Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Harem Sef Naoia Stap Sef Blong Olwe

Harem Sef Naoia Stap Sef Blong Olwe

Harem Sef Naoia Stap Sef Blong Olwe

?FROM wanem i had blong harem sef, mo from wanem filing ya i no las longtaem? ?Maet i olsem from we fasin blong harem sef i stanap long tingting blong man nomo? ?Olsem wanem? ?Samting we yu harem se bambae i mekem yu yu sef, i stanap long tingting blong yu nomo? ?Hem i stanap long samting we yu hop nomo blong kasem no i stanap long samting we yu yu naf blong kasem? Hemia wan rong tingting we i save mekem yumi laef long wan drim nomo.

Wetem tingting blong yumi, yumi save aot long laef ya we i fulap long trabol mo drim long wan wol we i naes, we yumi harem sef long hem, mo sakemaot olgeta samting we oli save spolem drim ya. Be plante taem, ol trabol blong trufala wol oli save kamaot wantaem nomo mo spolem drim ya, oli save karemaot filing ya we yumi haremgud, mo wekemap yumi long drim ya blong yumi kambak long trufala laef.

I gud yumi tingbaot wan samting we sam man oli harem sef long hem—hemia ples we oli laef long hem. Eksampol, ol bigfala taon oli pulum tingting blong man. Long tingting blong plante man, bigfala taon i minim gudfala taem, bigfala pei, mo naesfala haos. Yes, i luk olsem se taon i save mekem man i harem sef. ?Be samting ya i tru no nogat?

Bigfala Taon—?Wan Ples Blong Harem Sef No Wan Drim Nomo?

Long ol pua kantri, oli yusum ol tok mo ol pija blong pulum tingting blong man se hem i save harem sef long bigfala taon. Be ol kampani we oli wokem samting ya, oli no tingbaot olsem wanem bambae yu yu harem sef, be oli tingbaot ol samting we olgeta bambae oli salem. Oli haedem ol problem we oli save kamaot, be oli soem nomo se ol man oli harem gud tumas mo oli harem sef. Oli pulum man blong ting se blong harem sef oli mas pem samting we kampani ya i salem mo oli mas go long bigfala taon.

Tingbaot eksampol ya. Long wan taon blong Wes Afrika, ol man blong gavman oli putum sam bigfala advataesmen long rod blong soem klia se taem man i smok tabak i olsem we hem i bonem pei blong hem we hem i wokhad blong kasem. Ol advataesmen ya oli haf blong wan kampen we ol man oli mekem blong givim woning se i denja blong smok tabak. Ol bigfala kampani we oli salem tabak oli agensem ol woning ya, nao olgeta tu oli putum bigfala advataesmen long rod, blong pulum ae blong man mo soem se ol man blong smok tabak oli harem gud tumas, oli glad mo oli rij. Antap long samting ya, wan kampani blong salem tabak i wokem ol sas yunifom mo ol flas hat blong besbol we ol man blong wok blong hem oli mas werem, nao kampani ya i sanem olgeta i go long ol rod blong givimaot tabak long ol yangfala, mo leftemap tingting blong olgeta blong “traem smok tabak.” Plante blong ol yangfala ya oli kamaot long ol vilej, mo oli no luksave se ol pija mo toktok blong ol advataesmen ya oli giaman nomo, ale ol advataesmen ya oli trikim olgeta. Oli stat smok tabak, mo oli kam slef blong fasin ya. Ol yangfala ya oli lego vilej blong olgeta mo oli kam long bigfala taon blong lukaot rod blong harem sef, from we oli wantem sapotem famle blong olgeta, no oli wantem kam rij. Defren olgeta nao oli stap westem pei blong olgeta blong pem tabak, be oli no yusum mane ya blong givhan long famle.

Ol advataesmen ya we oli talem se man i save gat wan nambawan laef long bigfala taon, i no kamaot long ol bisnesman nomo. Samtaem, ol tok olsem oli save kamaot long maot blong ol man we oli lego vilej blong olgeta blong muv i go long taon, mo oli sem blong gobak long vilej. Oli no wantem we ol narafala oli talem se oli no naf, no oli mestem, taswe oli tokflas long saed blong plante samting we oli giaman se oli kasem long bigfala taon. Be taem yu luklukgud long laef blong olgeta, bambae yu faenem se laef blong olgeta i no kam moagud i bitim laef we oli gat bifo long vilej; oli stap traehad blong kasem mane, olsem ol narafala man blong taon.

Speseli long ol bigfala taon, ol man we oli jes kam long hem blong harem sef oli foldaon long trap blong olgeta man we oli wantem profit nomo long olgeta. ?From wanem? From we plante taem, oli no stap longtaem inaf blong faenem ol gudfala fren, mo oli stap longwe long famle blong olgeta. Taswe i no gat man blong givim advaes, i no gat man i save halpem olgeta blong lukaot long ol trap we i stap long laef blong taon wetem ol sas samting blong hem.

Josué i no foldaon long trap ya blong smok tabak. Antap moa, hem i luksave we hem i no naf blong laef long bigfala taon. Wan samting nomo we taon ya i mekem long hem, hemia se hem i lusum olgeta drim blong hem. Hem i luksave se hem i no faenem sefples long taon, yes, hem i no wan man blong taon ya. Hem i harem nogud, i harem se hem i nating nomo mo i no save wok gud, mo ol filing ya oli winim hem. Be, hem i no letem flas tingting i gat paoa long hem mo i gobak long vilej blong hem.

Hem i fraet se bambae ol man oli jikim hem. Be famle blong hem mo ol trufala fren blong hem oli glad blong welkamem hem. Hem i haremgud wetem famle blong hem, hem i savegud ol ples blong vilej ya, mo ol fren blong hem long Kristin kongregesen oli lavem hem. From olgeta samting ya, kwiktaem nomo Josué i harem sef moa long smol vilej ya i bitim bigfala taon we i kilim hop blong man. Hem i sapraes blong luk se taem hem i wokhad long garen wetem papa blong hem, hem i winim moa mane i bitim pei we hem i save kasem long taon.

Mane—?Problem i Kamaot Long Wea?

?Mane i save mekem yu yu harem sef? Liz, long Kanada, i talem se: “Taem mi yangfala, mi ting se bambae mi no gat wari sipos mi gat mane.” Hem i stat fren wetem wan rijman. I no longtaem biaen, tufala i mared. ?Nao hem i harem sef? Liz i talem se: “Taem mitufala i mared, mitufala i gat wan naesfala haos, wetem tu trak, mo mitufala i gat naf mane blong pem evri samting long saed blong bodi, olsem ol trep i go long narafala kantri, no ol pleplei. Be nating se i olsem, mi stap wari yet long saed blong mane.” Hem i eksplenem from wanem hem i wari olsem se: “Sipos mitufala i lusum olting blong mitufala, bambae mitufala i lus bigwan ya. I luk olsem se moa we yu gat plante samting, moa we yu harem se yu no sef. Mane i no blokem ol trabol mo ol wari.”

Sipos yu ting se mane we yu gat i no naf blong mekem yu yu harem se yu sef, i gud yu askem long yu wan se: ‘?Problem blong mi i kamaot long wea? ?I rili from we mi no gat naf mane, no from we mi mi spenem mane olbaot?’ Taem Liz i tingbaot laef blong hem bifo, hem i talem se: “Naoia mi luksave we taem mi smol yet, ol problem long famle blong mi oli kamaot from we mifala i spenem mane olbaot. Mifala i mekem kaon long stoa blong pem ol samting, taswe oltaem mifala i gat ol kaon blong pembak. Hemia i mekem mifala i wari.”

Be tede, Liz wetem man blong hem tufala i harem sef moa, nating se tufala i no gat plante mane olsem fastaem. Taem tufala i lanem trutok blong Baebol, tufala i no moa lesin long olgeta tok we oli pusum man blong gat plante mane, mo tufala i stat lesin long waes blong God, olsem tok ya we i se: “Man we i stap lesin long mi, bambae hem i stap gud oltaem long laef blong hem. Hem bambae i save we i no gat wan samting nating we i save mekem hem i fraet.” (Ol Proveb 1:33) Tufala i wantem wan samting we i givim moa mining long laef blong tufala, i winim wanem we plante mane long bang i save givim. Naoia, Liz wetem man blong hem tufala i mekem wok blong misinari long wan kantri farawe, tufala i tijim ol pua man wetem ol rijman tu se bambae i no longtaem Jeova i mekem olgeta man long fulwol oli harem sef. Wok ya blong prij i mekem tufala i haremgud mo skelgud long laef blong tufala, from we tufala i no mekem wok ya blong winim mane, be tufala i gat wan stamba tingting we i moa impoten mo tufala i lukluk i go long samting we i sas moa.

I gud yu rimemba stamba trutok ya: I moa gud we long fes blong God yu kam rij long saed blong spirit, i bitim we yu kam rij long saed blong mane. Evri haf blong Tabu Baebol i makemgud se impoten mak we yumi mas kasem, i no blong kasem plante mane, be blong gat gudnem wetem Jeova, mo yumi save holem gudnem ya sipos yumi gohed blong mekem wok blong God wetem bilif. Jisas Kraes i leftemap tingting blong yumi se yumi mas kam rijman “long fes blong God” mo yumi mas hivimap ‘ol gudgudfala samting blong yumi i stap long heven.’—Luk 12:21, 33.

Haenem No Posisen—?Yu Wantem Kasem Wanem?

Sipos yu ting se bambae yu harem sef taem yu kasem wan haenem no posisen, i gud yu askem long yu wan se: ‘?Hu man we i kasem wan hae posisen finis, mo i rili harem sef naoia? ?Mi mas kasem wanem kaen posisen blong harem we mi sefgud?’ Wan wok we i mekem yu yu wingud i save giaman long yu se yu sefgud, be biaen hem i save mekem yu yu harem nogud, no tingting blong yu i save foldaon olgeta.

Sam ekspiriens oli soem we yu harem moa sef taem yu gat gudnem long fes blong God, i winim haenem long fes blong ol man. Jeova nomo i save givim laef we i no save finis long ol man. I minim se nem blong yumi bambae i stap long buk blong God, i no olsem wan adres buk, be hem i buk blong laef.—Eksodas 32:32; Revelesen 3:5.

?Taem yu lego ol drim blong yu, wanem samting we yu luk long saed blong yu wan, mo yu save kasem wanem long fiuja? I no gat wan long yumi we i save kasem evri samting. Nogat. Wan Kristin we i gat waes fasin i makem se: “Mi lanem se mi no save kasem EVRI SAMTING we mi wantem long laef, be mi mas JUSUM nomo wan samting long narafala samting.” Plis, stop smol mo ridim bokis ya “Wan stori blong Benin.”

Nao, traem ansa long ol kwestin ya: ?Wanem impoten mak we mi stap traem blong kasem long laef blong mi? ?Olsem wanem mi save kasem mak ya long wan rod we i isi mo i kwik? ?Maet mi stap long wan rod we i longfala tumas, mo i no sef? ?Sipos mi skelem wanem we mi rili wantem mekem wetem wanem we mi naf blong mekem, ating mi save faenem wan rod we i isi moa blong kasem mak ya?

Afta we Jisas i givim advaes long saed blong ol samting blong bodi, mo i skelemgud wetem ol samting long saed blong spirit, hem i talem se yumi mas gat ‘wan ae we i gud,’ no “putum tingting i stap strong long wan samting nomo.” (Matiu 6:22, futnot long NW ) Hem i soem klia se namba wan samting long laef hemia ol samting long saed blong spirit, mo ol wok we oli leftemap nem blong God mo Kingdom blong hem. (Matiu 6:9, 10) Ol narafala samting oli no impoten olsemia, oli no samting we yumi mas putum tingting blong yumi i stap strong long olgeta.

Tede, plante kamera oli save mekem pija blong eni samting i klia gud wantaem nomo, nating se samting ya i stap farawe no i klosap. ?Yu yu gat fasin olsemia? ?Yu yu putum tingting blong yu i stap strong long evri samting we yu luk—minim se evri samting ya oli rili impoten, oli samting we yu laekem, mo we yu drim mo hop blong kasem? Sipos yu gat fasin ya, impoten mak long laef blong ol Kristin, hemia Kingdom, i save lus from ol narafala samting we oli stap pulum ae blong yu. Strong advaes blong Jisas hemia se: “Taswe, yufala i mas gohed blong lukaot kingdom mo stret fasin blong hem fastaem. Nao bambae hem i givim olgeta narafala samting ya tu long yufala.”—Matiu 6:33, NW.

Harem Sef Naoia Mo Blong Olwe

Yumi evriwan i wantem kasem ol gudfala samting long laef blong yumi, mo blong olgeta ya we yumi laekem tumas. Be, from we yumi sinman, yumi laef long wan wol we i no stretgud, mo yumi no laef longtaem, yumi mas putum sam mak nomo we yumi naf blong kasem long laef blong yumi, i bitim we yumi traem kasem evri samting. Plante taosen yia bifo, wan man blong raetem Baebol i talem se: “Mo narafala samting tu we mi luk long wol ya i olsem. I no ol nambawan man blong resis nomo we oli stap win long resis, mo i no ol strong man blong faet nomo we oli stap win long faet. I no ol waes man nomo we oli stap kasem gudfala laef, mo i no ol man ya nomo we oli gat hed we oli stap kam rijman. Mo i no ol gudfala man blong wok nomo we oli stap kasem hae nem. Olgeta man evriwan oli stap kasem gudlak mo badlak.”—Prija 9:11.

Samtaem, yumi bisi tumas long bisnes blong yumi evri dei mo yumi fogetem blong lukluk ol samting we oli impoten moa, hemia blong luksave yumi hu, mo yumi rili nidim wanem blong harem sef. Tingbaot olfala waes tok ya: “Sipos yu laekem mane tumas, nating we mane blong yu i plante olsem wanem, be neva yu save talem se yu harem gud, mane blong yu i naf. Mo sipos yu wantem tumas blong kam rijman, neva yu save kasem ol samting we yu yu wantem. Tingting ya i blong nating nomo. Man blong wok we i stap wok strong oltaem, maet hem i kakae we i fulap gud no i no fulap gud, be long naet, hem i save slip gud. Be rijman hem i no save slip gud, oltaem i stap wekap nomo, from we i stap tingting tumas long ol samting we hem i gat.” (Prija 5:10, 12) ?Yes, wanem i save mekem yu yu harem sef?

?Sipos laef blong yu i sem mak lelebet olsem drim ya blong Josué we i no save kamtru, yu save jenisim plan blong yu? Olgeta we oli rili lavem yu bambae oli sapotem yu, olsem famle mo ol fren blong Josué long Kristin kongregesen. Yu save harem moa sef long wan ples we i no flas tumas wetem olgeta we oli lavem yu, i bitim laef long wan bigfala taon we ol man oli yusum yu nomo.

?Sipos yu gat plante samting long saed blong bodi, yu save folem eksampol blong Liz mo man blong hem? ?Yu save jenisim fasin blong laef blong yu blong spenem moa taem mo paoa blong yu blong halpem ol narafala man, nating se oli rij no oli pua, blong oli save Kingdom, stamba rod ya blong mekem evriwan i rili harem sef?

Sipos yu wokhad blong kasem wan haenem no posisen, maet i gud blong askem long yu wan wanem nao i pusum yu blong wokhad olsemia. I tru se i gat sam samting we oli save mekem yu yu harem gud moa long laef. ?Be olsem wanem long saed blong Kingdom, we hem i rod ya nomo blong mekem yu yu harem sef? ?Yu yu naf yet blong putum tingting blong yu i stap long Kingdom ya nomo? I gud yu rimemba tok ya blong Jisas se: “Man we i stap givim presen i go, hem i save harem gud moa, i winim man we i stap kasem presen blong hem.” (Ol Wok 20:35) Sipos yu joen long ol defren wok blong Kristin kongregesen, bambae yu kasem wan nambawan filing blong harem sef.

Olgeta we oli trastem Jeova mo Kingdom blong hem fulwan oli haremgud mo oli harem sef nao, mo oli stap wet long wan laef long fiuja we i sef gud olgeta. Man blong raetem Sam i se: “Oltaem mi mi save we Hae God i stap wetem mi, i stap klosap long mi, nao i no gat wan samting i save muvum mi. Nao from samting ya mi mi glad tumas, mi talem tangkiu long yu, mo mi mi harem we mi sef gud.”—Ol Sam 16:8, 9.

[Bokis/Foto blong pija long pej 6]

Wan stori blong Benin

Oli bin talem stori ya plante taosen taem long defdefren fasin. I no longtaem i pas, wan olfala man blong wan vilej long Benin, Wes Afrika, i talem stori ya long sam yangfala.

Wan man blong pulum fis i gobak long haos blong hem long kenu blong hem, nao i mitim wan man we i gat gud save long saed blong bisnes. Bisnes man ya i kam long pua kantri ya blong givhan long ol man long saed blong ekonomi. Hem i askem long man blong pulum fis se from wanem hem i kambak eli. Ale, man blong pulum fis i ansa se sipos hem i wantem, hem i save stap moa, be hem i pulum naf fis finis blong fidim famle blong hem, taswe hem i kambak eli.

Bisnes man ya i askem se: “?Be, yu stap mekem wanem evri dei?”

Man blong pulum fis i ansa se: “Mi go pulum fis smol. Mi pleplei wetem ol pikinini blong mi. Mifala evriwan i slip smol long medeldei, taem san i kam strong. Long naet, mifala i kakae tugeta. Biaen, mi kampani wetem ol fren blong mi blong plei miusik, mo sam narafala samting bakegen.”

Bisnes man ya i katem tok blong hem i se: “Yu luk, mi mi gat wan setifiket blong yunivesiti, mo mi bin stadi long saed blong bisnes. Mi wantem halpem yu. I moa gud sipos yu spenem moa taem long wok blong pulum fis. Bambae yu kasem moa mane mo yu save pem wan sip we i bigwan i bitim kenu ya. Taem yu gat wan bigfala sip, yu save kasem moa mane, nao bambae yu save pem plante moa sip blong hukum fis.”

Man blong pulum fis i askem se: “?Afta, olsem wanem?”

“Afta, yu no moa nid blong wok wetem wan man we bambae i salem ol fis blong yu, be yu save go stret long wan bigfala kampani blong oli save pem fis blong yu, no maet yu save statem prapa kampani blong yu. Bambae yu save livim vilej blong yu mo muv i go long Cotonou, no Paris, no New York, mo long ol bigfala taon ya nao bambae yu save lidim bisnes blong yu we i stap long ples ya. Traem tingbaot, yu save salem sam haf blong bisnes blong yu long stok maket, mo bambae yu save kam rij.”

Man blong pulum fis i askem se: “?Samting ya bambae i tekem hamas taem?”

Bisnes man ya i talem se: “Maet mbae i tekem 15 go kasem 20 yia.”

Ale man blong pulum fis i gohed i se: “?Afta, olsem wanem?”

Bisnes man ya i eksplenem se: “Long taem ya nao, laef blong yu i stat kam gud. From we biaen, yu save finis long wok blong yu, mo spel. Yu save livim bigfala taon ya we i spid tumas mo i bisi oltaem, blong muv i go long wan vilej farawe.”

Man blong pulum fis i askem se: “?Afta, wanem i kamaot from olgeta samting ya?”

“Nao bambae yu gat taem blong pulum fis smol, pleplei wetem ol pikinini blong yu, slip smol long medeldei taem san i kam strong, kakae long naet wetem famle blong yu, mo kampani wetem ol fren blong yu blong plei miusik.”

[Tok blong pija long pej 7]

?Yu save harem sef sipos yu kasem wan hae posisen?

[Tok blong pija long pej 8]

Ol Kristin brata sista blong yu oli rili wantem se yu harem sef