stret rul blong God.

Bifo we waes king ya i gohed blong soemaot olsem wanem ol rabis man oli defren long ol stret man, hem i givim wan sot mo impoten woning. Hem i se: “Bambae yu no mas traem blong tekem wan lesman i kam wok blong yu. Bambae hem i mekem yu yu harem nogud nomo, i olsem laman we i konkon long maot blong yu [“vinega long tut blong yu,” NW ], no smok blong faea we i spolem ae blong yu.” (Ol Proveb 10:26) From we tes blong vinega no laman i konkon, hem i save mekem maot blong man mo tut blong hem tu i konkon. Smok i mekem ae i konkon mo wota blong hem i ron. Long sem fasin, man we i tekem wan lesman blong wok blong hem, no i sanem hem blong mekem wan samting blong hem, biaen, bambae i mas kros mo lus bigwan long saed blong mane.

“Hae God i Stap Blokem Gud Ol Stret Man”

King blong Isrel i gohed se: “Man we i stap tinghevi long Hae God, mo i stap ona gud long hem oltaem, hem bambae i gat longfala laef, be man nogud bambae i ded, we i no stret taem blong hem yet. Ol samting we gudfala man i stap putum tingting blong hem i stap long hem, bambae oli mekem hem i glad tumas, be ol samting we man nogud i stap ting se bambae i kasem, bambae oli no save kamtru nating.”Ol Proveb 10:27, 28.

Stret man i fraet blong mekem samting we God i no wantem. Hem i traehad blong mekem Jeova i glad long olgeta tingting, toktok, mo wok blong hem. God i lukaotgud long hem mo i givim ol gudfala samting we hem i wantem. Be, rabis man i no tingbaot God long laef blong hem. Maet i luk olsem we hem i kasem sam samting we hem i wantem, be hemia blong smoltaem nomo. Plante taem, man ya i ded we i no olfala yet, from we hem i joen long raf fasin no hem i kasem wan sik from rabis fasin blong hem. Long dei we rabis man i ded, ol samting we hem i putum tingting blong hem i strong long olgeta, oli finis.—Ol Proveb 11:7.

Solomon i talem se: “Hae God i stap blokemgud [“rod blong Jeova i olsem wan sef ples blong,” NW ] ol stret man, i stap sevem olgeta, be ol man we oli stap mekem ol fasin nogud, hem i stap spolemgud olgeta.” (Ol Proveb 10:29) Long vas ya, rod blong Jeova i no minim rod blong laef we yumi mas wokbaot long hem, be i minim ol fasin we God i stap mekem long ol man. Moses i talem se: “Hae God i strong we i strong, . . . Fasin blong hem i gud tumas, mo hem i stret olwe nomo.” (Dutronome 32:4) From we God i mekem i stret oltaem, hem i lukaotgud long ol stret man mo hem i spolem ol rabis man.

!Jeova i olsem wan sef ples blong ol man blong hem! “Man we fasin blong hem i stret, bambae i save stap gud oltaem nomo long kantri ya we Hae God i givim long yumi, be man nogud bambae i no save stap longtaem long hem. Man we fasin blong hem i stret, oltaem hem i stap talem ol waestok, be man we i stap talem ol tok we i no stret, Hae God bambae i satem maot blong hem. Man we fasin blong hem i stret, tok blong hem i save leftemap tingting blong man, be man nogud, oltaem hem i stap talem ol tok we i blong spolem man nomo.”Ol Proveb 10:30-32.

Ol stret man oli harem gud mo oli kasem blesing from we oli wokbaot long rod we i stret. Yes, “sipos Hae God i stap mekem i gud long man, fasin ya bambae i mekem man ya i kam rijman, mo hem i no save mekem man ya i trabol.” (Ol Proveb 10:22) Taswe, oltaem yumi mas meksua se yumi folem ol stret rul blong God. Yumi mas lukaotgud long maot blong yumi mo yusum tang blong yumi blong givim kakae blong Tok blong God long ol narafala. Samting ya i save sevem laef blong olgeta mo lidim olgeta blong wokbaot long rod blong stret fasin.

[Futnot]

^ Blong faenem olgeta save long saed blong Ol Proveb 10:1-14, lukluk Wajtaoa blong Julae 15, 2001, pej 24-27.

[Tok blong pija long pej 26]

Tang blong yumi i save kam olsem “silva we i klin gud”