Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Kasem Save Filing Blong Narafala Stamba Blong Kaen Fasin Mo Sore

Kasem Save Filing Blong Narafala Stamba Blong Kaen Fasin Mo Sore

Kasem Save Filing Blong Narafala Stamba Blong Kaen Fasin Mo Sore

HELEN KELLER, i raetem se: “Laef blong yu i olsem nating nomo, sipos yu no save mekem man we i gat wan trabol i harem gud smol.” Helen i save gud filing we man i save gat taem hem i harem nogud. Taem hem i gat 19 manis nomo, wan sik i kasem hem we i mekem se hem i blaen mo sora blong hem i fas. Be wan tija i sore long Helen nao hem i tijim hem blong rid mo raet wetem Braille (hemia wan spesel fasin blong olgeta we oli blaen), mo biaen hem i tijim Helen blong toktok tu.

Tija blong Helen, we nem blong hem Ann Sullivan, i kasem save gud olsem wanem man i harem nogud mo i mas traehad taem wan haf blong bodi blong hem i nogud. Hem wan, klosap hem i blaen tu. Be Ann i soem longfala tingting mo i faenem wan rod blong toktok wetem Helen. Hem i stap mekem saen long han blong Helen olsem we i raetem ol tok long han blong hem. Tija ya i soem se hem i kasem save long filing blong Helen. From samting ya, hem i givim strong tingting long Helen blong wantem yusum ful laef blong hem blong givhan long ol blaen man mo ol man we sora blong olgeta i fas. Helen i bin wokhad blong winim problem ya se hem i handikap, ale, hem i sore long ol narafala man mo woman we oli gat semfala problem olsem hem. Hem i wantem halpem olgeta ya.

Ating yu luksave finis we long wol ya ol man oli stap tingbaot olgeta nomo. From samting ya i isi nomo we yumi tu yumi ‘satem tingting blong yumi’ mo yumi no kea long ol narafala. (1 Jon 3:17, Nyutesteman Wetem Ol Sam Long Bislama) Be i gat wan loa i stap long ol Kristin se oli mas lavem ol man raonabaot long olgeta mo oli mas lavem ol narafala Kristin. (Matiu 22:39; 1 Pita 4:8) Be ating yu luksave se: Nating we yumi rili wantem lavlavem yumi, plante taem yumi mestem ol janis we oli stap blong givhan long narafala we i harem nogud. Maet hemia i hapen nomo from we yumi no stap luksave samting we narafala i nidim. Taswe fasin blong kasem save long filing blong narafala, hem i save givhan long yumi blong soem kaen fasin mo sore.

?Kasem Save Long Filing Blong Narafala i Minim Wanem?

Diksonari i talem se, man we i kasem save long filing blong narafala “hem i putum hem wan long ples blong man ya nao i naf blong harem save ol filing mo tingting blong hem.” Hemia i min se yu traem tingbaot se i olsem wanem sipos laef blong yu i sem mak long narafala ya. Taswe, fastaem i impoten we yumi save wanem samting i stap hapen long laef blong narafala, nao biaen, yumi traem harem save ol filing we maet hem i gat from samting ya. Yes, sipos yumi kasem save long filing blong narafala hemia i min se yumi harem save soa blong man ya long hat blong yumi.

Baebol i no talem stret se yumi mas harem save filing blong narafala, be i gat sam vas we oli givim tingting se yumi mas gat fasin ya. Aposol Pita i givim advaes long ol Kristin se oli mas gat ‘sore, lav, mo mekem i gud long narafala.’ (1 Pita 3:8) Grik tok ya we oli tanem se “gat sore,” i minim stret se “safa wetem narafala” no “mekem i gud long narafala.” Aposol Pol i tokbaot ol semfala filing ya taem hem i givim advaes long ol Kristin brata blong hem se oli mas ‘harem gud wetem man we i stap harem gud, mo krae wetem man we i krae.’ Pol i talem tu se (NW ): “Yu mas tingbaot ol narafala olsem we yu stap tingbaot yu wan.” (Rom 12:15, 16) Tru ya, sipos yu no putum yu wan long ples blong narafala, bambae i hadwok long yu blong lavem man ya olsem we yu lavem yu wan.

Klosap evri man i naf blong harem save filing blong narafala smol. ?Taem yu luk pija blong ol pikinini we oli no gat kakae no ol refuji, yu yu harem nogud? ?Sipos wan mama i gat lav bambae hem i letem pikinini blong hem i krae longtaem gogo i no save pulum win? Nogat. Be i no oltaem we yumi save luk samting we i stap mekem man i safa. Tru ya, i no isi blong kasem save long filing blong man we tingting blong hem i foldaon (depression), no we i gat wan problem long bodi we yumi no save luk, no we i gat sik ya se hem i fraet tumas blong kakae from we hem i no wantem kam fatfat (anorexia mo bulimia). Mo i hadwok moa blong kasem save long man olsem, sipos yumi neva kasem ol problem ya. Nating se i olsem, Baebol i soemaot long yumi se yumi naf blong wokem fasin ya, mo yumi mas wokem fasin ya, blong harem save filing blong ol man we laef blong olgeta i defren long laef blong yumi.

Sam Eksampol Blong Baebol

Jeova i soemaot namba wan eksampol blong fasin ya blong kasem save long filing blong narafala. Nating se hem i stretgud olgeta, hem i save se yumi no stret gud olgeta. “Hem i savegud we hem i mekem yumi long graon. Oltaem hem i stap tingbaot we yumi kamaot long asis nomo.” (Ol Sam 103:14; Rom 5:12) Mo tu, from we hem i save se yumi no strong, “hem i no save letem wan samting i traem yumi, we i strong tumas long yumi.” (1 Korin 10:13) Hem i yusum ol man blong hem mo tabu spirit blong hem blong halpem yumi blong faenem rod blong winim ol traem.—Jeremaea 25:4, 5; Ol Wok 5:32.

Jeova i harem save long hat blong hem, soa we ol man blong hem oli harem taem oli stap safa. Hem i talem long ol man Jiu we oli aot long Babilon, se: “Taem wan man i kilim yufala, i olsem we man ya i kilim ae blong mi stret.” (Sekaraea 2:8) Deved, wan long ol man blong raetem Baebol, i save se God i stap kasem save long filing blong man, taswe hem i talem long God se: “Plis, putum ol wota blong ae blong mi long botel blong yu we oli wokem long skin blong anamol. ?Ating oli stap finis long buk blong yu?” (Ol Sam 56:8, NW ) I gud tumas blong save se Jeova i rimemba ol trabol we i mekem ol man blong hem oli krae taem oli stap traehad blong holemstrong long hem oltaem—i olsem we hem i raetem samting ya i stap long wan buk.

Jisas Kraes i harem save filing blong ol narafala, olsem Papa blong hem long heven. Taem hem i mekem wan man we sora blong hem i fas i kamgud bakegen, hem i tekem man ya i gowe long ol man, tufala nomo i stap. Ating hem i mekem olsem from we hem i tingbaot se taem merikel i mekem man ya i kamgud wantaem nomo, maet hem i sem long fored blong ol man no maet hem i sek. (Mak 7:32-35) Long wan narafala taem bakegen, Jisas i luk we wan wido i stap go blong oli berem boe blong hem, wan pikinini ya nomo we hem i gat. Wantaem nomo Jisas i harem save soa we woman ya i gat. Nao hem i kam klosap long hip man ya we oli go blong berem boe ya, mo i mekem boe ya i laef bakegen.—Luk 7:11-16.

Afta we Jisas i laef bakegen long ded, hem i kamtru long Sol we i stap long rod blong go long Damaskes. Hem i talem se trabol ya we Sol i stap mekem long ol disaepol blong hem, i mekem hem i harem nogud tumas. Hem i talem long Sol se: “Mi Jisas ya we yu yu stap mekem i nogud long mi.” (Ol Wok 9:3-5) Jisas i harem save soa we ol disaepol blong hem oli stap kasem, olsem wan mama we i harem save soa blong pikinini blong hem we i sik. Yes, Jisas Kraes, we hem i Hae Pris blong yumi long heven, “i gat sore long yumi,” no olsem Baebol blong Rotherham i talem, hem i “harem save ol slak fasin blong yumi.”—Hibrus 4:15.

Aposol Pol i lanem blong harem save soa mo filing blong narafala. Hem i se: “Taem wan man i no strong, be mi tu mi harem we mi mi no strong. Taem wan man i foldaon long sin be mi tu mi harem nogud tumas.” (2 Korin 11:29) Taem graon i seksek mo wan enjel i mekem Pol mo Saelas tufala i gofri long kalabus blong Filipae, faswan samting we Pol i mekem hemia blong talemaot long man we i lukaot long kalabus se olgeta presina oli stap yet. Pol i harem save se maet man ya blong lukaot long kalabus bambae i kilim hem wan i ded. Long kastom blong ol man Rom, sipos wan presina i ronwe long kalabus, man we i lukaot long kalabus ya bambae i kasem wan strong panis—antap moa sipos oli bin talem long man ya se hem i mas gad gud long presina ya. (Ol Wok 16:24-28) Kaen fasin blong Pol we ating i sevem laef blong man ya, i tajem hat blong hem, ale, hem wetem famle blong hem oli joenem Kristin skul.—Ol Wok 16:30-34.

?Olsem Wanem Blong Wokem Fasin Ya?

Baebol i talem bakegen mo bakegen se yumi mas folem fasin blong Papa blong yumi long heven, mo Pikinini blong hem, Jisas Kraes. Taswe, fasin ya blong kasem save long filing blong narafala i wan gudfala fasin we yumi mas wokem. ?Olsem wanem yumi save wokem fasin ya? I gat tri samting we i save givhan long yumi blong harem save moa wanem we narafala i nidim mo wanem filing we narafala i gat. Trifala samting ya hemia blong lesingud, lukluk save samting, mo pijarem samting long tingting blong yumi.

Lesingud. Taem yumi lesingud, yumi save problem we narafala i kasem. Moa we yumi lesingud, moa we narafala bambae i talemaot filing we i stap long hat blong hem. Miriam i eksplenem se: “Mi save toktok wetem wan elda sipos mi sua se elda ya bambae i lesin long mi. Mi wantem sua se hem i rili kasem save long problem blong mi. Sipos hem i askem ol kwestin blong faenemaot tingting blong mi, hemia i soem se hem i bin lesingud long mi mo mi harem se mi trastem hem moa.”

Lukluk save samting. I no olgeta man evriwan we bambae oli talemaot long yumi wanem filing blong olgeta no wanem samting we i stap hapen long laef blong olgeta. Be wan man we i naf blong lukluk save samting, bambae hem i makem we wan Kristin i luk olsem se tingting blong hem i foldaon, no wan yangfala i no moa storian plante, no wan Kristin we i prij plante i lusum glad blong hem. Ol papa mama oli nidim moa blong gat fasin ya blong lukluk save kwiktaem, taem we wan samting i no stret. Marie i talem se: “Oltaem, mama blong mi i save ol filing blong mi bifo we mi toktok long hem. From samting ya, i isi long mi blong tok stret long hem mo talemaot problem blong mi.”

Pijarem yu wan long ples blong narafala. Namba wan rod blong kasem save long filing blong narafala hemia blong askem kwestin ya se: ‘?Sipos mi stap long ples blong man ya, bambae mi filim olsem wanem? ?Bambae mi mekem wanem? ?Bambae mi nidim wanem?’ Trifala giaman fren blong Job oli no naf blong putum olgeta long ples blong hem. Taswe, oli jajem hem from sam sin we oli ting se hem i bin mekem.

From we yumi sin man i isi moa blong jajem narafala from wan mastik i bitim we oli traem kasem save long filing blong hem. Be, sipos yumi traehad blong pijarem yumi wan long ples blong wan we i stap harem nogud, samting ya i save halpem yumi blong sore long hem i bitim we yumi jajem hem. Juan i wan elda blong plante yia finis. Hem i se: “Mi givim advaes we i gud moa sipos mi lesingud mo traem kasem save long olgeta saed blong wan stori fastaem, bifo we mi toktok.”

Ol buk we ol Witnes blong Jeova oli stap givimaot oli givhan bigwan long saed ya. Ol Wajtaoa mo Wekap! oli tokbaot plante problem olsem tingting we i foldaon bigwan mo ol pikinini we narafala i mekem i nogud long olgeta. Ol magasin ya oli givhan long ol man we oli ridim blong oli harem save moa filing blong olgeta we oli safa from ol defdefren kaen problem olsem. Mo tu, buk ya Questions Young People Ask—Answers That Work, i bin halpem plante papa mama blong kasem save long ol problem blong pikinini blong olgeta.

Kasem Save Long Filing Blong Narafala i Givhan Long Ol Kristin Wok

Sipos yumi luk wan pikinini we i bunbun from we hem i no gat kakae, ating yumi mas serem kakae blong yumi wetem hem. Yumi no save lukluk i gowe long hem mo ting nating long hem, nogat. Long sem fasin, sipos yumi kasem save long filing blong narafala, bambae yumi naf blong luksave sipos hem i strong long saed blong spirit, no olsem wanem. Baebol i storebaot Jisas i se: “Taem hem i luk ol man we oli plante tumas, hem i sore tumas long olgeta, from we olgeta oli trabol tumas, oli no moa gat paoa, oli olsem ol sipsip we i no gat man blong lukaot long olgeta.” (Matiu 9:36) Plante milian man tede oli olsem ol man ya long taem blong Jisas. Yes, oli nidim help long saed blong spirit.

Olsem long taem blong Jisas, maet yumi mas sakemaot sam rong tingting we yumi gat agensem sam man no sam tingting we yumi gruap wetem, sipos yumi wantem kasem hat blong olgeta. Wan man blong talemaot gud nius, we hem i kasem save long filing blong narafala, bambae hem i lukaot rod blong tokbaot samting we hem mo narafala i agri long hem. Bambae hem i tokbaot ol samting we oli stap long tingting blong ol narafala blong mekem we moa man oli save lesin long mesej blong hem. (Ol Wok 17:22, 23; 1 Korin 9:20-23) Taem yumi traem harem save filing blong narafala, bambae yumi mekem fasin we i kaen gud. Hemia tu i save mekem we ol man oli glad moa blong lesin long tok blong Kingdom, olsem man ya we i lukaot long kalabus long Filipae.

Fasin blong kasem save long filing blong narafala i impoten tumas insaed long kongregesen from we hem i halpem yumi blong no tinghevi long ol smosmol mastik blong narafala. Sipos yumi traehad blong kasem save filing blong wan brata we maet i bin mekem yumi harem nogud, ating bambae yumi faenem we i isi moa blong fogivim hem. Ating yu tu maet yu mekem olsem hem sipos sem samting i bin kamaot long yu mo sipos yu yu gat semfala laef olsem hem. Jeova i kasem save long filing blong man, taswe hem i tingbaot oltaem se “yumi kamaot long asis nomo.” ?Olsem wanem long yumi? ?Sipos yumi kasem save long filing blong narafala, yu no ting se hemia i mas pulum yumi blong no kros taem narafala i mestem? ?Mo yu no ting se hemia i mas mekem we yumi ‘rere blong ­fogivim olgeta’?—Ol Sam 103:14; Kolosi 3:13, NW.

Sipos yumi mas givim advaes long wan we i mekem rong, ating bambae yumi mekem long fasin we i kaen moa sipos yumi kasem save filing blong hem mo samting we i save mekem hem i harem nogud. Wan Kristin elda we i traem kasem save filing blong narafala bambae i tingbaot oltaem se: ‘Maet mi tu mi save mekem semfala mastik ya. Maet mi save kasem sem trabol olsem hem.’ Taswe Pol i givim advaes ya se: “Yufala i mas givhan long hem blong stretem hem. Be yufala i mas mekem long kwaet fasin. Mo yufala tu i mas lukaot gud long yufala, blong sam samting bambae i no kam traem yufala.”—Galesia 6:1.

Fasin blong kasem save long filing blong ol Kristin brata sista bambae i pulum yumi blong givhan long olgeta olsem we yumi naf blong mekem, nating se oli no askem yumi blong mekem olsem. Aposol Jon i raetem se: “?Sipos yu gat plante samting, mo yu luk wan Kristin brata no sista blong yu we i sot long sam samting, be yu no givhan long hem, olsem wanem yu save talem se yu yu lavem God? . . . I nogud yumi lavem man long toktok blong yumi nomo. Yumi mas mekem samting blong givhan long hem, blong soemaot we yumi lavem hem tru.”—1 Jon 3:17, 18.

Be bifo we yumi save ‘mekem samting blong soemaot we yumi lavem hem tru’ yumi mas luksave wanem samting we brata blong yumi i nidim. ?Yumi stap lukluk gud wanem samting we ol narafala oli nidim blong traem halpem olgeta? Hemia nao trufala mining blong fasin blong kasem save long filing blong narafala.

Traehad Blong Gat Sore

Maet i no isi long yumi blong kasem save long filing blong narafala, be yumi save wokem fasin ya. Sipos yumi traehad moa blong lesingud, traehad blong lukluk save samting, mo traehad moa blong pijarem yumi wan long laef blong narafala, bambae yumi stat kasem save moa long filing blong narafala. From samting ya bambae yumi wantem moa blong soem lav, kaen gud fasin, mo sore long ol pikinini blong yumi, long ol narafala Kristin, mo long ol man raonabaot long yumi.

I nogud we yumi tingbaot yumi wan nomo. Fasin ya i save blokem yumi blong kasem save long filing blong narafala. Pol i raetem se: “Yufala wanwan i no mas stap lukaot long ol bisnes blong yufala nomo, be yufala i mas stap lukaotgud long ol bisnes blong ol narafala man tu.” (Filipae 2:4, NW ) Yumi gat janis blong kasem wan nambawan fiuja from we Jeova mo Hae Pris blong hem, Jisas Kraes, tufala i kasem save long filing blong yumi. Taswe, yumi mas wantem blong wokem fasin ya. Sipos yumi kasem save long filing blong narafala, samting ya bambae i halpem yumi blong kam moagud long wok blong prij mo wok blong papa mama. Antap long olgeta samting ya, bambae fasin ya i halpem yumi blong luksave se “man we i stap givim presen i go, hem i save harem gud moa, i winim man we i stap kasem presen blong hem.”—Ol Wok 20:35.

[Tok blong pija long pej 25]

Taem yumi kasem save long filing blong narafala yumi stap lukluk gud wanem samting we hem i nidim blong traem halpem hem

[Tok blong pija long pej 26]

?Bambae yumi lanem fasin blong wan mama we i gat lav mo i kasem save long filing blong pikinini blong hem?