Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Wok Blong Jeova i Karem Fulap Samting Blong Sapraes

Wok Blong Jeova i Karem Fulap Samting Blong Sapraes

Laef Stori

Wok Blong Jeova i Karem Fulap Samting Blong Sapraes

ERIC MO HAZEL BEVERIDGE OLI TALEM STORI YA

“Mi givim panis long yu blong stap sikis manis long kalabus.” Ol tok ya oli stap ring long hed blong mi taem oli tekem mi mi go long Kalabus blong Strangeways long Manchester, Inglan. Hemia long Disemba 1950, taem mi gat 19 yia. Mi wan yangfala nomo, be mi jes fesem wan traem we i strong tumas—mi no wantem putum nem blong mi blong joen long wok blong ami.—2 Korin 10:3-5.

MI WAN paenia blong ol Witnes blong Jeova, we mi joen fultaem long wok blong prij. Hemia i minim se gavman i no mas singaot mi blong joen long wok blong ami, be loa blong Inglan i no wantem luksave mifala olsem ol man we oli wok blong skul nomo. Nao, mi stap mi wan long wan rum blong kalabus, mo mi stap tingting long papa blong mi. Long wan rod, i olsem we hem nao i mekem se mi stap long kalabus.

Papa i wan polisman we i stap lukaot long presin. Hem i kamaot long Yorkshire mo hem i wan man we i gat strong tingting mo i laekem se ol samting oli folem rul. From ol samting we hem i luk long ami mo long wok ya blong lukaot long ol kalabus, hem i no moa laekem nating skul blong ol man Katolik. Long stat blong ol yia 1930, Papa i mitim ol Witnes blong faswan taem. !Hem i bin go long doa blong ronemaot olgeta, be hem i kambak wetem sam buk blong olgeta! Biaen hem i mekem sabskripsen long Consolation magasin (we tede oli kolem Wekap! ) Evri yia, ol Witnes oli kam visit mo leftemap tingting blong hem blong i mekem sabskripsen blong hem bakegen. Taem mi gat klosap 15 yia, oli kam storian wetem Papa bakegen, ale mi joenem saed blong olgeta. Long taem ya nao mi stat blong stadi Baebol.

Long Maj 1949, taem mi gat 17 yia, mi soemaot se mi givim laef blong mi long Jeova taem mi tekem baptaes. Long sem yia ya, mi mitim John mo Michael Charuk, we oli jes kamaot long misinari skul blong Gilead, mo we oli stap long rod blong tufala blong go long Naejeria. Strong tingting we tufala i gat long wok blong misinari i gat bigfala paoa long mi. Maet tufala i no bin save, be tufala i putum tingting ya long hat blong mi tu.

Taem mi stap stadi long Baebol, mi no moa wantem lukaotem wan ples long yunivesiti. Long sem yia we mi livim haos blong go wok long ofis blong Kastom mo Takis long London, mi filim se mi no save holem promes we mi mekem long God sipos mi gohed blong mekem wok ya blong gavman. Taem mi lego wok ya, wan man we i wok longtaem long ofis ya i talem ol gudfala toktok long mi from we mi lego “wok ya we i stap spolemgud tingting blong man.”

Bifo long hemia, mi mas fesem wan narafala traem—mi mas talem long papa blong mi se mi wantem lego wok blong mi mo joen fultaem long wok blong prij. Long wan sapa, taem mi tekem spel blong mi mo mi stap long haos blong Papa, mi talemaot tingting blong mi long hem. Mi wet se bambae Papa i faerap mo tok strong long mi. Be mi sapraes we hem i talem nomo se: “Yu tekem prapa disisen blong yu mo yu karem frut blong hem. Be sipos yu kasem trabol, yu no resis i kam long mi.” Mi raetem long smol buk blong mi, long pej blong Jenuware 1, 1950, se: “Mi talem long Papa long saed blong paenia wok. Mi rili sapraes long stret tingting blong hem we i givhan long mi. Kaen fasin blong hem i mekem se wota i ron long ae blong mi.” Mi risaen long wok mo fulumap pepa blong kam wan fultaem paenia.

Wan Wok Wetem Wan “Smol Haos”

Biaen, wan narafala samting i kamaot we i traem fasin fasgud we mi gat long God. Oli askem mi blong mekem wok blong paenia mo serem wan “smol haos” long Lancashire, wetem Lloyd Griffiths, wan Kristin brata we i kam long Wales. Mi glad tumas mo mi stap drim long smol haos ya taem mi kasem smol taon blong Bacup, long wan ren taem. Kwiktaem nomo, drim blong mi i lus taem mi luk se smol haos ya i wan haos we i stap aninit long graon. Long naet, ol smolsmol rat mo ol kakros oli kampani wetem mifala. Klosap nomo mi jenisim tingting blong mi mo gobak long haos. Be, defren nao, mi prea mo askem paoa, blong mi save fesem traem ya. Wantaem nomo, mi filim se pis i kam long mi, mo mi stat blong skelemgud bisnes ya. Ogenaesesen blong Jeova nao i givim wok ya long mi. Mi mas trastem Jeova blong i givhan long mi. !Mi glad we mi holemstrong, from we sipos mi bin stop, laef blong mi bambae i jenis blong olwe!—Aesea 26:3, 4.

Mi bin prij klosap naen manis long Rossendale Vali, wan taon we long taem ya ekonomi blong hem i godaon. Long ples ya nao, oli putum mi long presin from we mi no wantem joen long ami. Mi stap tu wik long Kalabus ya Strangeways, afta oli putum mi long Kalabus blong Lewes, we i stap long saot blong Inglan. Biaen, mifala faef Witnes i stap long ples ya, mo mifala i save mekem Memoriol blong tingbaot ded blong Kraes, long wan rum blong kalabus ya.

Papa i kam luk mi wan taem nomo. Hemia i mas wan traem blong hem. !Tingbaot, hem i wan polis we i stap lukaot long ol kalabus mo plante man oli save gud hem, be nao, hem i mas kam blong visitim boe blong hem we i stap kalabus! Bambae mi tangkiu oltaem long hem from we hem i kam luk mi. Biaen, long manis Eprel 1951, mi gofri.

Taem mi kamaot long Lewes, mi tekem tren i go long Cardiff, Wales, ples we papa blong mi i wok olsem bos blong ol polis we i lukaot long kalabus. Mi fasbon blong fo pikinini—tri boe mo wan gel. Mi mas faenem wan haftaem wok blong mi save pem ol samting we mi nidim mo blong gohed long wok blong paenia. Mi wok long wan stoa blong salem klos, be stamba samting we mi wantem long laef, hemia blong mekem Kristin minista wok blong mi. Long taem ya nao, mama blong mifala i lego mifala. Hemia i wan bigfala trabol long Papa mo mifala ol pikinini tu, we mifala i gat 8 kasem 19 yia. Sore tumas, papa mama blong mi tufala i divos.

Man We i Faenem Wan Gudfala Waef . . .

I bin gat plante paenia long kongregesen. Wan long olgeta i wan sista we i stap long Rhondda Vali, wan ples blong kol maen, mo evri dei hem i kamdaon blong wok mo prij. Nem blong hem Hazel Green—hem i wan gudfala paenia. Hazel i save trutok plante yia moa bitim mi—long ol yia 1920, papa mama blong hem oli bin stap go long ol miting blong ol Baebol Studen (naoia, ol Witnes blong Jeova). Be bambae mi letem hem i talem stori blong hem.

“Mi no bin tinghevi long Baebol gogo kasem 1944 taem mi ridim buklet ya Religion Reaps the Whirlwind. Mama blong mi i pulum mi blong go long wan seket asembli long Cardiff. Mi no save wan samting long Baebol yet, be mi stap stanap long fored blong wan bigfala stoa, mo mi hangem wan saen long nek blong mi we i talemaot se bambae i gat wan pablik tok. Nating se ol lida blong skul mo ol narafala man oli stap tok nogud long mi, mi no lego wok ya. Mi tekem baptaes long 1946 mo mi stat paenia long Disemba blong sem yia. Biaen, long 1951, wan yangfala paenia, we i jes kamaot long presin, i kam long Cardiff. Man ya hemia Eric.

“Mitufala i stap go prij tugeta. Mitufala i stretgud long mitufala. Mitufala i gat semkaen plan long laef—hemia blong mekem wok blong Kingdom blong God i gru moa. Taswe mitufala i mared long Disemba 1952. Nating se mitufala i joen long wok blong fultaem paenia mo mitufala i gat smol mane nomo, be neva mitufala i sot long wan samting. Samtaem, sam Witnes maet oli pem fulap jam no sop i bitim namba we oli nidim, ale oli stap givim ol samting ya long mifala olsem presen. !Evritaem, ol presen ya oli kam stret long taem we mifala i nidim! Mitufala i gat bigfala tangkiu from ol presen olsem. Be sam bigfala sapraes i stap wet yet long mifala.”

Wan Sapraes We i Jenisim Laef Blong Mifala

Long Novemba 1954, wan samting i mekem mi mo Hazel mitufala i sapraes— branj ofis blong ol Witnes blong Jeova long London i sanem wan leta mo askem mi blong mekem wok blong seket elda, hemia i minim se evri wik mi visitim wan defren kongregesen. Mitufala i sua se hemia i wan mastik, taswe mitufala i no tokbaot samting ya long eni man long kongregesen blong mitufala. Be mi fulumap pepa blong mi, mo sanem i go, be tingting blong mitufala i no save stap kwaet taem mitufala i wet long ansa blong hem. Sam dei biaen, ansa i kambak se: “!Kam long London blong kasem trening!”

Long branj ofis blong London, mi no save bilivim se, mi we mi gat 23 yia nomo, mi stap kampani wetem ol nambawan brata ya we long lukluk blong mi, oli ol bigman long saed blong spirit. Long ol brata ya i gat Pryce Hughes, Emlyn Wynes, Ernie Guiver, Bob Gough, Glynn Parr, Stan mo Martin Woodburn, mo plante narafala moa we oli no moa stap tede. Long ol yia 1940 mo 1950, ol brata ya oli stanemap wan strong fandesen long Briten, from we oli holemstrong long bilif mo oli gat strong tingting long wok blong God.

Seket Wok Long Inglan—Neva Mi Kam Les Long Hem

Seket wok blong mifala i stat taem hevi sno i stat foldaon long koltaem blong 1954 i go long 1955. Mifala i mas go wok long Is Anglia, wan flat eria blong Inglan we kolkol win blong Not Solwota i stap blu long hem. Long taem ya i gat 31,000 Witnes nomo long Briten. Mifala i lanem se faswan seket ya i had lelebet, mo i no isi oltaem tu long ol brata we mifala i go visitim. Mi no gat plante save yet long wok ya, be tu mi tekem fasin blong ol man Yorkshire we oli no fraet blong tok stret, taswe samtaem mi spolem filing blong narafala. Be taem ol yia oli pas, mi lanem se fasin kaen i moa impoten bitim fasin blong gat gudhan long wan wok, mo mi lanem se i moa impoten blong tingbaot filing blong man i bitim ol rod we man i mas folem blong wok. Nating se samtaem mi stap mestem, be mi stap traem yet blong folem eksampol blong Jisas blong mekem narafala i haremgud.—Matiu 11:28-30.

Afta we mifala i stap 18 manis long Is Anglia, mifala i go wok long wan seket long not-is blong Inglan, hemia Newcastle long Tyne mo Northumberland. Mi laekem tumas ol man blong naesfala ples ya, oli man we fasin blong olgeta i kaengud tumas. Distrik elda ya Don Ward we i blong Seattle, Washington, Yunaeted Stet, i halpem mi bigwan taem hem i kam visitim mifala. Hem i bin joen long klas namba 20 blong Gilead skul. Taem mi stap givim ol tok fored long man, mi stap tok long wan fasin we i spid tumas. Brata ya i tijim mi blong mi slou, mo spel smol long toktok blong mi mo blong tijimgud ol man.

Wan Narafala Sapraes We i Jenisim Laef Blong Mifala

Long 1958, mitufala i kasem wan leta we i jenisim laef blong mitufala. Oli singaot mitufala blong go long Gilead skul long South Lansing, New York, Yunaeted Stet. Mitufala i salem smol trak blong mitufala, we hem i wan Austin Seven blong 1935, nao mitufala i pem tikit blong go long New York. Fastaem mitufala i joen long intenasnal asembli blong ol Witnes blong Jeova, long New York City. Biaen, mitufala i go stap sikis manis long Peterborough, Ontario, blong paenia longwe, afta mitufala i jes go long Gilead Skul long saot.

Olgeta we oli tija long skul, i gat Albert Schroeder, we naoia i wan memba blong Hed Kampani, Maxwell Friend mo Jack Redford, we tufala i ded finis. Bilif blong mitufala i kam strong taem mitufala i joen wetem ol 82 narafala studen we i kamaot long 14 defren kantri. Mitufala i stat blong kasem save smol long ol kastom blong ol narafala. Taem ol studen ya blong ol narafala ples oli stap traehad wetem Inglis lanwis, samting ya i soem smol long mitufala ol problem we bambae mitufala i kasem taem mitufala i mas lanem wan narafala lanwis. Klas blong mifala i finisim trening long en blong faef manis, mo oli sanem mifala i go long 27 defren kantri. Dei we mifala i kasem stefeket blong mifala i kam, mo biaen long taem ya, mitufala i stap long New York City blong wet long sip ya, Queen Elizabeth, we bambae i karem mitufala i gobak long Yurop.

Faswan Wok Blong Mitufala Long Wan Narafala Ples

?Mitufala i mas go wok long weples? !Long Potugal! Mitufala i kasem Lisbon long Novemba 1959. Long taem ya, hem i wan traem blong mitufala blong lanem wan niufala lanwis mo fasin blong laef. Long 1959, populesen blong Potugal hem i klosap 9 milian man, mo i gat 643 Witnes i stap prij long ples ya. Be, gavman i no luksave wok blong prij blong mifala. Nating we i gat ol Haos Kingdom, i no gat saen afsaed blong soemaot samting ya.

Afta we misinari sista ya Elsa Piccone i tijim mitufala long lanwis Potugal, mi mo Hazel i go visitim ol kongregesen mo grup raon long ol taon blong Lisbon, Faro, Evora, mo Beja. Nao long 1961 ol samting i stat blong jenis. Mi stap stadi Baebol wetem wan yangfala man, nem blong hem João Gonçalves Mateus. Hem i tekem disisen blong no joen long ami olsem we ol narafala Kristin oli mekem. Smoltaem afta, oli singaotem mi blong go long hedkwota blong ol polis blong ansarem sam kwestin. !Wan moa sapraes! !Sam dei biaen, oli talemaot long mifala se i gat 30 dei nomo i stap blong mifala i lego kantri! Sem samting i hapen long ol narafala misinari ya, Eric mo Cristina Britten, wetem Domenick mo Elsa Piccone.

Mifala i askem blong oli harem bisnes ya long maot blong mifala, nao oli letem se mifala i luk jif blong polis. Man ya i talem stret nomo long mifala risen we oli askem mifala blong aot mo i talem nem blong João Gonçalves Mateus—!Baebol studen blong mi! Polis ya i talem se ol loa blong kantri ya Potugal oli no olsem Briten, oli no save letem wanwan man i jus blong no joen long ami jes from tingting blong hem, we Baebol i trenem, i harem se i no stret blong mekem samting ya. Taswe mifala i mas aot long Potugal mo mi no moa kasem eni nius blong João. !Nao, 26 yia biaen, mifala i glad tumas blong luk hem bakegen wetem waef mo trifala gel blong hem, long dedikesen blong niufala Betel blong Potugal! !Wok blong prij we mifala i bin mekem long Potugal i no blong nating!—1 Korin 3:6-9.

?Nekis wok blong mitufala bambae i stap weples? !Sapraes! Long Spen, kantri we i stap klosap long Potugal. Long Febuwari 1962, wota i stap ron long ae blong mitufala taem mitufala i tekem tren long Lisbon blong go long Madrid.

Lanem Wan Narafala Fasin Blong Laef

Long Spen mifala i mas lanem blong prij mo mekem ol miting long fasin haed. Taem mifala i prij, mifala i neva go long ol haos wanwan. Afta we mifala i prij long wan haos finis, mifala i mas wokbaot i go long wan haos we i stap long wan narafala ples longwe. Hemia i mekem se i hadwok long ol polis—mo ol pris tu—blong oli kasem mifala. Yes wok blong prij i tabu, from we kantri ya i stap aninit long rul blong wan Fasis gavman we i sapotem fulwan Katolik skul. Blong ol man oli no save se mitufala i strenja, mitufala i karem ol nem long lanwis blong Spen. Mi mi Pablo, mo Hazel i Juana.

Afta sam manis long Madrid, mitufala i go mekem seket wok long Barcelona. Mitufala i visitim ol defren kongregesen long taon ya, plante taem mitufala i spenem tu no tri wik long wanwan long olgeta. Visit ya i longfala olsem from we mitufala i mas go visitim olgeta wanwan grup blong buk stadi olsem we oli wan kongregesen, i min se tu grup long wan wik.

Wan Traem We i Mekem Mifala i Sek

Long 1963 oli singaot mitufala blong mekem distrik wok long Spen. Mitufala i mas kavremap ful kantri, visitim ol naen seket long taem ya, blong givhan long ol 3,000 Witnes we oli stap prij long ples ya. Mitufala i gat sam gudfala memori blong ol seket asembli we mifala i holem long fasin haed. Olsem wan we mifala i mekem long ol bus klosap long Seville, narawan long wan plantesen klosap long taon blong Gijon, mo sam narawan bakegen we mifala i mekem long saed blong reva klosap long Madrid, Barcelona, mo Logrono.

Taem mi prij long ol haos, mi jekem olgeta rod we oli stap klosap, blong luk wanem rod we bambae mi save tekem sipos wan samting i hapen nao mi mas ronwe. Wan taem, mi mo wan Witnes i stap prij long Madrid, mitufala i stap antap long wan rum, nao wantaem nomo mitufala i harem sam man i stap singaot strong long rum aninit. Taem mitufala i godaon, mitufala i luk sam yangfala gel i stap, we oli memba blong wan grup blong Katolik skul, nem blong grup ya Hijas de María (ol Gel blong Meri). Oli stap givim woning long ol man raonabaot se oli mas agensem mifala. Mitufala i no save toktok gud wetem olgeta, mo mi save se mitufala i mas ronwe kwiktaem, sipos no bambae ol polis i kam holem mitufala. !Ale kwiktaem nomo, mitufala i ronwe!

Ol yia ya we mifala i stap long Spen, oli gud tumas. Mifala i traem blong leftemap tingting blong ol gudfala brata mo sista long ples ya, wetem ol spesel paenia tu. Oli no wari sipos oli go kalabus mo plante taem oli sot long sam samting, be oli stanap strong blong talemaot gud nius blong Kingdom blong God, mo blong stanemap ol kongregesen mo mekem oli kam strong.

Long taem ya tu, mitufala i kasem sam nius we i nogud. Hazel i eksplenem: “Long 1964 mama blong mi, wan Witnes we i holem strong long bilif, i ded. Mi sore tumas we mi no gat janis nating blong talem tata long hem bifo we hem i lus. Hemia i praes we mifala mo plante narafala tu, i mas rere blong pem taem mifala i joen long misinari wok.”

Kam Fri

Long Julae 1970, gavman blong Franco i jes luksave wok blong mifala wetem loa. Mi mo Hazel i glad tumas taem ol Haos Kingdom i open, faswan long Madrid mo namba tu long Lesseps, Barcelona. Oltaem ol Haos Kingdom ya i gat ol bigfala saen wetem laet. Mifala i wantem we ol man oli save we gavman i rejistarem wok blong ol Witnes blong Jeova, mo we naoia bambae mifala i stap olwe. Long taem ya, 1972, i bin gat klosap 17,000 Witnes long Spen. Klosap long sem taem, mi kasem wan gudfala nius we i kam long Inglan. Long 1969, Papa blong mi i bin kam long Spen blong luk mitufala. Hem i sapraes tumas long fasin we ol Witnes blong Spen oli soem long hem, nao taem hem i gobak long Inglan, hem i stat blong stadi Baebol. !Biaen, long 1971, mi kasem nius se Papa i baptaes! Taem mitufala i go visitim hem long hom, i rili tajem hat blong mi blong luk se hem, we naoia i Kristin brata blong mi, i prea from kakae blong mifala. Mi bin wet bitim 20 yia blong luk dei ya. Brata blong mi, Bob mo waef blong hem, Iris, tufala i kam ol Witnes long 1958. Mo boe blong tufala, Phillip, i stap wok naoia olsem seket elda long Spen wetem waef blong hem, Jean. Mitufala i glad tumas blong luk we oli stap wok long naesfala kantri ya.

Wan Sapraes We Mifala i Kasem i No Longtaem

Long Febuwari 1980, son elda we i wan memba blong Hed Kampani i visitim Spen. Mi sek taem hem i askem blong joen wetem mi long wok blong prij. Mi no save nating se hem i stap jekemap mi. !Nao long Septemba, oli singaot mi mo Hazel blong go long hedkwota blong ol Witnes blong Jeova long Brooklyn, New York! Mitufala i sapraes tumas. Nating se hat blong mitufala i soa blong lego ol brata blong mitufala long Spen, mitufala i agri blong go. Long taem ya i gat 48,000 Witnes long Spen.

Taem mitufala i go, wan brata i givim wan smol poket waj long mi olsem wan presen. Long waj ya hem i raetem tu vas—“Lucas 16:10; Lucas 17:10.” Brata ya i talem se tufala vas ya i talem ol stamba fasin blong mi. Luk 16:10 i makem poen ya se yumi mas mekem i stret gud long ol smolsmol samting; mo Luk 17:10 i talem we “yumi ya, yumi man blong wok nomo” taswe yumi no gat eni risen blong tok flas. Longtaem finis i kam, mi kasem save se wanem samting we yumi mekem long wok blong Jeova, be hemia i wok nomo we yumi mas mekem olsem ol Kristin we oli givim laef blong olgeta long God.

Wan Sapraes Long Saed Blong Helt

Long 1990, mi stat blong gat hat problem. Biaen oli mas putum wan smol paep i go insaed long mi blong openem wan bigfala string blong hat we i fas. Long ol hadtaem ya blong sik, Hazel i halpem mi long fulap rod, plante taem hem i mas karem basket mo bokis blong mi from we mi no gat paoa blong mekem olsem. Nao long Mei 2000, oli putum wan batri long hat blong mi. !Hemia i wan bigfala jenis!

Long ol 50 yia we i pas, mi mo Hazel i luk we han blong Jeova i no sot mo we ol stamba tingting blong hem i stap kamtru long prapa taem blong hem, be i no long taem blong yumi. (Aesea 59:1; Habakuk 2:3) I gat plante sapraes long laef blong mitufala we i mekem mitufala i glad mo sam i mekem mitufala i sore, be Jeova i givhan long mitufala blong gotru long olgeta. Long wol hedkwota blong ol man blong Jeova, mitufala i gat blesing blong stap joen evri dei wetem ol memba blong Hed Kampani. Samtaem mi stap askem mi wan se, ‘?Yumi rili stap long ples ya?’ Hemia from gladhat blong God nomo. (2 Korin 12:9) Mitufala i trastem se bambae Jeova i gohed blong protektem mitufala agens long ol trik blong Setan mo we bambae hem i lukaot gud long mitufala nao mitufala i save stap glad long dei we bambae stret rul blong hem i kavremap ful wol.—Efesas 6:11-18; Revelesen 21:1-4.

[Tok blong pija long pej 26]

Kalabus blong Strangeways, faswan ples we mi kalabus long hem

[Tok blong pija long pej 27]

Seket wok long Inglan wetem smol trak blong mitufala, Austin Seven

[Tok blong pija long pej 28]

Wan asembli we mifala i holem long fasin haed long Cercedilla, Madrid, Spen, long 1962

[Tok blong pija long pej 29]

Tebol we mifala i yusum blong seremaot ol buk mo magasin long hem, long Brooklyn