Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Folem Eksampol Blong Bigfala Tija

Folem Eksampol Blong Bigfala Tija

Folem Eksampol Blong Bigfala Tija

“Yufala i mas go long ol man . . . , blong pulum olgeta oli kam man blong mi. . . . Mo yufala i mas tijim olgeta blong oli folem olgeta tok ya we mi mi givim finis long yufala.”—MATIU 28:19, 20.

1, 2. (a) ?Long wanem fasin yumi evriwan i tija? (b) ?Ol Kristin oli gat wanem spesel wok blong tijim ol narafala?

 ?YU YU wan tija? Long sam fasin, yumi evriwan i tija. Maet yu soemaot rod long wan man we i no save rod, maet yu soem long wan man we i wok wetem yu olsem wanem blong mekem wan wok, maet yu soem long wan pikinini olsem wanem blong putum sus blong hem. Taem yu mekem ol samting ya, yu yu stap tijim narafala. ?Taem yu givhan long ol narafala long ol rod ya, yu yu harem gud?

2 Long saed blong tijing, ol trufala Kristin oli gat wan spesel wok blong mekem. Baebol i putum wok long yumi blong ‘pulum ol man oli kam man blong Kraes. . . . Mo tijim olgeta.’ (Matiu 28:19, 20) Long kongregesen tu, yumi gat janis blong tijim narafala. Ol man we oli naf, oli mekem wok “olsem man blong lukaot long sipsip mo sam olsem tija” long kongregesen, hemia i blong mekem kongregesen i kam strong moa. (Efesas 4:11-13, NW ) Ol olfala woman tu oli mas tijim ol yangfala woman “ol stret fasin” blong mekem ol Kristin wok we oli mas mekem evri dei. (Taetas 2:3-5) Yumi evriwan i mas leftemap tingting blong ol Kristin brata sista blong yumi. Yumi save mekem samting ya taem yumi yusum Baebol blong mekem tingting blong olgeta i strong. (1 Tesalonaeka 5:11) !Yumi gat wan spesel blesing blong tijim ol narafala long Tok blong God, mo blong serem ol sas samting long saed blong spirit we bambae oli givhan long ol man blong olwe!

3. ?Olsem wanem yumi save kam gud moa long wok blong tijim ol man?

3 ?Be olsem wanem yumi save kam gud moa long wok blong tija? Bigfala samting se, yumi mas folem eksampol blong Bigfala Tija ya, Jisas. Be maet samfala oli askem se: ‘?Olsem wanem mi save folem eksampol blong Jisas? Hem i wan man we i stret gud olgeta.’ I tru, yumi no save kam ol tija we oli stret gud olgeta. Be, yumi save mekem bes blong yumi blong folem fasin blong Jisas blong tijim ol man, nating se yumi gat plante save no nogat. Bambae yumi tokbaot olsem wanem yumi save folem fo fasin we Jisas i yusum—ol isi tok, ol gudfala kwestin, fasin blong soemaot poen i klia gud, mo ol gudfala pijatok.

Ol Isi Tok

4, 5. (a) ?From wanem ol isi tok i wan bigfala haf blong ol trutok blong Baebol? (b) ?Blong tijim man long isi fasin, from wanem i impoten blong lukaot gud long ol tok we yumi yusum?

4 Ol trutok blong Baebol oli no strong tumas blong kasem save long olgeta. Jisas i prea olsem: “Papa. . . . Mi mi talem tangkiu long yu, from we yu yu haedem ol samting ya long fes blong ol man we oli waes, mo ol man we oli skul gud, be yu soemaot olgeta long ol man we oli olsem smol pikinini nomo, blong oli save gud.” (Matiu 11:25) Jeova i save soemaot ol tingting blong hem long ol man we hat blong olgeta i stret mo oli gat tingting daon. (1 Korin 1:26-28) Taswe, ol isi tok i wan bigfala haf blong ol trutok blong Baebol.

5 ?Taem yu lidim wan Baebol stadi no mekem visit long wan man we i intres, olsem wanem yu save tijim hem long isi fasin? ?Yumi lanem wanem long fasin blong Bigfala Tija? Jisas i tijim plante man we ‘oli no gat nem mo oli no skul gud,’ taswe blong mekem se oli kasem save long tijing blong hem, hem i yusum ol isi tok we ol man ya oli save gud. (Ol Wok 4:13) Ale, blong tijim man long isi fasin, faswan samting se, yumi mas lukaot long ol tok we yumi talem. Blong pulum man blong bilif long trutok blong Baebol, i no nid blong yusum ol bigfala tok we oli mekem man i sapraes. Maet ol “flas tok” ya i save mekem hem i fraet, antap moa, sipos hem i no skul gud mo i no gat plante save. (1 Korin 2:1, 2) Jisas i soemaot se ol isi tok we oli stret gud long samting we yumi wantem eksplenem, oli gat bigfala paoa blong tijim man long trutok.

6. ?Olsem wanem blong no givim plante tumas save wantaem long wan Baebol stadi?

6 Mo tu, blong tijim wan studen blong Baebol long isi fasin, yumi mas lukaot gud blong no givim plante tumas save long hem wantaem. Jisas i tingbaot hamas save we ol disaepol blong hem oli naf blong kasem. (Jon 16:12) Yumi tu, yumi mas tingbaot man we yumi stadi wetem hem. Olsem nao, taem yumi stap lidim wan stadi long buk ya Save Blong Lidim Yu Long Laef We i No Save Finis, i no nid blong yumi eksplenem evri smosmol poen. * Mo tu, i no nid blong yumi hareap tumas, olsem we bigfala samting i blong finisim plante pej long wan stadi. Nogat. I moa waes blong traem luksave sipos studen i nidim blong go slo no go kwik, mo hamas save we hem i naf blong kasem. Bigfala samting we yumi wantem mekem, se yumi wantem givhan long studen ya blong kam wan man blong Kraes mo wosipim Jeova. Yumi mas tekem inaf taem we yumi nidim, blong givhan long studen blong kasem gud ol samting we hem i stap lanem. Olsem nao, trutok bambae i kasem hat blong hem mo pulum hem blong wok.—Rom 12:2.

7. ?Wanem advaes i save givhan long yumi blong tijim ol man long isi fasin taem yumi givim wan tok long kongregesen?

7 ?Taem yumi givim wan tok long kongregesen, olsem wanem yumi save mekem se ol man ‘oli save wanem samting we yumi stap talem,’ antap moa sipos i gat ol niuwan oli stap? (1 Korin 14:9) Tingbaot trifala samting ya we oli save givhan long yu. Faswan se, yu mas eksplenem mining blong ol bigfala tok we ol man oli no stap harem oltaem. Save we yumi gat long saed blong Tok blong God, i mekem se yumi yusum plante tok we maet oli narakaen long tingting blong ol narafala man. Sipos yumi yusum ol tok olsem “slef we i stret mo waes,” “ol narafala sipsip,” mo “Bigfala Babilon,” i gud blong eksplenem mining blong olgeta long ol tok we i isi blong man i kasem save. Seken samting se, yu no mas toktok tumas. Sipos yu talem tumas toktok we i strong blong kasem save long mining blong olgeta, maet ol man oli lusum intres. Blong mekem ol tok blong yu i klia, yu mas talem ol tok nomo we yu nidim. Namba tri samting, yu no mas traem blong givim plante tumas save wantaem. Taem yumi stadi dip long wan poen, yumi faenem plante gudfala samting blong tokbaot. Be i gud blong jusum sam bigfala poen nomo, mo yusum ol save nomo we i sapotem ol poen ya, mo we yumi save tijim gud ol man long hem long smol taem we yumi gat.

Ol Gudfala Kwestin

8, 9. ?Olsem wanem yumi save jusum wan kwestin we i stret long samting we man i intres long hem? Talem sam eksampol.

8 Tingbaot olsem wanem Jisas i yusum ol kwestin long nambawan fasin blong pulum ol disaepol blong hem blong talemaot tingting blong olgeta, mo blong wekemap mo tijim tingting blong olgeta. Taem Jisas i askem ol kwestin ya long kaen fasin, hem i kasem no tajem hat blong olgeta. (Matiu 16:13, 15; Jon 11:26) ?Olsem wanem yumi save mekem olsem Jisas mo askem ol gudfala kwestin?

9 Taem yumi stap prij long ol haos wanwan, yumi save askem sam kwestin long ol man blong pulum tingting blong olgeta. Samting ya bambae i openem rod blong yumi tokbaot Kingdom blong God long olgeta. ?Olsem wanem yumi save jusum wan kwestin we i stret long samting we man i intres long hem? Traem lukluk gud ol samting long saed blong man ya. Taem yu go long wan haos, lukluk ol samting raonabaot long yu. ?Olsem wanem? ?I gat ol pleplei blong pikinini olbaot long yad, we i soem se i gat pikinini long haos ya? Sipos yes, maet yumi save askem long man blong haos se: ‘?Yu bin tingbaot se, wol ya bambae i olsem wanem taem ol pikinini blong yu oli kam bigwan?’ (Ol Sam 37:10, 11) Maet i gat plante lok long doa blong haos. Sipos i olsem, yumi save askem long man blong haos se: ‘?Yu ting se bambae i gat wan taem long fiuja we ol man olsem yumi oli save harem se oli stap sefgud long haos blong olgeta mo taem oli wokbaot long rod?’ (Maeka 4:3, 4) Maet i gat wan spesel lada we oli wokem long simen blong oli save pusum wiljea i go insaed long haos. Ale, yumi save askem kwestin olsem: ‘?Bambae i gat wan taem we olgeta man oli gat strong bodi, mo oli no moa sik?’ (Aesea 33:24) Yumi save faenem plante moa advaes long buk ya Reasoning From The Scriptures. *

10. ?Olsem wanem yumi save yusum ol kwestin blong “faenemaot” tingting mo filing blong wan Baebol studen, be yumi no mas fogetem wanem samting?

10 ?Olsem wanem yumi save yusum ol gudfala kwestin taem yumi mekem Baebol stadi wetem ol man? Jisas i naf blong lukluk wanem i stap long hat blong man, be yumi no naf blong mekem samting ya. Nating se i olsem, sipos yumi askem ol gudfala kwestin we oli stret long ol wanwan man, mo askem long kaen fasin, yumi save “faenemaot ol tingting” mo filing blong olgeta. (Ol Proveb 20:5) Olsem nao, maet yumi stap stadi long Save buk long japta ya “?From Wanem Yumi Glad Taem Yumi Folem Ol Rod Blong God?” Japta ya i tokbaot fasin blong giaman, slip olbaot, mo sam narafala fasin. Maet studen i givim ol stret ansa long ol kwestin we oli stap long buk. ?Be, olsem wanem? ?Hem i agri wetem samting we hem i stap lanem? Yumi save askem long hem se: ‘?Yu yu harem se tingting blong Jeova i stret long saed blong ol fasin ya?’ ‘?Olsem wanem yu save mekem ol rul ya blong Baebol oli wok long laef blong yu?’ Be yu no mas foget se, yu mas soem respek, yu no mas daonem hem. Yu no mas askem ol kwestin we oli save mekem studen ya blong Baebol i sem mo i harem se hem i no naf nating.—Ol Proveb 12:18.

11. ?Olsem wanem ol brata we oli givim ol tok long kongregesen oli save yusum gud ol kwestin?

11 Ol brata we oli givim ol tok long kongregesen, olgeta tu oli save yusum ol gudfala kwestin. Ol kwestin we ol man oli no nid blong talemaot ansa blong olgeta, oli save pulum olgeta blong tingting gud. Jisas i yusum sam kwestin olsem. (Matiu 11:7-9) Mo tu, taem wan brata i jes stat long tok blong hem, hem i save askem sam kwestin blong soemaot ol bigfala poen long tok blong hem. Hem i save talem se: “Long tok blong yumi tede, bambae yumi faenem ansa long ol kwestin olsem . . .” Nao long en blong tok blong hem, hem i save tokbaot ol kwestin ya bakegen blong tingting bak long ol bigfala poen.

12. Talem olsem wanem ol Kristin elda oli save askem ol kwestin long saed blong Tok blong God blong givhan long wan brata no sista blong harem gud bakegen.

12 Taem ol Kristin elda oli visitim ol Kristin brata mo sista blong leftemap tingting blong olgeta, oli save yusum ol kwestin. Hemia i save givhan long ol brata mo sista we “tingting blong olgeta i foldaon,” blong oli kasem ol Tok blong Jeova we i save mekem olgeta oli harem gud bakegen. (1 Tesalonaeka 5:14, NW ) Olsem nao, taem wan elda i givhan long wan brata we i no moa glad, maet hem i pulum brata ya blong ridim Ol Sam 34:18. Vas ya i talem se: “[“Jeova,” NW ] i stap klosap long ol man we tingting blong olgeta i kam nogud, i stap sevem ol man we tingting blong olgeta i foldaon olgeta.” Blong halpem brata ya we i harem nogud blong luksave olsem wanem vas ya i stret long hem, maet elda ya i askem long hem se: ‘?Jeova i stap klosap long hu? ?Sam samtaem, yu yu harem se “ ‘tingting blong yu i kam nogud’ ” mo “i foldaon olgeta”? Baebol i talem se Jeova i stap klosap long ol man olsem. Hemia i min se, hem i mas stap klosap long yu tu.’ Ol tok olsem we elda i talem long kaen fasin, i save mekem tingting blong brata we i harem nogud, i kam strong bakegen.—Aesea 57:15.

Soemaot Poen i Klia Gud

13, 14. (a) ?Olsem wanem yumi save mekem man i tingting gud taem hem i talem se hem i no bilif long God from we hem i no save luk Hem? (b) ?From wanem yumi no mas ting se olgeta man bambae oli bilif?

13 Blong kasem hat blong ol man taem yumi prij, yumi mas soemaot ol poen i klia gud. (Ol Wok 19:8; 28:23, 24) ?Be, hemia i min se yumi mas yusum ol bigbigfala tok we i had blong man i kasem save long hem, blong pulum hem blong bilif long ol trutok blong Baebol? Nogat. Blong mekem man i tingting gud, i no nid blong yusum ol tok we i had blong kasem save long olgeta. Ol tok we i moa gud, hemia ol isi tok we i soemaot klia samting we yu stap talem. Tingbaot wan rod blong mekem samting ya.

14 Sipos wan man i talem se hem i no bilif long God from we hem i no save luk God. ?Yumi save ansa olsem wanem? Yumi save mekem hem i tingting long loa ya se evri aksin i gat frut blong hem. Taem wan samting i hapen, yumi save se i mas gat wan man no wan aksin we i mekem samting ya i hapen. Maet yumi talem olsem: ‘?Sipos yu stap wokbaot long bus mo yu faenem wan strong haos (hemia frut we i kamaot from wan aksin) we i gat fulap kakae i stap long hem, bambae yu bilif se wan man i wokem haos ya (hemia aksin) mo i putum kakae long hem? ?Long sem fasin, taem yumi luk nambawan plan blong ol samting raonabaot long yumi (frut) mo fulap kakae long wol ya, yu no ting se i stret blong bilif se wan Man i wokem (aksin) ol samting ya?’ Baebol i talem samting ya long klia, isi fasin, i se: “Evri haos i gat man we i wokem, be God i wokem olgeta samting we i stap.” (Hibrus 3:4) Be, nomata se yumi mekem poen i klia we i klia, bambae yumi no save mekem olgeta man evriwan oli bilif. Baebol i talem se ol man nomo “we oli stret blong” kasem laef, bambae oli bilif.—Ol Wok 13:48, NW; 2 Tesalonaeka 3:2.

15. ?Olsem wanem yumi save mekem man i tingting gud long ol fasin mo rod blong Jeova, mo wanem tufala eksampol i soemaot olsem wanem yumi save mekem olsem?

15 Taem yumi tijim ol man long wok blong prij no long kongregesen, yumi wantem makem ol nambawan fasin mo rod blong Jeova. Ale, yumi save folem fasin blong Jisas blong soemaot ol poen i klia gud. Wan gudfala rod we hem i yusum, se hem i tokbaot samting we i “gud moa.” (Luk 11:13; 12:24) Olsem nao, yumi save soemaot olsem wanem wan samting i defren long wan narafala samting, mo yumi makem gud poen long tingting blong man. Tingbaot sipos yumi wantem soemaot se tijing blong helfaea i no stret. Yumi save talem se: ‘Wan papa we i lavem pikinini blong hem i no save bonem han blong pikinini ya long faea blong panisim hem. Papa blong yumi long heven i moa gud olgeta. !Tingting ya long saed blong helfaea, hemia nomo i naf blong mekem Papa blong yumi we i gat lav, i harem nogud tumas!’ (Jeremaea 7:31) Blong tijim ol man se Jeova i stap tingbaot ol wanwan man blong hem, yumi save talem se: ‘!Sipos Jeova i save nem blong ol bilian sta long skae, bambae hem i mas save moa ol man we oli lavem hem mo we hem i pemaot olgeta wetem sas blad blong Pikinini blong hem!’ (Aesea 40:26; Ol Wok 20:28) Ol tok olsem we i pulum ol man blong tingting gud, i save gat paoa, mo i save mekem trutok blong God i kasem hat blong olgeta.

Ol Gudfala Pijatok

16. ?From wanem ol pijatok oli gud blong tijim man?

16 Ol gudfala pijatok oli olsem sol we yumi putum long kakae blong mekem i tesgud. Oli save mekem ol man oli laekem ol tijing we yumi givimaot. ?From wanem ol pijatok oli gud blong tijim man? Wan tija i talem se: “I had blong man i tingting gud long wan samting we i no gat pija no stori i joen wetem. Samting ya i moa strong i winim ol narafala samting.” Ol pijatok oli putum wan pija long tingting blong yumi, mo oli givhan long yumi blong kasem save long ol niufala tingting. Jisas i nambawan long fasin ya blong yusum ol pijatok. (Mak 4:33, 34) Bambae yumi tokbaot olsem wanem yumi save yusum fasin ya blong tijim narafala.

17. ?Wanem fo samting we i mekem wan pijatok i gud?

17 ?Wanem i mekem se wan pijatok i gud? Faswan samting, pijatok ya i mas stret long man we yumi stap tijim hem, i mas tokbaot samting we man ya i save gud long hem. Yumi tingbaot we Jisas i talem plante pijatok long saed blong ol samting we ol man oli mekem evri dei. Seken samting, pijatok i mas laenap gud wetem samting we yu wantem tijim man long hem. Sipos i no laenap gud, hem i save pulum tingting blong man i go long defren rod. Namba tri samting, i no mas gat plante tumas smosmol poen insaed long pijatok ya. Tingbaot ol pijatok blong Jisas bakegen. Hem i talem ol samting we hem i nidim nomo blong tijim ol man, be i no ol smosmol poen we hem i no nidim. Namba fo samting, yumi mas meksua se man i luksave klia olsem wanem pijatok i joen wetem laef blong hem. Sipos no, maet hem i no save olsem wanem blong mekem tijing we hem i kasem i wok long prapa laef blong hem.

18. ?Olsem wanem yumi save mekemap ol gudfala pijatok?

18 ?Olsem wanem yumi save mekemap ol gudfala pijatok? Yumi no nid blong talem ol longlongfala stori we oli fasfas tumas. Ol sot pijatok nomo oli save tijim gud man. I gud we yu traem tingbaot nomo wan stori we i soemaot poen we yu stap tokbaot. Olsem nao, maet yu stap storian long saed blong fasin blong God blong fogivim man. Nao maet yu wantem talem wan pijatok blong soemaot poen long Ol Wok 3:19 (NW ) se Jeova i stap “ravemaot” no tekemaot ol sin blong yumi. Tok ya i klia finis. ?Be wanem samting we yu save yusum olsem pijatok blong eksplenem poen ya? ?Maet wan raba, no wan kaliko blong waepem samting i kam klin? Yu save talem se: ‘Taem Jeova i fogivim sin blong yumi, i olsem we hem i tekem wan kaliko (no wan raba) mo i waepemaot no i ravemaot ol sin ya.’ Man i no save mestem bigfala tingting insaed long wan isi pijatok olsem.

19, 20. (a) ?Weples yumi save faenem ol gudfala pijatok? (b) ?Wanem sam gudfala pijatok we oli stap long ol buk blong ol Witnes? (Lukluk bokis tu.)

19 ?Weples yu save faenem ol gudfala pijatok, olsem olgeta we oli tokbaot samting we i rili hapen long laef? Traem lukluk long prapa laef blong yu no ol samting we oli kamaot long laef blong ol Kristin brata sista blong yu no long ples we oli gruap long hem. Yumi save faenem ol pijatok long plante narafala ples tu. I gat ol laef samting mo ol samting we oli no laef, ol samting long haos, no wan samting we i hapen i no longtaem i pas we ol man long vilej oli save gud long hem. Blong faenem ol gudfala pijatok, yumi mas kwik blong luksave samting, i min se yumi mas “stap lukluk” gud ol samting raonabaot long yumi evri dei. (Ol Wok 17:22, 23) Wan buk i tokbaot fasin blong toktok long fored blong ol man i se: “Man we i stap lukluk gud laef blong ol man mo ol defdefren wok blong olgeta, mo we i stap storian wetem olkaen man, mo we i stap lukluk gud mo askem kwestin long saed blong ol samting gogo hem i kasem save gud long olgeta, hem nao bambae i hivimap ol gudfala save we i save yusum long ol pijatok blong hem.”

20 I gat wan narafala ples tu we yu save faenem plante gudfala pijatok—hemia long ol Wajtaoa, Wekap!, mo ol narafala buk we ol Witnes blong Jeova oli wokem. Yu save lanem plante samting sipos yu makem gud olsem wanem ol buk ya oli yusum ol pijatok. * Tingbaot pijatok we i stap long Save buk, japta 17, haf 11. Hem i tokbaot ol defdefren trak we oli stap ron long rod, se oli olsem ol man long kongregesen we prapa fasin blong olgeta i defdefren. ?From wanem pijatok ya i gud? Hem i tokbaot samting long laef blong ol man, i laenap gud wetem poen we buk ya i stap eksplenem, mo i soemaot klia olsem wanem save ya i joen wetem laef blong yumi. Blong tijim ol man, yumi save yusum ol pijatok we oli stap long ol buk. Maet yumi jenisim olgeta lelebet blong mekem oli laenap gud wetem samting we studen i nidim, no blong yusum olgeta long wan tok long kongregesen.

21. ?Wanem ol blesing we yumi kasem taem yumi kam wan gudfala tija blong Tok blong God?

21 Ol blesing we yumi kasem taem yumi tijim gud ol man oli plante. Taem yumi tijim narafala, yumi serem samting wetem hem, yumi givim wan haf blong yumi blong halpem hem. Fasin blong givim olsem, i mekem yumi glad, from we Baebol i talem se: “Man we i stap givim presen i go, hem i save harem gud moa, i winim man we i stap kasem presen blong hem.” (Ol Wok 20:35) Ol tija blong Tok blong God oli harem gud, from we oli save se oli stap givim samting long narafala we bambae i givhan long hem tru, mo blong olwe, hemia trutok blong Jeova. Oli harem gud tu from we oli save se oli stap folem eksampol blong Bigfala Tija ya, Jisas Kraes.

[Ol Futnot]

^ Ol Witnes blong Jeova oli wokem buk ya.

^ Lukluk haf ya “Introductions for Use in the Field Ministry” (“Ol Fastok Blong Yusum Long Wok Blong Prij”) long pej 9 kasem 15.—Ol Witnes blong Jeova oli wokem buk ya.

^ Blong faenem sam pijatok, lukluk Watch Tower Publications Index 1986-2000, long haf ya “Illustrations” (“Ol Pijatok”).—Ol Witnes blong Jeova oli wokem buk ya long plante lanwis.

?Yu Yu Rimemba?

• ?Long ol Baebol stadi, mo long kongregesen, olsem wanem yumi save tijim man long isi fasin?

• ?Taem yumi prij long olgeta haos wanwan, olsem wanem yumi save yusum gud ol kwestin?

• ?Blong makem ol nambawan fasin mo rod blong Jeova, olsem wanem yumi save soemaot poen i klia gud?

• ?Weples yumi save faenem ol gudfala pijatok?

[Kwestin]

[Bokis/Foto blong pija long pej 23]

?Yu Yu Rimemba Ol Pijatok Ya?

Hemia sam gudfala pijatok. I gud we yu jekem ol buk we ol pijatok ya oli kamaot long olgeta, mo traem luksave olsem wanem pijatok i soemaot gud poen we buk i stap tokbaot.

• Blong wokem wan gudfala mared, man i dipen bigwan long wan gudfala waef mo woman i dipen bigwan long wan gudfala hasban. Hemia i sem mak long man mo woman blong jimnastik, taem tufala i stap swing long rop we i antap olgeta, no man mo woman we tufala i stap ski long aes. Wan i dipen bigwan long narawan.—Wajtaoa, Mei 15, 2001, pej 16.

• Taem yu talemaot ol filing blong yu, hemia i olsem we yu sakem wan bol i go long narafala. Yu save sakem slo we narawan i kasem gud, no yu save sakem strong we i givim kil long narawan.—Wekap! (Franis mo Inglis) Jenuware 8, 2001, pej 10.

• Taem yumi lanem blong soemaot lav, hemia i olsem taem we yumi lanem wan narafala lanwis.—Wajtaoa, Februari 15, 1999, pej 18, 22-23.

• Sin we yumi kasem long Adam, i olsem samting we i hapen long kompiuta taem wan vaeras i go insaed long program blong hem.—Is There a Creator Who Cares About You?, pej 156.

• Ol rabis enjel oli yusum ol wok blong rabis spirit blong trikim ol man. Hemia i olsem wan man blong kasem ol anamol we i yusum bet blong pulum ol anamol. Wok blong ol rabis spirit i pulum ol man.—Save Blong Lidim Yu Long Laef We i No Save Finis, pej 111.

• Samting we Jisas i mekem blong sevem ol pikinini blong Adam, i olsem samting we wan rijman i save mekem blong pem kaon blong wan kampani (we maneja blong hem i no wok stret) mo blong openem faktri blong hem bakegen. Long rod ya, man ya i mekem i gud long olgeta man we oli wok long kampani ya.—Wajtaoa, Februari 15, 1991, pej 13.

• Wan bigfala man blong dro i mekem wan naesfala pija, be pija ya i kam olfala mo i kam nogud. Be, wan man we i laekem ol naesfala pija i traehad blong mekem pija ya i kam gud bakegen. Jeova tu i no lukluk ol slak fasin blong yumi nomo. Hem i luksave ol gudfala fasin blong yumi, mo bambae hem i mekem yumi kam gud bakegen, we yumi stret gud olgeta olsem Adam fastaem.—Wajtaoa, Februari 15, 1990, pej 22.

[Tok blong pija long pej 20]

Ol trufala Kristin oli ol tija blong Tok blong God

[Tok blong pija long pej 21]

Ol elda oli save yusum ol kwestin blong halpem ol Kristin brata blong olgeta blong kasem ol gudfala Tok blong God we i save mekem olgeta oli harem gud