Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Wan Kwestin

Wan Kwestin

Wan Kwestin

?Folem Revelesen 20:8 i stret blong ting se bambae i gat wan bigbigfala namba blong man we oli folem Setan long laswan traem?

Revelesen 20:8 i tokbaot laswan traem we Setan bambae i mekem long ol man we oli laef long wol ya long en blong taosen yia rul blong Kingdom blong Mesaea. Vas ya i se: “Hem bambae i go long olgeta ples, blong i giaman long ol laen blong Gog mo Magog, we hemia ol man blong olgeta kantri long wol. Bambae Setan i tekem ol man ya blong olgeta kantri oli kam wanples blong kilim ol man blong God, mo bambae ol man ya blong hem oli plante tumas, olsem sanbij klosap long solwota.”

Long taem blong yumi, save we man i gat long sayens i kam antap mo oli wokem plante defren kaen tul. Nating se i olsem, man i no naf yet blong kaontem ol ‘sanbij long solwota.’ Taswe, maet yumi ting se toktok ya we Baebol i yusum, hem i blong minim wan samting we yumi no save kaontem no talem stret namba blong hem. ?Be tok ya i save minim wan namba we i bigbigwan olgeta, we neva man bambae i naf blong kaontem? ?No i jes minim wan bigfala grup we man i no save stret namba blong hem?

Baebol i yusum tok ya ‘sanbij long solwota’ long plante defren rod. Eksampol, long Jenesis 41:49 yumi ridim se: “Mo ol wit ya we hem i stap hivimap i kam plante we plante, gogo ol man blong hem oli no moa makem hamas i stap. Wit ya i plante we plante olsem sanbij long solwota.” Long ples ya Baebol i yusum pijatok blong sanbij blong minim samting we man i no naf blong kaontem. Wan narafala taem, Jeova i talem se: “Olsem ol sta long heven we man i no save kaontem, mo olsem sanbij long solwota we man i no save se hem i hamas, bambae mi mekem ol laen blong Deved oli kam plante we plante.” Yumi savegud se man i no naf blong kaontem ol sta long heven mo sanbij long solwota, ale, long sem fasin, Deved i savegud se bambae Jeova i mekem olgeta promes blong hem oli kamtru.—Jeremaea 33:22, NW.

Plante taem, tok ya “sanbij long solwota” i blong tokbaot wan samting we namba blong hem i bigwan lelebet. Hemia sam eksampol. Ol man Isrel long Gilgal oli seksek from we ami blong ol man Filistia i stap long Mikmas. Ami ya i “plante we plante olsem sanbij long solwota.” (1 Samuel 13:5, 6; Jajes 7:12) Mo “God i givim waes mo save long king ya [Solomon] we i bigwan tumas, man i no save makem [no “i olsem sanbij long solwota,” NW ].” (1 King 4:29) Nating se tufala vas ya oli tokbaot samting we i bigwan lelebet, be i tru se ol samting ya oli gat mak blong olgeta.

Samtaem Baebol i yusum tok ya “sanbij long solwota” blong minim nomo wan namba we man i no save se hem i hamas, be i no blong minim se namba ya i bigwan bitim mak. Jeova i talem long Ebraham se: “Mi mi promes long yu se olgeta we bambae oli kamaot biaen long yu, bambae oli plante we plante. Bambae oli plante olsem ol sta long skae, mo olsem sanbij daon long solwota.” (Jenesis 22:17) Biaen, Jeova i talem bakegen promes ya long Jekob, we i smol bubu blong Ebraham, mo hem i yusum tok ya “das blong graon,” mo taem Jekob i talem tok ya blong Jeova bakegen hem i yusum tok ya “sanbij daon long solwota.” (Jenesis 28:14, NW; 32:12) Olsem Baebol i soemaot, olgeta ya we oli “kamaot biaen” long Ebraham, we i no kaontem Jisas, namba blong olgeta i kasem 144,000, mo Jisas i singaot olgeta se “smol kampani.”—Luk 12:32, NW; Galesia 3:16, 29; Revelesen 7:4; 14:1, 3.

?Yumi lanem wanem long ol eksampol ya? Yumi lanem se tok ya “sanbij long solwota” i no minim oltaem wan samting we i no gat mak blong hem. Mo i no oltaem we Baebol i yusum tok ya blong minim wan samting we i bigwan gogo tingting blong yumi i no naf blong save long hem. Plante taem, tok ya i minim wan namba we yumi no save long hem, nating se maet man i naf blong kaontem. Taswe, i stret blong tingting se ol stronghed man ya we bambae oli folem Setan long laswan traem we hem i mekem agensem ol man blong God, bambae oli no bigwan we i bigwan bitim mak, be bambae oli plante inaf blong mekem trabol long ol man blong God. Be yumi no gat save long saed blong namba ya yet.