Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Planem Sid Blong Stret Fasin, Kasem Lav Blong God We i Kaengud

Planem Sid Blong Stret Fasin, Kasem Lav Blong God We i Kaengud

Planem Sid Blong Stret Fasin, Kasem Lav Blong God We i Kaengud

“SIPOS yu promes blong pemaot kaon blong wan man we i strenja long yu, biaen, bambae yu harem nogud from. I moa gud yu no mekem promes [“sekhan long man ya,” NW] olsem.” (Ol Proveb 11:15) !Proveb ya i leftemap tingting blong yumi blong tekem aksin we yumi tingting gud long hem fastaem! Yu singaot trabol nomo i kam long yu sipos yu promes blong pemaot kaon blong wan man we i no gat naf mane. Long Isrel bifo, fasin blong sekhan long man i olsem fasin blong saenem wan kontrak. Taswe i gud sipos wan man i no hareap blong sekhan, long fasin ya bambae hem i no foldaon long wan trap long saed blong mane.

Lesen we i kamaot long ol advaes ya i klia se: “Wanem sid we man i planem fastaem long garen blong hem, be frut blong hem nomo, man ya bambae i mas kakae.” (Galesia 6:7) Profet Hosea i talem se: “Planem sid blong stret fasin, mo bambae God i blesem yu long kaengud fasin blong hem.” (Hosea 10:12, NW ) Yes, planem sid blong stret fasin taem yu folem ol rod we God i wantem, mo God bambae i soem kaengud fasin blong hem long yu. King Solomon blong Isrel i bin yusum rul ya bakegen mo bakegen, mo hem i strong blong leftemap tingting blong ol man blong oli wok folem stret fasin, oli toktok stret, mo oli gat gudfala fasin long laef. I gud we yumi luklukgud long tok blong hem, from we tok ya i save givhan long yumi blong yumi planem ol sid blong stret fasin.Ol Proveb 11:15-31.

Planem Sid Blong “Gudfala fasin,” Kasem “Gudfala Nem”

Waes King Solomon i talem se: “Woman we i gat ol gudfala fasin bambae hem i kasem gudfala nem, be man we i gat raf fasin, bambae i kasem plante sas samting.” (Ol Proveb 11:16) Vas ya i soem se wan woman we i gat “naesfala fasin” i kasem wan gudfala nem we i stap longtaem, be wan raf man i kasem mane we i blong smol taem nomo.—An American Translation.

?Olsem wanem wan man i save wokem ol naesfala fasin we oli save givim gudfala nem long hem? Solomon i givim advaes ya i se: “Holemtaet fasin waes we i save wokgud mo fasin blong tingtinggud, mo bambae oli givim laef long yu mo oli flasem nek blong yu.” (Ol Proveb 3:21, 22, NW ) Mo man blong raetem Sam i tokbaot ‘man we i naes, we i wan gudfala man blong tok.’ (Ol Sam 45:1, 2) Yes, waes we i wokgud, fasin blong tingtinggud, mo fasin blong yusum maot blong talem ol tok we oli gud, hemia nao samting we i leftemap wan man mo mekem hem i naes. Mo tok ya i tru tu long ol woman we oli yusum waes fasin. Abigel, waef blong krangke man ya Nabal, hem i wan gudfala eksampol. King Deved i talem se “hem i naes we i naes, mo i gat hed,” mo i presem hem from “gudfala tingting” we hem i gat.—1 Samuel 25:3, 33.

Wan woman we i laekem God mo i gat naesfala fasin, hem i sua blong gat wan gudfala nem. Ol man we oli tokbaot hem bambae oli talem ol gudfala samting nomo. Sipos hem i mared, man blong hem i tinghae long hem. Yes, ful famle i kasem wan gud nem from gudfala fasin blong woman ya. Mo gud nem ya i stap longtaem. “Gudnem i moa gud, i bitim fulap mane. I moa gud sipos man i tinghae long yu, i bitim we yu faenem silva no gol.” (Ol Proveb 22:1, NW ) Gudfala nem we hem i gat long ae blong God i stap blong olwe.

Hemia i defren olgeta wetem wan man we i mekem i strong long narafala, man olsem i ‘man we i no gat sore nating.’ (Ol Proveb 11:16, New International Version) Wan man we i mekem i strong long ol narafala hem i sem mak nomo wetem ol man nogud mo olgeta ya we oli enemi blong ol man we oli wosipim Jeova. (Job 6:23; 27:13) Wan man olsem ‘i no kea nating long God.’ (Ol Sam 54:3) Taem hem i mekem i strong mo i yusum ol man we oli no gat fol, blong mekem i gud long hem wan nomo, hem “i save hivimap vatu we man i no save kaontem.” (Job 27:16) Be maet wan dei, man ya i go slip mo i neva girap bakegen, no maet dei ya we hem i girap long hem be hemia laswan dei blong hem. (Job 27:19) Long taem olsem, ol rij samting blong hem mo ol wok blong hem bambae oli olsem nating nomo.—Luk 12:16-21.

!Ol Proveb 11:16 i tijim wan impoten lesen long yumi! King blong Isrel i soem klia wanem frut i kamaot from naesfala fasin mo from fasin blong mekem i strong long narafala, mo i leftemap tingting blong yumi blong yumi planem sid blong stret fasin.

Kasem Blesing From “Kaengud” Fasin

Solomon i tijim wan narafala lesen long fasin blong joen wetem ol narafala, hem i talem se: “Taem man i kaengud long narafala man, fasin ya i stap mekem i gud long hem tu, be taem man i stap mekem i strong tumas long narafala man, hemia i stap spolem hem nomo.” (Ol Proveb 11:17) Wan man blong stadi dip long Baebol i talem se: “Stamba tijing blong proveb ya hemia se fasin we yumi mekem taem yumi joen wetem ol narafala, nating se fasin ya i gud no i nogud, be hem i save karem sam frut we yumi no bin tingbaot.” Tingbaot eksampol blong yangfala woman ya Lisa. * Nating se hem i gat gudfala tingting blong wok, be oltaem hem i let. Plante taem, hem i let bitim 30 menet taem hem i mekem plan blong joen long wok blong prij wetem sam narafala man. Lisa i stap spolem hem wan nomo. ?I stret we hem i blemem ol narafala from we oli les blong wet long hem, mo oli no moa wantem mekem plan wetem hem?

Wan man we i wantem kam stret bitim mak, hem tu i mekem i strong tumas long hem wan. Oltaem hem i traehad blong kasem mak we hem wan i putum we i hae tumas, taswe hem i stap harem nogud mo tingting blong hem i foldaon. Defren olgeta, yumi kasem gudfala frut taem yumi putum ol mak we oli stret long yumi mo we yumi naf blong kasem. Maet yumi no gat gudhan blong kasem save samting kwiktaem olsem sam narafala man. No maet from we yumi sik, no yumi kam olfala, nao samting ya i blokem yumi, yumi no naf blong mekem samting we yumi wantem. Neva yumi mas kam slak no letem ol samting ya i blokem yumi blong gohed gud long saed blong spirit. Oltaem, yumi mas gat stret tingting long ol samting we yumi naf blong mekem, mo yumi mas gohed nomata wanem samting we i save blokem yumi. Yumi harem gud taem yumi “traehad long evri rod” blong mekem samting we i stret long paoa blong yumi.—2 Timoti 2:15; Filipae 4:5.

Blong soem bakegen olsem wanem wan man we i stretgud i mekem i gud long hem wan, mo wan man we i strong tumas i mekem i nogud long hem wan, waes king ya i ademap se: “Man we i stap mekem ol fasin nogud maet i save kasem plante samting, be i no save givhan long hem, be man we i stap mekem ol stret fasin, hem i no save mestem prapa pei blong hem. Man we oltaem tingting blong hem i stap strong blong mekem ol stret fasin, hem bambae i gat gudfala laef, be man we i stap mekemhed, nao i stap mekem ol samting nogud, bambae hem i ded from. Ol man we oltaem oli stap wantem ol rabis fasin nomo, Hae God i no laekem olgeta nating, hem i agens long olgeta, be ol man we fasin blong olgeta i stret gud, hem i lavem olgeta. Evri man i mas savegud se ol man nogud bambae oli mas kasem panis [no, “man nogud bambae i mas kasem panis, nating se han blong wan i joen long han blong narawan,” NW ], be ol stret man oli no save kasem samting ya.”Ol Proveb 11:18-21.

Ol vas ya oli yusum defren eksampol blong tijim stamba poen ya: Taem yu planem sid blong stret fasin yu karem gudfala frut blong hem. Maet wan man nogud i traem blong trikim narafala no i plei laki blong kasem plante samting blong hem we hem i no pem. Be ol samting ya oli olsem wan giaman pei nomo, taswe biaen bambae hem i harem nogud from. Man we i wok wetem stret fasin, hem i kasem wan gudfala pei we i mekem hem i harem sef. From we God i glad long man ya, hem i save kasem laef we i no save finis. ?Wanem bambae i hapen long man nogud? Nating se man nogud ya i ‘joenem han blong hem long han blong narawan’ blong mekem ol rabis plan blong trikim man, be hem i no save ronwe long panis. (Ol Proveb 2:21, 22) !Samting ya i rili pulum yumi blong planem sid blong stret fasin!

Hemia We i Gat Hed i Rili Naes

Solomon i gohed i se: “Woman we fes blong hem i naes, be i no gat hed, hem i olsem gol ring we man i hangem long nus blong pig.” (Ol Proveb 11:22) Long taem blong Baebol plante woman oli putum ring long nus blong flasem olgeta. Wan gol ring we oli putum long nus blong wan woman i wan samting we i flasem hem mo i pulum ae blong ol man. !Be i no stret nating sipos naesfala gol ring ya i hang long nus blong wan pig! Hemia i sem mak nomo sipos wan woman i naes we i naes, be hem “i no gat hed.” Gol ring ya i no stret long hem. Tufala tugeta i no luk naes, mo i no pulum ae nating.

I tru se yumi evriwan i mas tingbaot bodi mo fes blong yumi. Be i nogud we yumi wari tumas long fes blong yumi no long bodi blong yumi. I gat plante samting long saed blong bodi we yumi no bos long hem. Mo naesfala bodi i no faswan samting long laef. Traem tingbaot bighaf blong ol man we yumi laekem olgeta, ating olgeta ya oli no naes we i naes bitim mak. Tru ya, i no from we yu yu naes we bambae yu faenem glad. Samting we i impoten moa, hemia ol naes fasin blong yu we i las longtaem mo we oli pija blong ol fasin blong God. Taswe, i moa gud yumi gat hed mo yumi wokem ol nambawan fasin ya.

‘Man We i Givim Long Gladhat Blong Hem, Bambae i Gat Plante Samting’

King Solomon i talem se: “Taem ol plan blong stret man i kamtru, oltaem nomo ol gudgudfala samting i stap kamaot long hem, be taem ol plan blong man nogud i kamtru, oltaem i mekem Hae God i kros.” Nao hem i givim wan eksampol blong samting ya i se: “Sam man oli no save holemtaet mane blong olgeta, be oltaem, oli stap kam rij moa, be sam man oli stap holemtaet mane blong olgeta, be oltaem, oli stap kam pua moa.”Ol Proveb 11:23, 24.

Taem yumi stap serem save blong Tok blong God, yumi wan yumi harem moa we save ya i “bigwan olsem wanem, mo i longfala olsem wanem, mo i hae olsem wanem, mo i dip olsem wanem.” (Efesas 3:18) Defren olgeta, man we i no yusum save blong hem, hem i save lusum wanem samting we hem i gat finis. Yes, “man we i planem smol kakae nomo long garen blong hem, hem bambae i kasem smol nomo. Be man we i planem plante, hem bambae i kasem plante.”—2 Korin 9:6.

King Solomon i gohed i se: “Man we i stap givim ol samting long narafala man long gladhat blong hem, oltaem hem i gat plante samting. Man we i stap givhan long ol man, oltaem ol man oli stap givhan long hem.” (Ol Proveb 11:25) Taem yumi gat gladhat blong givim taem mo mane blong yumi blong givhan long trufala wosip, Jeova i glad long yumi. (Hibrus 13:15, 16) Bambae hem i ‘openem skae, i letem olgeta gudgudfala samting i kam long yumi we i plante we i plante.’ (Malakae 3:10) !Yu save we samting ya i tru, taem yu lukluk olsem wanem ol man blong wok blong God oli haremgud long saed blong spirit naoia!

Solomon i givim wan narafala eksampol blong soem se fasin blong wan stret man i defren long fasin blong man nogud, hem i se: “Man we i gat kakae be i no wantem salem long man we i sot, i stap holemtaet blong wet gogo praes i go antap, ol man bambae oli stap singaot trabol i kam long hem, be man we oltaem i glad blong salem ol kakae blong hem, ol man bambae oli stap askem long Hae God blong i blesem hem from.” (Ol Proveb 11:26) Sipos wan man i pem plante samting taem praes blong olgeta i daon, nao i kipim ol samting ya gogo kasem taem we i no moa gat plante i stap mo praes blong hem i kam antap bigwan, nao i stap salem ol samting ya, ale, man ya i save winim plante vatu. Nating se fasin ya i save givhan, be ol man oli no laekem mo oli no gat respek long wan man we i mekem wan bisnes olsem, from we hem i tingbaot hem wan nomo. Defren olgeta, wan man we i no yusum ol hadtaem blong winim vatu long ol narafala, ol man oli tinghae long hem.

King blong Isrel i leftemap tingting blong yumi blong yumi wantem mekem ol samting we i gud no i stret, hem i talem se: “Man we i stap traehad blong kasem ol gudgudfala samting, Hae God bambae i ona long hem, be man we i stap lukaot ol rabis fasin, rabis fasin bambae i spolem hem. Man we i ting se ol gudgudfala samting we hem i gat i save holem hem i stap gud, hem bambae i foldaon olsem lif blong narara long koltaem, be laef blong stret man bambae i gohed gud olsem tri we lif blong hem i stap grin olwe.”Ol Proveb 11:27, 28.

Waes Man i Pulum Plante Man i Kam Long Laef

Solomon i soem ol nogud frut we i kamaot from krangke fasin, hem i se: “Man we i stap pulum trabol i kam long ol pikinini blong hem, hem bambae i lusum olgeta samting we hem i gat.” (Ol Proveb 11:29a) Nogud aksin blong Akan i “pulum trabol i kam long ol pikinini blong hem,” nao ol man Isrel oli stonem i ded Akan wetem ful famle blong hem. (Josua, japta 7) Tede, wan we i hed blong Kristin famle no wan narafala we i memba blong famle ya maet oli mekem nogud fasin, nao Kristin kongregesen i mas putumaot olgeta. Taem wan man i no folem ol rul blong God mo taem hem i letem sam nogud fasin i stap long famle blong hem, man ya i pulum trabol i kam long famle blong hem. Kristin kongregesen i mas putumaot hem mo maet sam memba blong famle blong hem, from we oli no wantem tanem tingting from sin blong olgeta. (1 Korin 5:11-13) ?Wanem frut we man ya bambae i kasem? Hem i lusum olgeta samting we hem i gat.

Seken haf blong vas ya i talem se: “Man we i no gat hed, bambae i kam slef nomo blong ol waes man.” (Ol Proveb 11:29b) Man we i no gat hed, hem i no gat waes ya we i wok gud, taswe yu no save givim fulap wok long hem. Antap long samting ya, from we man ya i no stretem gud prapa bisnes blong hem, maet hem i mas dipen long sam narafala man long plante samting. Wan man olsem, we i no waes nating, i save “kam slef nomo blong ol waes man.” Taswe, i impoten tumas we yumi gat fasin blong skelemgud ol samting mo yusum waes we i wokgud long olgeta samting we yumi mekem.

Waes king ya i talem se: “Fasin we i stret i stap mekem man i gat gudfala laef, mo waes man i stap pulum plante man oli kam long laef ya.” (Ol Proveb 11:30) ?Olsem wanem samting ya i hapen? Fasin mo toktok blong wan man we i stret, i givhan long narafala blong kam strong long saed blong spirit. Hem i leftemap tingting blong narafala blong oli mekem wok blong Jeova, mo biaen oli save kasem laef we i no save finis.

‘Man We i Mekem Sin Bambae i Kasem Pei Blong Hem’

!Proveb ya i givim strong tingting long yumi blong yumi planem sid blong stret fasin! Blong soem we tok ya i tru se ‘wanem sid we man i planem, frut blong hem nomo, man ya bambae i mas kakae,’ Solomon i yusum wan narafala pijatok i se: “Ol gudfala man oli stap kasem pei blong olgeta long wol ya, mo hemia i min se ol man nogud tu we oli stap mekem sin, oli mas kasem stret pei blong olgeta.”Ol Proveb 11:31.

Nating se wan stret man i traehad blong mekem i stret, be samtaem hem i mekem mastik. (Prija 7:20) Mo from mastik ya bambae hem i “kasem pei” blong hem, i min se God i mas stretem hem. ?Olsem wanem nao long man nogud ya we i wantem mekem wan rong, mo i no traem nating blong folem ol stret fasin? I stret we man ya i kasem stret pei blong hem—yes, bambae God i givim wan strong panis long hem. Aposol Pita i raetem se: “Sipos i strong blong ol gudfala man oli kasem laef, be ol man we oli no ona long God, mo oli stap mekem i nogud, bambae oli no gat rod nating blong kasem laef.” (1 Pita 4:18) From samting ya, yumi mas gat strong tingting blong planem ol sid blong stret fasin mo karem gudfala frut long laef blong yumi.

[Futnot]

^ Mifala i yusum wan narafala nem.

[Tok blong pija long pej 28]

Abigel i kasem “gudfala nem” from ol “naesfala fasin” blong hem

[Tok blong pija long pej 30]

‘Man nogud i kasem plante samting, be i no save givhan long hem, be man we i stret i no save mestem prapa pei blong hem’

[Tok blong pija long pej 31]

“Man we i planem plante, hem bambae i kasem plante”