Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Soem Lav We i Kaengud Long Olgeta We Oli Gat Nid

Soem Lav We i Kaengud Long Olgeta We Oli Gat Nid

Soem Lav We i Kaengud Long Olgeta We Oli Gat Nid

“Yufala i mas gohed blong soem lav we i kaengud long yufala evriwan.”—SEKARAEA 7:9, NW.

1, 2. (a) ?From wanem yumi mas soemaot lav we i kaengud? (b) ?Wanem ol kwestin we bambae yumi tokbaot?

 TOK blong Jeova God i givim advaes long yumi se yumi mas lavem “fasin lav we i kaengud.” (Maeka 6:8, NW, funot) Hem i givim ol risen tu from wanem yumi mas mekem olsem. Wan risen hemia se, “taem man i kaengud long narafala man, fasin ya i stap mekem i gud long hem tu.” (Ol Proveb 11:17) !Samting ya i tru tumas! Sipos yumi soem lav we i kaengud long ol narafala, bambae yumi gat ol gudfala fasin fren we oli stap longtaem. !Bambae yumi gat ol fren we oli stap tru long yumi—mo hemia wan samting we i nambawan tumas!—Ol Proveb 18:24.

2 Mo tu, Baebol i talem long yumi se: “Man we i kaengud long ol man, mo i stap mekem i stret long olgeta, hem bambae i gat longfala laef.” (Ol Proveb 21:21) Yes, sipos yumi traehad blong soem lav we i kaengud, bambae God i laekem yumi tumas mo bambae yumi gat janis blong kasem ol blesing long fiuja, wetem laef olwe tu. ?Be olsem wanem yumi save soem fasin lav we i kaengud? ?Bambae yumi soem fasin ya long hu? ?Mo lav we i kaengud i sem mak long fasin blong mekem i gud long ol man no kaen fasin?

Mekem i Gud Long Ol Man Mo Lav We i Kaengud

3. ?Olsem wanem lav we i kaengud i defren long fasin blong mekem i gud long narafala?

3 Fasin blong mekem i gud long man i no sem mak long lav we i kaengud. I gat sam samting we i mekem tufala fasin ya i defren. Eksampol, plante taem ol man we oli mekem i gud long narafala, oli no savegud mo oli no frengud wetem narafala ya. Be, sipos yumi soem lav we i kaengud long wan man, i min se lav i pulum yumi blong fasgud long man ya. Baebol i save yusum tok ya lav we i kaengud blong tokbaot tufala we tufala i frengud finis. (Jenesis 20:13; 2 Samuel 3:8; 16:17) No maet wan man i soem lav we i kaengud long narafala from we narafala i bin soem fasin ya long hem fastaem. (Josua 2:1, 12-14; 1 Samuel 15:6; 2 Samuel 10:1, 2) Blong soemaot olsem wanem tufala fasin i defren, i gud yumi skelem tu stori long Baebol. Wan stori hem i soemaot fasin blong mekem i gud long narafala, mo narawan i soemaot lav we i kaengud.

4, 5. ?Olsem wanem tufala eksampol long Baebol we yumi jes tokbaot, i soemaot se fasin blong mekem i gud long ol man i defren long lav we i kaengud?

4 Faswan stori we i soemaot fasin blong mekem i gud long narafala, hem i long saed blong wan grup blong man we aposol Pol i wan long olgeta. Sip we oli pas long hem i rek, mo olgeta oli swimso long aelan blong Molta. (Ol Wok 27:37–28:1) Ol man Molta oli no bin mekem wan promes long ol man ya we sip blong olgeta i rek, se bambae oli givhan long olgeta. Mo tu, oli no fren wetem olgeta. Be nating se i olsem, ol man blong aelan ya oli glad blong tekem ol strenja ya oli kam long haos blong olgeta, mo oli ‘mekem i gud tumas long olgeta.’ (Ol Wok 28:2, 7) Fasin blong olgeta i kaen tumas, oli soemaot fasin long taem we i nidim mo oli mekem long ol strenja. Taswe, hemia nao fasin blong mekem i gud long ol man.

5 I gud yumi skelem fasin ya, wetem fasin we King Deved i soemaot long Mefiboset, pikinini blong fren blong hem, Jonatan. Deved i glad blong tekem Mefiboset i kam long haos blong hem. Hem i talem long Mefiboset se: “Yu wan bambae yu kam kakae wetem mi oltaem long haos blong mi.” Blong eksplenem from wanem hem i wantem givhan long Mefiboset, Deved i talem se: “Bambae mi mas soem lav we i kaengud long yu from we Jonatan i papa blong yu.” (2 Samuel 9:6, 7, 13, NW ) I stret blong talem se, fasin blong Deved blong tekem Mefiboset i kam long haos blong hem oltaem, i soemaot lav we i kaengud. Yes, Deved i no jes mekem i gud long Mefiboset, be hem i soemaot se hem i stap tru long wan fasin fren we i stanap longtaem finis. (1 Samuel 18:3; 20:15, 42) Samting ya i sem mak tede, ol man blong God oli mekem i gud long olkaen man. Be, oli soemaot lav we i kaengud, no lav we i stap tru oltaem, long ol fren blong olgeta we God i agri long olgeta.—Matiu 5:45; Galesia 6:10.

6. ?Long Baebol, taem man i soemaot lav we i kaengud long narafala, wanem ol samting we oli joen wetem fasin ya?

6 I gat sam moa samting we oli joen wetem lav we i kaengud. Blong makemaot ol samting ya, bambae yumi tokbaot tri stori long Baebol we oli soemaot fasin ya. Trifala stori ya bambae i makem se ol man oli soemaot lav we i kaengud (1) tru long sam spesel wok, (2) oli glad blong soem fasin ya, mo (3) oli soemaot fasin ya long olgeta we oli gat nid. Mo tu, trifala stori ya i soemaot olsem wanem yumi save soemaot lav we i kaengud tede.

Wan Papa i Soem Lav We i Kaengud

7. ?Man blong wok blong Ebraham i talem wanem long Betuel mo Laban, mo wanem samting we hem i intres blong save?

7 Long faswan stadi, yumi tokbaot man blong wok blong Ebraham. Jenesis 24:28-67 i gohed long stori ya se, afta we man ya i mitim Rebeka, oli singaot hem blong kam long haos blong Betuel, we i papa blong Rebeka. (Vas 28-32) Long ples ya, man ya i talemaot fulwan olsem wanem hem i stap faenem wan waef blong pikinini blong Ebraham. (Vas 33-47) Hem i makem se long tingting blong hem wok i go gud, from we Jeova i ‘tekem hem i kam stret long haos blong wan famle blong masta blong hem, nao hem i luk wan dota blong famle ya we pikinini blong masta blong hem bambae i save mared long hem.’ (Vas 48) Ating man ya i wantem tumas we stori blong hem, we hem i talem wetem fulhat blong hem, i mekem Betuel mo pikinini boe blong hem Laban, oli bilif se Jeova nao i stap blesem wokbaot blong hem. Biaen, man ya i talem se: “Sipos yufala i stap tingbaot masta blong mi yet, mo yufala i wantem [“soem lav we i kaengud,” NW ] long hem, plis yufala i talemaot long mi. Be sipos i no olsem, plis yufala i talemaot, nao bambae mi mi save mekem plan blong mi bakegen.”—Vas 49.

8. ?Betuel i talem wanem long saed blong Rebeka?

8 Jeova i soem finis lav we i kaengud long Ebraham. (Jenesis 24:12, 14, 27) ?Bambae Betuel i mekem sem mak, mo bambae hem i letem Rebeka i biaen long man blong wok blong Ebraham? ?Bambae hem i soem lav we i kaengud olsem God, blong finisimgud wok ya? ?No, longfala trep we man ya i mekem, i blong nating nomo? Ating man blong wok blong Ebraham i haremgud tumas taem Laban mo Betuel, tufala i talem se: “!Samting ya i kamaot long Hae God ya!” (Vas 50) Tufala i luksave se Jeova i lidim wok ya mo wantaem nomo tufala i agri long disisen blong hem. Biaen, Betuel i soemaot lav we i kaengud taem hem i se: “Gel ya i stap. I gud hem i biaen long yufala, yufala i gobak long ples blong yu. I gud hem i mared long pikinini blong masta blong yu, olsem we Hae God nomo i talem.” (Vas 51) Rebeka i glad blong go wetem man blong wok blong Ebraham, mo i no longtaem biaen hem i kam waef blong Aesak, mo Aesak i laekem hem tumas.—Vas 49, 52-58, 67.

Wan Pikinini Boe i Soem Lav We i Kaengud

9, 10. (a) ?Jekob i askem pikinini blong hem Josef blong mekem wanem long hem? (b) ?Olsem wanem Josef i soem lav we i kaengud long papa blong hem?

9 Jekob, we hem i smol bubu blong Ebraham, i kasem blesing tu from lav we i kaengud. Long taem ya, olsem stori long Jenesis japta 47 i tokbaot, Jekob i stap long Ijip, mo “bambae i no longtaem hem i ded.” (Vas 27-29) Hem i stap wari from we bambae hem i ded afsaed long kantri we God i promes long Ebraham. (Jenesis 15:18; 35:10, 12; 49:29-32) Be, Jekob i no wantem se oli berem hem long Ijip, taswe hem i mekem plan blong oli tekem dedbodi blong hem i go long kantri blong Kenan. ?I gat wan nomo we i naf fulwan blong mekem wanem we Jekob i wantem? !Hemia Josef, pikinini boe blong hem we i gat bigfala paoa long taem ya!

10 Stori i talem se: “Hem [Jekob] i singaot pikinini ya blong hem Josef i kam luk hem. Nao hem i talem long hem se, ‘Josef, yu kam. Sipos yu stap ona long mi yet, . . . [“yu soem lav we i kaengud long mi,” NW ] mo yu mekem promes long mi, se bambae yu no save berem mi long kantri ya. Long taem ya we bambae mi go stap wetem ol bubu blong mi we oli ded finis, we mi kamaot biaen long olgeta, mi wantem blong yu karem mi, yu go berem mi long ples ya we oli berem olgeta long hem.’ ” (Jenesis 47:29, 30) Josef i promes blong mekem samting ya, mo i no longtaem biaen Jekob i ded. Josef mo ol narafala pikinini blong Jekob oli karem dedbodi blong hem i gobak “long Kenan, long ples ya Makpela, . . . long pis graon ya we . . . Ebraham i pemaot.” (Jenesis 50:5-8, 12-14) Long rod ya nao, Josef i soemaot lav we i kaengud long papa blong hem.

Waef Blong Pikinini Boe i Soem Lav We i Kaengud

11, 12. (a) ?Olsem wanem Rut i soem lav we i kaengud long Nomi? (b) ?From wanem fasin we ‘Rut i mekem naoia’ blong soem lav we i kaengud i gudfala moa long samting we hem i mekem fastaem ‘long mama blong man blong hem’?

11 Buk blong Rut i tokbaot widowoman ya Nomi. Hem i kasem blesing from we Rut, wan gel Moab we i wido blong pikinini boe blong Nomi, i soemaot lav we i kaengud long hem. Taem Nomi i mekem disisen blong gobak long Betlehem long Juda, Rut i soemaot lav we i kaengud mo strong tingting. Hem i se: “Ples we yu bambae yu go long hem, mi tu bambae mi go long hem. Ples we yu bambae yu stap long hem, mi tu bambae mi stap long hem. Ol man ples blong yu bambae oli man ples blong mi, mo God blong yu bambae i God blong mi.” (Rut 1:16) Biaen, Rut i soemaot lav we i kaengud taem hem i talemaot se hem i glad blong mared wetem olfala Boas, we hem i famle blong Nomi. * (Dutronome 25:5, 6; Rut 3:6-9) Hem i talem long Rut se: ‘Fasin [“lav we i kaengud,” NW ] we yu yu mekem naoia, i gudfala moa, i winim ol samting we yu mekem long mama blong man blong yu. Yu yu no go blong faenem wan yang man we i rijman no i puaman, blong yu mared long hem, be yu ona long famle blong mifala.’—Rut 3:10.

12 ‘Ol samting we Rut i mekem long mama blong man blong hem’ fastaem i soemaot lav we i kaengud from we hem i lego ol man ples blong hem mo i stap wetem Nomi. (Rut 1:14; 2:11) Be lav we i kaengud, we ‘Rut i mekem naoia’ i gudfala moa from we hem i agri blong mared wetem Boas. Naoia Rut bambae i save karem wan pikinini blong Nomi, we i kam olfala tumas blong karem pikinini. Boas wetem Rut, tufala i mared, mo biaen Rut i bonem wan pikinini. Ol woman blong Betlehem oli talem long Nomi se: “Tede [Hae God] i i givim wan smol bubu blong yu long Rut.” (Rut 4:14, 17) Tru ya, Rut i “wan gudfala woman,” mo Jeova i blesem hem, i givim nambawan janis long hem blong kam wan bubu blong Jisas Kraes.—Rut 2:12; 3:11; 4:18-22; Matiu 1:1, 5, 6.

Soemaot Long Ol Wok We Yumi Mekem

13. ?Olsem wanem Betuel, Josef, mo Rut, oli soemaot lav we i kaengud?

13 ?Yu yu makem olsem wanem Betuel, Josef, mo Rut oli soemaot lav we i kaengud? Oli no jes soemaot long ol tok we oli kaen, be long sam spesel wok we oli mekem. Betuel i no jes talem se, “Gel ya i stap” be hem i ‘letem Rebeka i go.’ (Jenesis 24:51, 59) Josef i no jes talem se, “bambae mi mekem olsem we yu yu talem” be tugeta wetem ol brata blong hem oli ‘mekem olsem we Jekob i talem.’ (Jenesis 47:30; 50:12, 13) Rut i no jes talem se, “Ples we yu bambae yu go long hem, mi tu bambae mi go long hem” be hem i lego ol man ples blong hem mo i biaen long Nomi “kam kasem Betlehem.” (Rut 1:16, 19) Long Juda bakegen, Rut i mekem “olsem we Nomi i talem.” (Rut 3:6) Yes, olsem ol narafala, Rut i soemaot lav we i kaengud long ol wok we hem i mekem.

14. (a) ?Wanem ol wok we ol man blong God tede oli mekem, we i soem lav we i kaengud? (b) ?Talem sam wok we ol Kristin long eria blong yu oli stap mekem, we i soem lav we i kaengud?

14 Yumi haremgud tumas blong luk olsem wanem ol man blong God tede oli gohed blong soemaot lav we i kaengud, long ol wok we oli mekem. Eksampol, tingbaot olgeta we oltaem oli leftemap tingting bakegen blong ol brata blong yumi we oli sik, we tingting i foldaon, no we oli krae from trabol we oli stap kasem. (Ol Proveb 12:25) Mo tu, tingbaot plante Witnes blong Jeova we oli gohed blong yusum trak blong olgeta, blong karem ol olfala long Haos Kingdom, blong oli save joen long ol miting blong kongregesen. Anna, we i gat 82 yia finis i stap harem nogud from wan sik we i mekem ol joen blong hem i soa. Hem i talemaot filing blong hem mo blong plante narafala tu se: “Taem oli karem mi long trak i go long olgeta miting, hemia wan blesing we i kamaot long Jeova. Mi tangkiu long hem wetem fulhat blong mi we hem i givim ol brata sista long mi we oli gat lav.” ?Yu yu stap joen blong mekem ol gudfala wok ya long kongregesen blong yu? (1 Jon 3:17, 18) Sipos yes, yu save sua se ol brata sista oli gat bigfala tangkiu from lav we yu soemaot we i kaengud.

Glad Blong Mekem Ol Wok ya

15. ?Trifala stori long Baebol we yumi jes tokbaot oli makem wanem samting we i joen wetem lav we i kaengud?

15 Ol stori blong Baebol we yumi jes tokbaot, oli soem tu se yumi mas wantem mo yumi mas glad blong soemaot lav we i kaengud. Hemia i no wan samting we man i fosem yumi blong mekem. Betuel i glad blong mekem wanem we man blong wok blong Ebraham i askem, mo Rebeka tu i agri. (Jenesis 24:51, 58) Long saed blong Josef, i no nidim we narafala i fosem hem blong soem lav we i kaengud. (Jenesis 50:4, 5) Tingting blong Rut “i strong tumas blong kam wetem [Nomi].” (Rut 1:18) Taem Nomi i talem long Rut blong go long Boas, lav we i kaengud i pusum gel Moab ya blong talem se: “I gud. Bambae mi mekem olgeta samting ya we yu yu talem.”—Rut 3:1-5.

16, 17. ?From wanem lav we i kaengud we Betuel, Josef, mo Rut oli soemaot i gat bigfala mining, mo wanem nao i pusum trifala blong soemaot fasin ya?

16 Lav we i kaengud we Betuel, Josef, mo Rut oli soemaot i gat bigfala mining, from we Ebraham, Jekob, mo Nomi oli no save fosem olgeta blong soemaot fasin ya. Tru ya, i no gat wan loa we i fosem Betuel blong lego gel blong hem. I isi nomo blong hem i talem long man blong wok blong Ebraham se: ‘No, mi no wantem se gel blong mi, we i save wokhad, i stap longwe long mi.’ (Jenesis 24:18-20) Long sem fasin, Josef i fri blong jus sipos hem i wantem obei long papa blong hem no nogat. Jekob bambae i ded mo hem i no save fosem Josef blong holem promes blong hem. Nomi hem wan i talem se Rut i fri blong stap long Moab. (Rut 1:8) Mo tu, i no gat wan we i fosem Rut blong mared long olfala Boas, hem i fri blong mared long “wan yang man.”

17 Betuel, Josef, mo Rut oli wantem soem lav we i kaengud. Wan filing insaed long trifala i pusum trifala. Trifala ya i harem se hem i wan wok blong trifala we trifala ya i mas soemaot gudfala fasin ya long ol fren. Long sem fasin, King Deved tu i harem se hem i mas soemaot fasin ya long Mefiboset.

18. (a) ?Ol Kristin elda oli mas gat wanem tingting taem oli “lukaot long ol sipsip”? (b) ?Wanem filing blong wan elda long wok ya blong givhan long ol Kristin brata?

18 Lav we i kaengud i wan fasin we i makemaot ol man blong God, wetem ol man tu we oli gat wok blong lukaot long ol sipsip blong God. (Ol Sam 110:3; 1 Tesalonaeka 5:12) Ol elda ya, no man blong lukaot sipsip, oli harem se oli mas mekemgud wok we i stap long han blong olgeta, from we tabu spirit i putumap olgeta. (Ol Wok 20:28) Nating se i olsem, taem oli mekem wok blong lukaot long ol sipsip mo ol narafala wok long kongregesen we i soemaot lav we i kaengud, ‘tingting blong olgeta i glad blong mekem.’ (1 Pita 5:2) Ol elda oli lukaot long ol sipsip from we hemia wok blong olgeta mo from we oli wantem mekem olsem. Oli soemaot lav we i kaengud long ol sipsip blong Kraes, from we oli mas mekem samting ya mo from we oli wantem mekem samting ya. (Jon 21:15-17) Wan Kristin elda i talem se: “Mi laekem tumas blong visitim ol brata long haos blong olgeta, jes blong mekem se oli save we mi stap tingbaot olgeta. !Fasin blong givhan long ol brata, i mekem mi mi glad mo mi haremgud!” Olgeta elda we oli gat fasin kea oli agri fulwan long tok ya.

Soem Lav We i Kaengud Long Olgeta We Oli Gat Nid

19. ?Ol stori blong Baebol we stadi ya i tokbaot, oli makem wanem impoten samting long saed blong lav we i kaengud?

19 Ol stori long Baebol we yumi tokbaot oli makem tu se yumi mas soem lav we i kaengud long olgeta we oli gat nid mo we oli no save kasem samting ya we oli nidim. Blong famle laen blong Ebraham i gohed, hem i nidim we Betuel i givhan long hem. Blong dedbodi blong Jekob i gobak long Kenan, hem i nidim help blong Josef. Mo blong Nomi i save gat wan bubu blong hem, hem i nidim help blong Rut. Sipos man i no givhan long Ebraham, Jekob, mo Nomi, trifala i no save kasem samting we trifala i nidim. Samting ya i sem mak tede, yumi mas soem lav we i kaengud long olgeta we oli gat nid. (Ol Proveb 19:17) Yumi mas folem eksampol blong olfala Job, we i kea long ‘ol puaman we oli stap krae blong man i givhan long olgeta, hem i stap givhan long ol pikinini we papa blong olgeta i ded, mo i no gat man we i lukaot long olgeta.’ Mo tu, Job i “halpem ol wido blong oli stap gud” mo ‘ol blaen man, hem i ae blong olgeta, mo ol man we oli no save wokbaot, hem i leg blong olgeta.’—Job 29:12-15.

20, 21. ?Yumi mas soemaot lav we i kaengud long hu mo yumi wanwan i mas gat strong tingting blong mekem wanem?

20 Blong talem stret, long evri Kristin kongregesen i gat ol man we oli stap trabol mo we “oli stap krae blong man i givhan long olgeta.” Maet oli stap trabol from we oli no gat fren, tingting i foldaon, oli filim se oli no naf, oli harem nogud from samting we narafala i mekem, oli kasem bigfala sik, no wan we oli laekem tumas i ded. Nomata wanem trabol oli kasem, ol gudfala brata sista ya oli gat nid. Yumi naf mo yumi mas, givhan long olgeta ya blong kasem samting we oli nidim. Yumi mekem olsem, taem yumi glad blong mekem ol wok we oltaem oli soemaot fasin lav we i kaengud.—1 Tesalonaeka 5:14.

21 Taswe, i gud yumi gohed blong folem eksampol blong Jeova God, we i “fulap long lav we i kaengud.” (Eksodas 34:6, NW; Efesas 5:1) Yumi save mekem olsem, taem yumi rere blong tekem aksin blong givhan long olgeta we oli gat nid. Mo yumi save sua se, sipos yumi ‘gohed blong soem lav we i kaengud long yumi evriwan’ bambae yumi ona long Jeova mo bambae yumi kasem bigfala glad.—Sekaraea 7:9, NW.

[Futnot]

^ Blong save moa long saed blong wanem kaen mared we oli tokbaot, lukluk Insight on the Scriptures, Buk 1, pej 370, we ol Witnes blong Jeova oli wokem.

?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?

• ?Olsem wanem lav we i kaengud i defren long fasin blong mekem i gud long ol man?

• ?Long wanem rod Betuel, Josef, mo Rut i soemaot lav we i kaengud?

• ?Yumi mas gat wanem tingting taem yumi soemaot lav we i kaengud?

• ?Hu i nidim we yumi soemaot lav we i kaengud long olgeta?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 18]

?Olsem wanem Betuel i soem lav we i kaengud?

[Tok blong pija long pej 21]

Lav blong Rut we i stap tru oltaem i givim blesing long Nomi

[Tok blong pija long pej 23]

Man i soem lav we i kaengud from we hem i wantem soem fasin ya long sam spesel wok, mo i soemaot long olgeta we oli gat nid