Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Traehad Blong Man—?Wetaem Jeova i Blesem Hem?

Traehad Blong Man—?Wetaem Jeova i Blesem Hem?

Traehad Blong Man—?Wetaem Jeova i Blesem Hem?

“!YU LEGO mi! !Klosap i brok delaet ya!”

“!Nogat! !Mi no save lego yu! !Yu mas blesem mi fastaem!”

“?Be nem blong yu hu?”

“Nem blong mi Jekob ya.”

“Nem blong yu bambae i no moa Jekob. Yu yu faet agens long God, mo agens long man tu, mo yu yu win. From samting ya, i stat naoia, bambae nem blong yu Isrel.”—Jenesis 32:26-28.

Narakaen tok ya i kamaot afta we olfala Jekob we i gat 97 yia finis i soem se hem i gat paoa yet. Baebol i no talem se bodi blong Jekob i gat paoa olsem bodi blong man blong resis, be nating se i olsem, Baebol i talem se hem i stap resling ful naet wetem wan enjel. ?From wanem tufala i stap resling? Jekob i wari tumas long promes we Jeova i bin mekem long olfala bubu blong hem—hemia promes blong givim wan presen long Jekob.

Plante yia bifo, Esao, we i brata blong Jekob, i salem raet blong hem olsem fasbon long Jekob blong kasem bred mo red bin blong kakae. Naoia Jekob i harem se Esao i stap kam long hem wetem 400 man. Yumi no sapraes we Jekob i wari, taswe hem i wantem we Jeova i talem long hem bakegen se famle blong hem nao bambae i kam bigwan long kantri ya narasaed long Jodan Reva. Nao folem prea blong hem, Jekob i tekem aksin. Hem i sanem plante presen i go long Esao we i stap kam. Mo tu, hem i tingbaot se sipos brata blong hem i kam blong faet, hem i mas rere, taswe hem i katem kamp blong hem long tu haf mo i tekem ol waef mo ol pikinini blong hem oli gokros long narasaed blong Jabok Reva. Nao hem i stap faet strong mo i krae long wan ful naet taem hem i resling wetem wan enjel from we hem i wantem we enjel ya i “blesem hem.”—Hosea 12:4; Jenesis 32:1-32.

Traem tingbaot wan narafala eksampol, hemia Rejel, namba tu waef blong Jekob mo waef ya we hem i laekem moa. Rejel i save gud promes we Jeova i bin mekem long Jekob se bambae Jeova i blesem hem. Lea, hemia sista blong Rejel mo faswan waef blong Jekob, hem i gat fo pikinini boe finis, be Rejel i no save karem pikinini. (Jenesis 29:31-35) Nating se i olsem, Rejel i no stap sore long hem wan, hem i gohed blong prea long Jeova mo i stap askem long hem blong i blesem hem. Mo tu, Rejel i tekem aksin we i laenap wetem prea blong hem. Hem i folem eksampol blong olfala bubu woman blong hem Sera wetem Hega, ale, Rejel tu i tekem Bilhaha, woman slef blong hem, blong hem i go slip wetem Jekob. Rejel i talem se “long fasin ya bambae mi save gat ol pikinini blong mi.” * Bilhaha i karem tu pikinini boe blong Jekob—Dan mo Naftali. Taem Naftali i bon, Rejel i talem olsem wanem samting ya i gat paoa long filing blong hem i se: “Mi mi stap faet strong agens long sista blong mi, be mi stap win.” Biaen, Jeova i blesem Rejel mo hem i karem tu pikinini boe blong hem, Josef mo Benjamin.—Jenesis 30:1-8; 35:24.

?From wanem Jeova i blesem ol traehad we Jekob mo Rejel tufala i mekem long bodi mo filing blong tufala? From we tingting blong tufala i stap strong long wanem we Jeova i wantem, mo tufala i tinghae long presen ya we ol bubu blong tufala oli pasem i kam long tufala. Tufala i prea oltaem blong kasem blesing blong Jeova mo tufala i tekem aksin folem wanem we Jeova i wantem mo wanem we tufala i bin askem.

Olsem Jekob mo Rejel, plante man tede oli luksave se, blong kasem blesing blong Jeova, yumi mas traehad. Plante taem, traehad ya i mekem yumi krae, tingting blong yumi i foldaon, mo maet yumi harem nogud. Elizabeth, wan Kristin mama, hem i no moa kam long ol miting blong longtaem. Mo hem i rimemba se hem i mas traehad bigwan blong kambak oltaem long ol Kristin miting. Hem i gat faef smol boe, hasban blong hem i no bilif, mo hem i stap 30 kilometa longwe long Haos Kingdom. Ol samting ya i mekem i had long hem blong hem i kam long evri miting. “Blong traem kam long ol miting oltaem, mi nidim fasin blong stretem mi wan, mo mi save se fasin ya bambae i givhan long mi mo long ol boe blong mi. Traem ya i halpem mi blong luksave se bambae mi kasem blesing, sipos mi traehad.” Jeova i blesem ol traehad blong Elizabeth. I gat tri boe blong hem we oli stap wok insaed long kongregesen, mo long trifala ya, i gat tu we oli joen long wok blong fultaem paenia. Elizabeth i glad tumas from we trifala boe blong hem oli gohed gud long saed blong spirit, hem i talem se: “Ol boe blong mi oli kam bigman long saed blong spirit, i bitim mi.” !Hemia wan nambawan blesing from ol traehad blong hem!

Traehad We Jeova i Blesem

Sipos yu traehad mo yu wokhad tu, samting ya bambae i karem blesing long yu. Bambae yu haremgud sipos yu traehad blong wok. Jeova i putum tingting ya long yumi taem hem i wokem yumi. King Solomon i raetem se: “I gud yumi evriwan i gohed, yumi stap kakae, mo yumi stap dring, mo yumi stap glad long ol samting ya we yumi stap hadwok long hem, from we ol samting ya oli kam long God nomo.” (Prija 3:13; 5:18, 19) Nating se i olsem, sipos yumi wantem kasem blesing blong Jeova yumi mas meksua se ol traehad blong yumi i laenap wetem tok blong hem. Eksampol: ?Yu ting se bambae Jeova i blesem yu sipos ol samting blong spirit i stap long namba tu ples long laef blong yu? ?Jeova bambae i blesem wan Kristin we i baptaes finis, be i akseptem wan wok no wan haeples, nao plante taem wok ya i blokem hem blong kam long ol Kristin miting?—Hibrus 10:23-25.

Sipos yu spenem ful laef blong yu blong wokhad from wan hae posisen no blong kasem fulap samting long saed blong bodi, hemia i no min se bambae yu sua blong “stap glad.” Yu mas tingbaot ol samting long saed blong spirit long laef blong yu. Jisas i eksplenem ol nogud frut we i kamaot long fasin ya blong wokhad blong wan nogud wok, taem hem i givim pijatok blong man blong sakem sid. Jisas i tokbaot “sid we i foldaon long ples blong ropnil,” mo i eksplenem se “hemia i olsem man we i harem tok ya, be hem i tingting tumas from laef blong hem long wol ya, mo i wantem tumas blong kam rijman. Olgeta samting ya oli kam blokem tok ya, nao i no karem frut long laef blong hem.” (Matiu 13:22) Pol tu i givim wan woning olsem, mo i ademap se olgeta we oli wantem tumas blong kam rij “oli foldaon long ol traem, mo long wan trap, mo oli wantem tumas ol samting we oli krangke mo oli save spolem olgeta. Ol samting ya, oli save mekem ol man ya oli foldaon olgeta, mo oli save spolemgud laef blong olgeta.” ?Wanem i save givhan long olgeta blong oli kamgud bakegen long saed blong spirit? Pol i gohed i se: ‘I moa gud oli ronwe long ol samting ya, mo oli putum tingting blong olgeta i stap long God nomo, we hem i stap givim plante samting long yumi, blong yumi harem gud long hem.’—1 Timoti 6:9, 11, 17, NW.

Nomata hamas yia yumi gat, no hamas taem yumi bin mekem wok blong Jeova, be yumi evriwan i save haremgud sipos yumi folem eksampol mo traehad blong Jekob mo Rejel. Taem tufala i traehad blong mekem we Jeova i agri long tufala, tufala i neva fogetem sas presen ya long saed blong spirit we tufala i kasem long ol bubu blong tufala, nating se samtaem tufala i fraet no tufala i harem nogud tumas. Tede, ol traem we yumi fesem oli save mekem yumi fraet no yumi harem nogud, no tingting blong yumi i save foldaon. From samting ya maet yumi wantem lego trutok, yumi no moa traehad, nao yumi letem Setan i winim yumi. Hem i save yusum plante defren trap blong pulum yumi blong lego Jeova, olsem fasin blong haremgud, ol spot, no ol pleplei, wan gudfala wok no strong tingting blong kam rijman. Oltaem yumi ting se bambae yumi kasem plante gudfala samting be plante taem yumi no kasem wan samting nating. Ol man we oli letem ol trik ya oli winim olgeta, oli luksave biaen se rod ya i blong nating nomo. Olsem Jekob mo Rejel blong bifo, i gud yumi traehad blong faet mo yumi blokem ol trap blong Setan.

Devel Setan ya i wantem tumas we yumi letem hem i winim yumi from we yumi ting se ‘i no moa gat hop. I no gat rod blong stretem problem ya. I no nid blong traem winim hem.’ Taswe i impoten tumas we yumi evriwan yumi no gat fasin blong lego evri samting kwiktaem nomo, mo i nogud yumi gat ol tingting olsem se ‘i no gat man i lavem mi’ mo ‘Jeova i fogetem mi.’ Ol tingting olsem oli save spolem yumi. Be maet ol tingting ya oli olsem wan woning se yumi stat blong kam slak mo yumi no moa faet strong blong kasem blesing blong Jeova. Yumi mas rimemba se Jeova i blesem ol man we oli traehad oltaem.

Gohed Blong Faet Mo Kasem Blesing Blong Jeova

Bambae yumi haremgud long saed blong spirit sipos yumi kasem klia tufala stamba trutok ya, long saed blong laef blong yumi olsem man blong wok blong Jeova. (1) Evri man i save kasem trabol, no kam sik, no fesem hadtaem long laef blong hem, mo (2) Jeova i harem ol krae blong ol man we oli lukluk i go long hem wetem fulhat blong olgeta, blong kasem help mo blesing.Eksodas 3:7-10; Jemes 4:8, 10; 1 Pita 5:8, 9.

Nating se ol hadtaem we yu fesem oli had tumas mo yu gat filing ya se yu no naf, be yu no mas foldaon long ‘sin ya we i stap holemtaet yumi’—hemia fasin blong lusum bilif. (Hibrus 12:1) Yu mas gohed blong faet gogo bambae Jeova i blesem yu. I gud yu gat longfala tingting mo yu rimemba eksampol blong olfala Jekob ya we i stap resling ful naet blong kasem wan blesing. Olsem wan man blong wok long garen we i sakem sid long taem we ol tri oli stat putum flaoa mo i stap wet gogo kasem taem i kam blong hem i pikimap ol frut, i gud we yu mekem tingting blong yu i longfala, mo yu wet gogo Jeova i blesem wok blong yu long saed blong spirit, nating se yu harem se wok blong yu i smol tumas. (Jemes 5:7, 8) Mo oltaem, yu mas rimemba ol tok ya blong man blong raetem Sam we i se: “I gat ol man blong mifala we taem oli stap planem kakae long garen blong olgeta, oli stap harem nogud, oli stap krae. Be taem oli tekemaot kakae long garen ya, plis yu mekem olgeta oli glad.” (Ol Sam 126:5; Galesia 6:9) Yu mas stanap strong, mo yu mas stap long medel blong olgeta man we oli stap faet agensem Setan.

[Futnot]

^ Bifo we God i mekem kontrak blong Loa, ol man Isrel oli gat fasin ya blong tekem narafala woman we i no stret waef blong olgeta. Loa blong God i luksave kastom ya, mo i putum ol rul we oli laenap wetem fasin ya. God i ting se i no nid yet blong gobak long fasin ya we man i stap wetem wan woman nomo olsem we hem i bin stanemap long Garen blong Iden fastaem, gogo kasem taem we Jisas Kraes i kam long wol. Be God i bin putumap sam loa blong lukaot long ol woman ya we oli no stret waef blong wan man. God i letem fasin ya i stap, blong mekem we namba blong ol man Isrel i kam antap bigwan mo kwiktaem nomo.