Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Haremgud From Stret Save Blong God

Haremgud From Stret Save Blong God

Haremgud From Stret Save Blong God

BAEBOL i talem se God i gat lav mo hem i gat sore, taswe tingting blong sam man i fasfas mo oli stap askem kwestin se: ?Sipos God i wantem finisim ol fasin nogud, sipos hem i save olsem wanem blong stretem problem ya, mo sipos hem i gat paoa blong mekem samting ya, ale from wanem fasin nogud i stap gohed yet? I gat tri samting we long tingting blong ol man ya trifala samting ya i no laenap: (1) God i gat olgeta paoa; (2) God i gat lav mo hem i gud; mo (3) fasin nogud i stap gohed yet. Oli luksave klia nomo se namba tri tok ya i tru tumas, taswe, oli ting se, sipos i olsem, maet wan long tufala faswan tok ya i giaman. Long tingting blong olgeta, maet God i no naf blong finisim ol fasin nogud, no maet hem i no kea long ol man.

Sam dei afta long trabol we i hapen long Wol Tred Senta long New York, wan bigfala lida blong skul long Yunaeted Stet i talem se: “Long laef blong mi . . . plante handred taem ol man oli askem mi se from wanem God i letem ol trabol oli hapen mo from wanem ol man oli safa. Mi mas talem se mi tu, mi no save ansa fulwan long kwestin ya.”

Wan tija we i stadi long saed blong ol skul i talem se toktok blong lida ya i “waes mo i laenap gud long tijing mo bilif blong skul.” Tija ya i sapotem tingting blong wan man blong hae save we i raetem se: “Yumi no naf blong kasem save from wanem man i safa, from we yumi no naf blong kasem save long God.” ?Be i tru se yumi no naf blong kasem save from wanem God i letem ol man oli safa?

Stamba Blong Fasin Nogud

Defren olgeta long ol tok blong ol lida blong skul, Baebol i soemaot from wanem God i letem fasin nogud i stap yet. Be bifo we yumi kasem save from wanem fasin nogud i stap, yumi mas kasem save se, fastaem, God i no wokem wan wol we nogud fasin i stap long hem. Taem hem i wokem faswan man mo woman, tufala i stretgud olgeta, tufala i no gat sin. Mo taem Jeova i luk olgeta wok we hem i mekem, hem i luk we “oli gud we i gud tumas.” (Jenesis 1:26, 31) Stamba tingting blong Jeova hemia se Adam mo Iv tufala i mas mekem ful wol i kam olsem Paradaes blong Iden, mo tufala i mas fulumap wol ya wetem ol man we oli hapi, nao Jeova bambae i rul olsem king antap long olgeta mo i lukaot long olgeta wetem lav.—Aesea 45:18.

Fasin nogud i stat taem wan spirit man i wantem kasem wosip, nating se fastaem spirit man ya i wan man blong God. (Jemes 1:14, 15) Fasin blong hem blong rebel i kamaot klia long wol ya taem hem i pulum faswan man mo woman blong tufala i joenem hem blong agensem God. Adam mo Iv, tufala i save finis loa blong God se tufala i no mas kakae no tajem frut blong tri ya we i save mekem tufala i save ol fasin we i gud mo ol fasin we i nogud. Loa blong God i klia, be Adam mo Iv i no folem loa ya, tufala i tekem frut ya, mo tufala i kakae. (Jenesis 3:1-6) Taem tufala i kakae frut ya, tufala i soem se tufala i no wantem obei long God mo tufala i wantem kam independen long God.

Wan Kwestin i Stanap

Fasin rebel we i kamaot long Iden i stanemap wan kwestin. Kwestin ya i impoten tumas long heven mo long wol. Tufala rebel ya Adam mo Iv tufala i no agri fulwan se fasin blong Jeova blong rulum olgeta laef samting we hem i wokem i stret. ?Bigfala Man ya we i wokem evri samting, hem i gat raet blong askem long ol man blong oli obei long hem fulwan? ?Ol man oli save harem gud moa sipos oli rulum olgeta wan, oli kam independen long God?

Disisen we Jeova i tekem blong stretem kwestin ya long saed blong raet blong hem blong rul, i soemaot we lav, stret fasin, waes, mo paoa blong hem oli stretgud olgeta. Sipos Jeova i wantem, hem i save yusum paoa blong hem wantaem nomo, blong kilim i ded ol rebel ya. Mo maet hemia i stret nomo, from we God i gat raet blong mekem samting ya. Be sipos God i kilim ol rebel ya oli ded, bambae hem i no ansarem kwestin ya we oli bin stanemap. Mo wan narafala samting we God i save mekem hemia blong fogivim nomo sin ya we tufala i mekem. Maet tede sam man oli ting se hemia nao fasin blong soem lav long ol man. Be, sipos God i mekem olsem, samting ya tu i no ansa long tok blong Setan we i talem se ol man bambae oli harem gud moa sipos oli rulum olgeta wan. Tru ya, sipos God i no stretem kwestin ya, samting ya i save pulum sam narafala man blong oli lego rod blong Jeova. Ale, fasin safa bambae i no save finis samtaem.

Jeova i waes, taswe hem i letem ol man oli stap independen long hem blong sam taem. I tru se, from samting ya, nogud fasin tu bambae i stap blong sam taem. Be long rod ya nao, ol man oli gat janis blong soem se taem oli stap independen long God, oli naf blong rulum olgeta wan, mo oli naf blong putumap prapa rul blong olgeta long samting we i stret, mo samting we i no stret no nogat. ?Wanem frut i kamaot taem ol man oli rulum olgeta wan? Oltaem long histri blong man, i bin gat wo, fasin we i no stret, raf fasin, mo fasin safa. From we ol rebel ya oli mestem bigwan, naoia i stret taem blong Jeova i stretem kwestin we oli bin stanemap long Iden. Bambae hem i stretem kwestin ya wantaem, mo blong olwe.

God i soem lav blong hem taem hem i sanem Pikinini blong hem, Jisas Kraes, we i givim laef blong hem olsem wan sakrefaes blong pemaot ol man. Sakrefaes ya i mekem se ol man oli save kam fri long sin mo ded we i kamaot from we Adam i no obei long God. Ransom ya i openem rod long ol man we oli bilif long Jisas Kraes, blong oli kasem laef we i no save finis.—Jon 3:16.

Yumi trastem promes blong Jeova se bambae ol man oli no safa blong olwe. Man blong raetem Sam i talem se: “Bambae i no longtaem, ol man nogud oli lus. Bambae yu save lukaot olgeta, be bambae yu no save faenem olgeta. Ol man we tingting blong olgeta i stap daon, bambae oli tekem graon ya i blong olgeta. Nao bambae oli harem gud, from we oli stap gud, mo oli gat plante samting.”—Ol Sam 37:10, 11.

Bambae Ol Man Oli Haremgud Mo Oli Glad

Ol profet tok blong Baebol oli stap kamtru, mo samting ya i soem se bambae i no longtaem, God i finisim ol sik, soasore, mo ded. Makemgud vison we aposol Jon i luk, we i soem ol nambawan samting we God bambae i mekem. Jon i raetem se: “Nao mi luk niufala heven wetem niufala wol, tufala i stap. Heven mo wol we tufala i stap fastaem, tufala i lus finis, mo i no moa gat solwota i stap. . . . God bambae i kampani wetem [ol man], mo hem bambae i God blong olgeta. Hem bambae i ravemaot wota blong ae blong olgeta. Nao bambae i no moa gat man i ded, mo bambae man i no moa krae from man we i ded. Bambae i no moa gat man i krae, mo bambae man i no moa harem nogud long bodi blong hem. Ol samting ya blong bifo oli lus olgeta.” Mo blong makemaot se ol man oli save trastem fulwan ol promes ya, Jeova i talem long Jon i se: “Yu raetem tok ya, from we tok blong mi i tru, mo ol man oli save bilif long hem.”—Revelesen 21:1-5.

?Olsem wanem long ol bilian man we oli ded finis, stat long taem blong garen blong Iden i kam kasem naoia? Jeova i promes finis we bambae hem i mekem ol man we oli ded oli laef bakegen. Aposol Pol i talem se: “Mi putum tingting blong mi long God . . . we . . . bambae i mekem olgeta man we oli ded oli laef bakegen, ol man we oli stret, wetem ol man we oli no stret.” (Ol Wok 24:15) Olgeta man ya bambae oli gat hop blong laef long wan wol “we stret fasin nomo bambae i stap long hem.”—2 Pita 3:13.

Wan papa we i gat lav bambae i letem pikinini blong hem i harem nogud lelebet taem dokta i katem hem, from we papa ya i save se biaen bambae pikinini blong hem i no moa sik. Long sem fasin, Jeova i letem ol man oli laef long wan wol we i gat fasin nogud i stap long hem, blong smoltaem. Be biaen, ol man we oli wantem tumas blong mekem wok blong God bambae oli kasem blesing we i no save finis. Pol i eksplenem se: “God i jajem finis olgeta samting ya we hem i mekem, se oli mas kam nating. Mo hemia i no from we olgeta samting ya oli wantem olsem, i from we God i wantem olsem, be tingting blong God i stap yet. Naoia i olsem we olgeta samting ya we God i mekem oli stap panis, from we oli stap roten nomo. Be long dei ya we God bambae i mekem ol pikinini blong hem oli fri olgeta, we bambae oli no moa mekem sin, panis ya bambae i finis, nao olgeta samting ya we God i mekem bambae oli fri olgeta, olsem ol pikinini blong hem.”—Rom 8:20, 21.

Hemia wan nius ya—hem i no olsem nius we yumi luk long televisin no we yumi ridim long niuspepa, hemia i wan gudfala nius. Hem i nambawan nius we i kamaot long “Papa blong yumi we i gat sore,” mo we i rili kea long yumi.—2 Korin 1:3.

[Tok blong pija long pej 6]

Taem we i pas i soem se ol man oli no naf blong rulum olgeta wan mo stap independen long God

[Credit Lines]

Somalian family: UN PHOTO 159849/M. GRANT; atom bomb: USAF photo; concentration camp: U.S. National Archives photo