Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

!Stap Wekapgud, Mo Gohed Wetem Fasin No Fraet!

!Stap Wekapgud, Mo Gohed Wetem Fasin No Fraet!

!Stap Wekapgud, Mo Gohed Wetem Fasin No Fraet!

Ripot Long Saed Blong Ol Spesel Miting

I NO gat man we i save talem se laef long wol ya i no “kam strong tumas.” Yumi ol Witnes blong Jeova we i stap long taem blong “Lasdei,” yumi tu, yumi fesem ol hadtaem. (2 Timoti 3:1-5) Be yumi luksave se ol man tede oli nidim help. Oli no kasem save mining blong ol samting we oli stap hapen long wol ya. Oli nidim ol tok we i leftemap tingting mo we i givim hop. ?Wanem nao bigfala wok we yumi mas mekem blong givhan long ol man raonabaot long yumi?

God i givim wan wok long yumi. Hemia wok blong talemaot gud nius blong Kingdom blong God we i stanap finis. (Matiu 24:14) Ol man oli mas save se Kingdom ya, we i stap long heven, hem nomo i save sevem olgeta man long wol. Be, i no evri man we oli glad blong harem mesej blong yumi. Sam kantri oli putum tabu long wok blong yumi mo oli ronem ol brata blong yumi. Nating se i olsem, yumi no lego wok ya. From we yumi trastem Jeova fulwan, yumi gat strong tingting blong wekapgud mo gohed wetem fasin no fraet blong talemaot gud nius we yumi no kam slak nating.—Ol Wok 5:42.

Strong tingting ya i klia long sam spesel miting we ol Witnes blong Jeova oli mekem long Oktoba 2001. Long Sarede, Oktoba 6, ol memba blong Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania oli joen long wan miting olsem we oli mekem evri yia. Miting ya i stap long Haos Asembli blong ol Witnes blong Jeova, long Jersey City, New Jersey, Yunaeted Stet. * Long nekis dei blong hem, oli mekem sam narafala miting bakegen, long fo ples. Tri long Yunaeted Stet, mo wan long Kanada. *

Long fastok blong miting ya we oli mekem evri yia, jeaman, Samuel F. Herd, we i wan memba blong Hed Kampani blong ol Witnes blong Jeova, i tokbaot Ol Sam 92:1, 4. Biaen hem i talem se: “Yumi wantem soem se yumi gat fasin tangkiu.” Yes, long miting ya oli tokbaot faef ripot we oli kamaot long ol defren ples raonabaot long wol, mo we oli soem se i stret blong gat fasin tangkiu.

Ripot Blong Olgeta Ples Farawe

Brata Alfred Kwakye i tokbaot olsem wanem wok blong prij i gohed long Gana, we bifo oli kolem Gold Coast. Blong sam yia, gavman i putum tabu long wok blong yumi long kantri ya. Long taem ya ol man oli stap askem se: “?From wanem gavman i putum tabu long wok blong yufala? ?Yufala i mekem wanem rong?” Brata Kwakye i eksplenem se ol kwestin ya nao oli openem rod blong prij long ol man. Long 1991, taem gavman i tekemaot tabu long wok ya, i gat 34,421 Witnes blong Jeova long Gana. Long Ogis 2001, i gat 68,152 Witnes—namba ya i kam antap 98 pesen. Naoia oli plan blong bildim wan Haos Asembli, we 10,000 man oli save sidaon long hem. I klia se, ol brata blong yumi long Gana oli yusumgud fasin fri we oli gat blong wosip.

Nating se i gat ol trabol long saed blong politik long Aerlan, ol brata blong yumi oli bisi long wok blong prij. From we ol brata oli no joen long politik, ol man oli gat respek long olgeta. Peter Andrews, we i lukaot long Branj ofis long Aerlan, i talem se long kantri ya i gat 115 kongregesen long 6 seket. Brata Andrews i talem stori blong Liam, wan boe we i gat ten yia nomo, mo we i no fraet blong prij long skul blong hem. Liam i givim buk ya, My Book of Bible Stories, we ol Witnes blong Jeova oli wokem, long 25 fren blong hem long klas mo long tija blong hem tu. Liam i wantem tekem baptaes, be wan man i talem se hem i yang tumas. Liam i ansa se: “I no hamas yia we mi mi gat we bambae i mekem se mi mi naf blong tekem baptaes, be hemia lav we mi gat long Jeova. Taem mi tekem baptaes, bambae mi soemaot we mi mi lavem hem tumas.” Mak blong Liam i blong kam wan misinari.

Long 1968, i gat 5,400 pablisa blong gud nius long Veneswela. Be, brata we i kodineta long Branj ofis long kantri ya, Stefan Johansson, i makem se naoia namba ya i kam antap kasem 88,000. Mo bambae namba ya i save kam bigwan moa, from we 296,000 man oli joen long Memoriol long 2001. Long Disemba, 1999, bigfala ren i karem sofmad i kamdaon long ol hil, i berem plante haos. Samwe long 50,000 man oli ded. Sam long olgeta oli ol Witnes. Sofmad i kavremap wan haos Kingdom gogo kasem 50 sentimita aninit long siling. Taem wan man i talem se i moa gud ol brata oli lego bilding ya, ol brata oli ansa se: “!Nogat! Hemia Haos Kingdom blong mifala, mo mifala i mas yusum bakegen.” Ale oli stat blong wok, oli karemaot fulap sofmad, ston, mo ol pispis timba. !Oli mekem bilding ya i kam niuwan bakegen, mo ol brata oli talem se naoia Haos Kingdom ya i naesfala moa i bitim bifo long disasta!

Brata Denton Hopkinson, we hem i lukaot long Branj ofis blong Filipin, i talem se ol man Filipin oli toktok long 87 defren lanwis. Long laswan sevis yia, oli kasem Baebol ya, New World Translation of the Holy Scriptures, long tri bigfala lanwis blong kantri ya—Cebuano, Iloko, mo Tagalog. Brata Hopkinson i talem stori blong wan boe we i gat naen yia nomo, we i ridim buk ya Good News—To Make You Happy, we ol Witnes blong Jeova oli wokem. Hem i karem sam narafala buk long branj ofis, mo hem i ridim olgeta tu. Be famle blong hem i agensem hem. Plante yia biaen, taem hem i stadi long yunivesiti blong kam dokta, hem i raet long branj ofis mo i askem blong stadi Baebol. Hem i tekem baptaes long 1996 mo i no longtaem biaen hem i joen long wok blong prij fultaem. Naoia, hem wetem waef blong hem, tufala i wok long branj ofis.

Ronald Parkin, we hem i lukaot long Branj Komiti long Puerto Rico, i talem se kantri ya i stap “sanem ol Witnes” oli go long ol narafala kantri. I gat samwe long 25,000 pablisa long kantri ya, be blong sam yia nao, namba ya i no stap kam antap. ?From wanem? Hemia from we Puerto Rico i stap “sanem” samwe long 1,000 pablisa evri yia i go long Yunaeted Stet. Plante oli muv i go blong faenem wok. Mo tu, Brata Parkin i tokbaot wan bigfala disisen we kot i mekem long saed blong Luis, wan Witnes we i gat 17 yia nomo, mo we i kasem sik ya leukemia. From we Luis i no agri blong tekem blad transfiusen, kes blong hem i mas pas long kot. Be bifo long kes ya, jaj i wantem toktok wetem Luis, ale hem i go visitim Luis long hospital. Luis i askem long hem se: “?Olsem wanem? ?Sipos mi bin brekem loa blong kantri, bambae yu jajem mi olsem wan man we i bigman finis? Be from we mi wantem obei long loa blong God, yu jajem mi olsem we mi pikinini yet.” Jaj i sua nao we nating se Luis i yangfala yet, hem i naf blong mekem prapa disisen blong hem olsem wan bigman.

Afta long ol ripot blong ol kantri farawe, Harold Corkern, we hem i wan memba blong Branj Komiti long Yunaeted Stet, i askem kwestin long fo brata we fofala i mekem wok blong Jeova plante yia finis. Arthur Bonno i mekem fultaem wok 51 yia finis, mo i wok naoia olsem wan memba blong Branj Komiti long Ekwado. Angelo Catanzaro i mekem fultaem wok 59 yia finis, bighaf long ol yia ya hem i mekem wok blong seket elda. Richard Abrahamson i go long Gilead Skul long 1953, mo blong 26 yia hem i lukaot long branj ofis long Denmak. Biaen hem i gobak blong wok long Betel long Brooklyn. Laswan long fofala ya we oli askem kwestin long olgeta, hem i Carey W. Barber, we hem i gat 96 yia blong hem. Brata Barber i tekem baptaes long 1921, mo i mekem fultaem wok 78 yia finis. Stat long 1978, hem i wok olsem wan memba blong Hed Kampani.

Ol Tok We Oli Wekemap Filing

Long miting ya we oli mekem evri yia, i gat sam tok we oli rili wekemap tingting blong ol man we oli lesin. Brata Robert W. Wallen i givim wan tok we stamba blong hem se “Wan Kampani Blong Holem Nem Blong Hem.” Yumi ol man we oli holem nem blong God, mo yumi stap long bitim 230 kantri. Jeova i givim “wan fiuja mo wan hop” long yumi. (Jeremaea 29:11, NW ) Yumi mas gohed blong leftemap Kingdom blong God, mo talemaot nambawan mesej ya we i mekem ol man oli haremgud. (Aesea 61:1) Brata Wallen i finisim tok blong hem wetem toktok ya se, “i gud sipos evri dei, yumi mekem laef blong yumi i stret wetem nem we yumi holem se ol Witnes blong Jeova.”—Aesea 43:10.

Long lashaf blong program, tri memba blong Hed Kampani i givim wan tok we i gat tri haf blong hem. Nem blong tok ya se: “Naoia i Stret Taem Blong Wekapgud, Stanap Strong, Mo Kasem Paoa.”—1 Korin 16:13.

Fastaem, Brata Stephen Lett i tokbaot “Wekapgud From We Taem i Let Finis.” Brata Lett i eksplenem se slip i olsem wan presen. Taem yumi stap slip, bodi blong yumi i kam strong bakegen. Be, fasin blong slip long saed blong spirit i neva save givhan long yumi. (1 Tesalonaeka 5:6) ?Be, olsem wanem yumi save stap wekapgud long saed blong spirit? Brata Lett i tokbaot tri “meresin” we trifala i save givhan long yumi long saed blong spirit: (1) Gat plante wok blong mekem long wok blong Masta. (1 Korin 15:58, NW ) (2) Luksave se yumi nidim ol samting long saed blong spirit. (Matiu 5:3, NW ) (3) Lesin long advaes we i kamaot long Baebol blong yumi save kam waes.—Ol Proveb 13:20.

Tok we Brata Theodore Jaracz i givim i rili wekemap filing. Nem blong tok ya se, “Stanap Strong Tru Long Traem.” Hem i tokbaot Revelesen 3:10 (NW ), mo i askem se: “?Wanem ya ‘aoa blong traem ya’?” Traem ya i kasem yumi long “dei ya blong Masta blong yumi.” Hemia taem blong yumi naoia. (Revelesen 1:10) Traem ya i joen long impoten kwestin ya se: ?Yumi stap long saed blong Kingdom blong God we i stanap finis, no long saed blong rabis wol blong Setan? Gogo kasem taem we traem ya i finis, bambae yumi gohed blong fesem ol traem no problem. ?Bambae yumi gohed blong stap tru long Jeova mo ogenaesesen blong hem? Brata Jaracz i makem se: ‘Yumi wanwan i mas soemaot fasin ya blong stap tru oltaem.’

Laswan tok we Brata John E. Barr i givim, i tokbaot stamba ya se “Kasem Paoa Olsem Wan Strong Man Long Saed Blong Spirit.” Hem i tokbaot Luk 13:23-25, mo i makem se yumi mas traehad “blong pas long doa ya we i smol nomo.” Plante man oli no save pas long doa ya, from we oli no wokhad inaf blong kasem paoa. Blong kam wan Kristin bigman, yumi mas lan blong mekem ol rul blong Baebol i wok long olgeta haf blong laef blong yumi. Brata Barr i talem se: “Mi sua we yu agri se naoia i stret taem (1) blong tingbaot Jeova fastaem long laef blong yumi; (2) blong kasem paoa olsem bigman; mo (3) blong traehad blong mekem samting we Jeova i wantem. Long rod ya bambae yumi save pas long doa ya we i smol nomo we i lidim yumi blong kasem wan nambawan laef we i no save finis.”

Taem miting ya i klosap finis, i gat wan kwestin i stap we oli no kasem ansa blong hem yet: ?Wanem vas blong Baebol we bambae yumi yusum olsem stamba blong yia 2002? Oli kasem ansa long kwestin ya long dei we i kam biaen.

Wan Moa Miting Bakegen

Ol man we oli stap long narafala miting long Sande moning oli no save wet blong harem program blong hem. Program i stat wetem Wajtaoa stadi blong wik ya, mo biaen wan brata i tokbaot sam long ol stamba poen we oli bin kamaot long miting we oli stap mekem evri yia. Afta long tok ya, ol man oli glad blong lesin long wan tok we i stanap long vas blong yia ya 2002: “Kam long mi, nao mi bambae . . . mi mekem we yufala i spel gud.” (Matiu 11:28) Tok ya i stanap long ol haf we bambae yumi stadi long hem long Wajtaoa blong Disemba 15, 2001.

Biaen long tok ya, sam we oli bin go long Franis mo Itali long Ogis 2001, blong joen long spesel Distrik Asembli ya “Ol Man Blong Tijim Tok Blong God,” oli tokbaot ol samting we oli luk. * Long en blong dei, program i finis wetem tu nambawan tok we tufala brata blong Betel long Brooklyn i givim.

Stamba blong faswan long tufala tok ya hem i “Trastem Jeova Mo No Fraet Long Taem ya We Laef i Strong Tumas.” Brata we i givim tok ya i tokbaot ol bigfala poen ya: (1) I impoten tumas we ol man blong Jeova oli trastem hem oltaem mo we oli no fraet. Baebol i tokbaot plante eksampol blong olgeta we oli soem fasin no fraet mo strong bilif nating se ol man oli agensem. (Hibrus 11:1–12:3) (2) Jeova i givim gudfala risen long yumi blong trastem hem fulwan. Ol wok mo Tok blong Jeova oli mekem ol man blong hem oli sua se hem i rili kea mo bambae hem i neva save fogetem olgeta. (Hibrus 6:10) (3) Tede yumi nidim moa fasin no fraet mo tras long God. Jisas i talem se ‘olgeta man bambae oli no laekem yumi nating.’ (Matiu 24:9) Sipos yumi wantem gohed blong stanap strong, yumi mas dipen long Tok blong God, trastem se spirit blong hem i stap givhan long yumi, mo yumi nidim fasin no fraet blong gohed blong talemaot gud nius. (4) Ol eksampol oli soemaot se yumi stap fesem fasin agens stret long taem naoia. Brata we i givim tok ya i tokbaot ol hadtaem we ol brata blong yumi oli stap fesem long Amenia, Franis, Jojia, Kasakstan, Rasia, mo Takmenistan. !Yes, long taem naoia i stret blong soemaot se yumi gat fasin no fraet mo yumi trastem Jeova fulwan!

Brata we i givim laswan tok i tokbaot “Gohed Mo Wok Wanples Wetem Ogenaesesen Blong Jeova.” Brata ya i tokbaot sam poen we oli stret long taem blong yumi. (1) Fulap man oli luksave se ol man blong Jeova oli stap gohed strong. Ol man oli save long yumi from wok blong prij mo ol asembli we yumi stap mekem. (2) Jeova i stanemap wan ogenaesesen we ol man blong hem oli joengud. Long 29 K.T., tabu spirit i makemaot Jisas blong mekem “olgeta samting” oli kam joen wanples long famle blong God. Olgeta samting ya, hemia ol man we oli gat hop blong laef long heven, wetem olgeta ya tu we oli gat hop blong laef long wol ya. (Efesas 1:8-10) (3) Ol asembli oli wan nambawan eksampol blong soem se ol man blong ol defren kantri oli save joengud. Samting ya i klia long ol spesel asembli blong Franis mo Itali we oli mekem las Ogis. (4) Long Franis mo Itali ol brata oli agri long wan impoten disisen we i leftemap tingting blong olgeta. Brata ya i tokbaot sam long ol samting we oli kamaot long disisen ya. Olgeta tok blong disisen ya oli stap biaen.

Long en blong laswan tok ya, brata ya i ridim wan mesej we i kamaot long Hed Kampani, mo we i rili tajem hat blong olgeta we oli lesin. Sam tok insaed long mesej ya i talem se: “Naoia i stret taem blong wekapgud mo lukaot gud, blong luksave olsem wanem ol samting long wol ya oli stap hapen. . . . Mifala i wantem talemaot long yufala se Hed Kampani i rili lavem yufala mo kea long yufala wetem ol narafala man blong God tu. Taem yumi mekem wok blong Jeova wetem ful laef blong yumi, bambae Jeova i blesem yumi bigwan.” Ol man blong Jeova long evri ples long wol, oli gat strong tingting blong stap wekapgud long taem naoia we laef long wol ya i kam strong tumas. Bambae oli gohed wetem fasin no fraet, blong wok wanples wetem ogenaesesen blong Jeova we i joengud.

[Ol Futnot]

^ I gat sam narafala ples bakegen we oli lesin, tru long telefon, long program blong miting ya we oli mekem evri yia. Ful namba we i lesin long program ya hem i 13,757.

^ Ol narafala miting oli mekem long Long Beach, California; Pontiac, Michigan; Uniondale, New York; mo Hamilton, Ontario. Namba blong olgeta we i kam long ol miting ya mo we i lesin tru long telefon, hem i 117,885.

^ I gat tri spesel asembli long Franis—long Paris, Bordeaux, mo Lyons. Long Itali oli mekem ol asembli ya long naen ples long sem taem, be oli invaetem ol brata sista blong Yunaeted Stet blong go long tufala asembli long Rome mo Milan nomo.

[Bokis blong pija long pej 29]

Wan Impoten Disisen

Long Ogis 2001, i gat ol spesel Asembli long Itali mo Franis we stamba blong hem “Ol Man Blong Tijim Tok Blong God.” Long ol asembli ya, oli talemaot wan impoten disisen we i pulum filing blong olgeta we oli lesin. Bambae yumi luk ol tok we oli stap insaed long impoten disisen ya.

“Yumi, ol Witnes blong Jeova, we yumi stap joen long Distrik Asembli ya “Ol Man Blong Tijim Tok Blong God,” yumi kasem tijing we i givhan bigwan long yumi. Yumi luksave klia hu ya i stamba blong tijing ya. Tijing ya i no kamaot long man nomo. Hem i kamaot long Man ya we Aesea i talem se i “Nambawan Tija” blong yumi. (Aesea 30:20, NW ) Makem tok we Jeova i talem long Aesea 48:17 se: “Mi mi Hae God, mi God blong yufala. Mi nao mi stap tijim yufala blong givhan long yufala, mo mi stap lidim yufala long ol rod we i stret blong yufala i folem.” ?Jeova i tijim yumi olsem wanem? Faswan rod we Jeova i yusum i tru long wan buk we i kasem plante moa ples long wol mo we oli tanem i kam long plante moa lanwis bitim olgeta narafala buk. Buk ya, hemia Baebol, mo hem i talem klia long yumi se: “Olgeta tok blong Baebol oli kamaot long God fastaem.”—2 Timoti 3:16.

“Tede, ol man oli nidim tumas gudfala tijing ya. ?From wanem yumi save talem samting ya? Ol man we oli gat fasin luksave, oli tingbaot ol bigfala problem long wol, mo oli luk we fasin blong wol ya i stap jenis. Oli kasem klia tingting ya se: Nating we plante milian man long wol oli kasem gudfala edukesen tru long skul, be oli no luksave ol samting we i gud mo impoten long laef blong olgeta, oli no naf blong makemaot wanem i stret mo wanem i no stret. (Aesea 5:20, 21) Oli no gat save long Baebol. Tru long ol kompiuta, oli kasem fulap save long saed blong plante samting, be oli no save faenem ansa long ol impoten kwestin olsem: ?Wanem mining blong laef? ?Ol samting we oli stap hapen tede oli minim wanem? ?I gat wan gudfala hop long saed blong fiuja? ?Wan dei bambae ol man oli save gat pis mo seftaem? Mo tu, ol laebri oli fulap long plante milian buk we oli givim save long saed blong klosap evri samting we man i mekem. Be, ol man oli gohed blong mekem ol semfala mastik we oli mekem finis bifo. Fasin blong brekem loa i stap kam antap bigwan. Ol sik we ol dokta oli ting se oli lus, oli kasem ol man bakegen, mo ol narafala sik olsem AIDS, i stap kasem plante man kwiktaem. Namba blong ol famle we oli seraot i kam antap. Fasin blong sakem doti olbaot i spolem graon mo win. Ol bom we ol man oli sakem from politik mo ol nogud tul blong faet we oli save spolem plante man wantaem oli karemaot pis mo seftaem. Ol problem we man i no naf blong stretem oli stap kam plante. ?Taswe, long taem ya we laef i strong tumas, i stret we yumi mekem wanem wok blong givhan long ol man raonabaot long yumi? ?I gat wan tijing we i save eksplenem from wanem laef i strong tumas, no wan tijing we i save soemaot wan fasin blong laef we i gud moa mo we i givim wan gudfala hop long saed blong fiuja we i sua gud?

“Baebol i givim oda long yumi blong ‘go long ol man long olgeta ples long wol, blong pulum olgeta oli kam man blong Kraes, mo tijim olgeta blong oli folem olgeta tok ya we Kraes i givim finis long yumi.’ (Matiu 28:19, 20) Jisas Kraes i givim oda ya long ol man blong hem afta we hem i ded mo i laef bakegen. Long taem ya hem i kasem olgeta paoa long ol samting long heven mo long wol. Wok ya i impoten moa i winim olgeta narafala wok we man i save mekem. Long tingting blong God, wok blong yumi, blong givhan long ol man we oli gat nid long saed blong spirit mo we oli hanggri from stret fasin, i impoten tumas. Baebol i soem se yumi mas tinghevi long wok ya.

“Samting ya i minim se wok ya i mas stap long fasples long laef blong yumi. God i blesem mo i halpem yumi long wok ya, taswe wok ya bambae i gohed. I gat plante samting we oli save mekem yumi slak long wok ya, yumi fesem plante problem, mo ol man blong skul no gavman oli save agensem yumi, blong mekem se program ya blong tijim ol man raonabaot long wol i no gohed gud. Be nating se i olsem, yumi gat strong bilif mo yumi sua se wok ya bambae i gohed gogo i finis. ?From wanem yumi sua long samting ya? From we Masta blong yumi Jisas Kraes i promes se bambae hem i stap wetem yumi long wok ya we God i givim long yumi, gogo wol ya i finis.

“Bambae i no longtaem, fasin blong harem nogud i finis. Wok ya we God i givim blong yumi mekem naoia, bambae i mas finis bifo we en i kam. Taswe, yumi ol Witnes blong Jeova, yumi agri se:

Faswan: Olsem ol man we yumi givim laef blong yumi i go long Jeova, yumi gat strong tingting blong putum Kingdom long fasples long laef blong yumi mo blong kam strong moa long saed blong spirit. Taswe, yumi prea olsem tok blong Ol Sam 143:10 se: ‘Yu yu God blong mifala, plis yu tijim mifala blong mifala i mekem ol samting we yu yu wantem.’ Blong Jeova i tijim yumi, yumi mas stadi gud Baebol, traehad blong ridim Baebol evri dei, mo mekem ol dip stadi. Blong man i luk we yumi stap gohed gud, yumi traem bes blong yumi blong rerem gud ol miting blong kongregesen, mo ol asembli. Long rod ya, bambae yumi kasem fulwan blesing from edukesen we God i givim.—1 Timoti 4:15; Hibrus 10:23-25.

Namba tu: Blong God i tijim yumi, yumi mas kakae long tebol blong Jeova nomo mo lesingud long woning blong Baebol agensem ol giaman tok we ol devel oli stap tijim ol man long hem. (1 Korin 10:21; 1 Timoti 4:1) Yumi lukaotgud blong stap longwe long ol samting we oli save spolem bilif blong yumi, olsem ol giaman tijing, ol tingting we oli blong nating nomo, ol rabis fasin blong seks we i blong sem nomo, ol doti pija, ol nogud pleplei, mo olgeta samting we oli no ‘onagud long ol gudfala tijing.’ (Rom 1:26, 27; 1 Korin 3:20; 1 Timoti 6:3, NW; 2 Timoti 1:13) Yumi ona long “ol man we oli olsem presen,” we oli naf blong tijim yumi long ol gudfala tijing. Yumi gat respek long ol hadwok blong olgeta mo wetem fulhat yumi sapotem olgeta blong leftemap ol hae rul blong Tok blong God long saed blong fasin we i klin mo i stret, mo long saed blong spirit.—Efesas 4:7, 8, 11, 12; 1 Tesalonaeka 5:12, 13; Taetas 1:9.

Namba tri: Olsem ol Kristin papa mama, yumi traehad wetem fulhat, blong tijimgud ol pikinini blong yumi mo blong soem gudfala eksampol long olgeta long saed blong toktok mo fasin. Impoten samting, hemia blong halpem olgeta taem oli bebi yet blong lanem ‘ol tok blong Baebol we oli save mekem olgeta oli waes, blong God i sevem olgeta.’ (2 Timoti 3:15) Oltaem yumi mas tingbaot se sipos yumi stretem mo tijim olgeta, olsem we Jeova i stap stretem yumi, i tijim yumi, bambae oli save kasem wan nambawan janis. Bambae oli save luk promes blong God i kamtru se ‘bambae ol samting blong laef blong olgeta i save ron gud, mo bambae laef blong olgeta long graon ya, i longfala.’—Efesas 6:1-4.

Namba fo: Taem yumi fesem ol bigfala problem mo ol wari, faswan samting we bambae yumi mekem, i blong “prea long God,” wetem sua tingting ya se “pis we [God] i givim, we i bigfala moa, i bitim save blong yumi,” bambae i lukaot long yumi. (Filipae 4:6, 7) From we yumi kam aninit long yok blong Kraes, yumi faenem pis long laef blong yumi. Mo from we yumi save se God i kea long yumi, yumi no fraet blong putum ol wari blong yumi long hem.—Matiu 11:28-30; 1 Pita 5:6, 7.

Namba faef: Yumi tangkiu long Jeova from nambawan janis we yumi gat blong tijim Tok blong hem. Taswe yumi gohed blong wokhad blong “tijim ol man long trutok blong God long fasin we i stret gud,” mo blong ‘finisim olgeta wok ya we God i givim long yumi blong mekem.’ (2 Timoti 2:15; 4:5) Yumi savegud se wok ya i impoten tumas. Taswe yumi wantem faenem ol man we oli rili intres mo gohed blong tijim olgeta. Fasin blong yumi blong tijim man bambae i kam gud moa, sipos yumi joen oltaem long wok blong mekem Baebol stadi. Wok ya i laenap wetem samting we God i wantem, hemia blong ‘sevem olgeta man, mo blong olgeta man oli save trutok blong hem.’—1 Timoti 2:3, 4.

Namba sikis: Long ol handred yia we i pas, mo long ol yia naoia, ol Witnes blong Jeova long plante kantri oli fesem ol defren kaen fasin agens. Be Jeova i pruvum se hem i stap wetem olgeta. (Rom 8:31) Tok blong God we i no save mestem i mekem yumi sua se ‘i no gat wan tul blong faet we ol man oli stanemap agensem yumi’ we i save blokem, slodaon, no stopem wok blong prij mo tijim ol man long saed blong Kingdom. (Aesea 54:17, NW ) Nomata we yumi stap long gudfala taem no yumi stap long trabol, be yumi mas gohed blong talemaot trutok long ol man. Yumi gat strong tingting blong gohed strong long wok ya we God i givim long yumi. (2 Timoti 4:1, 2) Yumi wantem joen fulwan long wok blong serem gud nius blong Kingdom blong God wetem ol man blong olgeta nesen. Olsem nao, ol man oli gohed blong gat janis ya blong lanem moa long saed blong rod blong kasem laef foreva long niufala wol we stret fasin nomo i stap long hem. Yumi wan bigfala hip blong man we i tijim tok blong God, we yumi stap joengud tugeta. Yumi gat strong tingting blong gohed blong folem eksampol blong Bigfala Tija ya, Jisas Kraes, mo ol gudfala fasin blong hem. Bambae yumi mekem olgeta samting ya blong ona mo presem Jeova God, Nambawan Tija blong yumi mo Man ya we i Givim Laef long yumi.

“Yumi evriwan we i stap long asembli ya mo we yumi agri long disisen ya, plis talem, !YES!”

Taem oli askem laswan kwestin blong disisen ya long ol 160,000 man we oli stap long trifala asembli long Franis mo ol 289,000 man we oli stap long ol naen asembli long Itali, olsem wan bigfala tanda, oli ansa long plante defren lanwis se, “!Yes!”