Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Taem We Jisas i Bon—?Stori Ya i Tijim Yumi Long Wanem?

Taem We Jisas i Bon—?Stori Ya i Tijim Yumi Long Wanem?

Taem We Jisas i Bon—?Stori Ya i Tijim Yumi Long Wanem?

PLANTE milian man oli laekem stori blong ol samting we oli hapen taem Jisas i bon. Yumi luksave samting ya long Krismas, taem oli wokem fulap pija mo pleplei blong soemaot ol samting ya. I tru, hem i wan gudfala stori, be Baebol i no karem stori ya jes blong man i haremgud long hem. Stori ya i haf blong Baebol we God i givim long yumi blong tijim mo stretem yumi.—2 Timoti 3:16.

Sipos God i wantem se ol Kristin oli mekem lafet blong makem dei we Jisas i bon long hem, bambae Baebol i talem wanem dei stret we samting ya i bin kamaot. ?Be olsem wanem? ?Baebol i talem stret dei ya? Nogat. Wan man blong stadi long Baebol long ol yia 1800, nem blong hem Albert Barnes, i tokbaot we Jisas i bon long wan naet we ol man oli stap lukaot long sipsip blong olgeta afsaed. Nao hem i gohed se: “From samting ya, i klia se Sevia blong yumi i bon bifo long Disemba 25 . . . Long Disemba, ples i kolkol, speseli antap long ol bigfala hil blong Betlehem. God i haedem stret dei we [Jisas] i bon. . . . Mo i no impoten tu we yumi save stret dei ya. Sipos i impoten, God bambae i raetemdaon blong ol man oli save ridim.”

Baebol i no talem dei we Jisas i bon long hem, be ol fo Gospel oli talem klia wanem dei stret we Jisas i ded long hem. Hemia dei blong Pasova, we oli stap mekem long taem ya we ol tri oli stap putum flaoa, long namba 14 dei blong manis Naesan long kalenda blong ol man Isrel. Mo tu, Jisas i talem klia long ol man blong hem se oli mas mekem sam samting long dei ya blong tingbaot hem bakegen. (Luk 22:19) Be i no gat tok long Baebol we i talem se yumi mas mekem samting blong tingbaot dei we Jisas i bon long hem, no dei we eni narafala man i bon long hem. Sore tumas, ol raorao blong traem faenemaot stret dei we Jisas i bon long hem oli mekem se ol man oli tingting moa long samting ya i bitim ol impoten samting we oli bin kamaot raonabaot long taem ya.

God i Jusum Papa Mama Blong Hem

?Long ol taosen famle long Isrel, God i jusum weswan blong lukaot long Pikinini blong Hem? ?Hem i jusum wan famle we i gat haenem no mane? Nogat. Jeova i jusum wan papa mama we tufala i gat bilif mo tufala i stap folem ol fasin we Hem i glad long olgeta. Traem ridim singsing we Meri i mekem blong presem God long Luk 1:46-55. Hem i mekem singsing ya afta we hem i kasem nius se bambae hem i gat blesing ya blong kam mama blong Mesaea. Wan samting we hem i talem long singsing ya se: “Long olgeta laef blong mi, mi mi stap leftemap nem blong Hae God . . . Mi mi gel blong wok nomo blong hem, we mi mi daon olgeta, be hem i stap tingbaot mi.” Meri i no flas, hem i ting se hem i “daon olgeta,” hem i wan gel blong wok nomo blong Jeova. Antap moa, ol nambawan tok blong presem God long singsing blong Meri, oli soemaot se hem i wan woman we i gat save long saed blong Baebol mo i folem save ya long laef blong hem. Nating se hem i wan pikinini blong Adam we i gat sin, be hem i stret blong kam mama blong Pikinini blong God long wol ya.

?Olsem wanem long man blong Meri, we i tekem Jisas i kam olsem pikinini blong hem? Josef i gat gudhan long wok blong kapenta. Hem i wokhad, taswe nating se hem i gat faef boe mo tu gel, hem i naf blong givim ol samting we olgeta oli nidim. (Matiu 13:55, 56) Josef i no wan rijman. Taem stret taem i kam blong Meri i karem fasbon pikinini ya blong hem i go long haos blong God, ating Josef i harem nogud from we hem i no gat wan sipsip blong mekem sakrefaes long hem, olsem ol man oli mas mekem long taem ya. Taswe, hem i mekem sakrefaes we ol puaman oli stap mekem. Loa blong God i talem long saed blong mama we i jes bonem wan pikinini boe se: “Sipos woman olsem i pua tumas nao i no save tekem smol sipsip, bambae hem i save tekem tu sotleg no tu nawimba, we wan i blong mekem sakrefaes ya we i blong bonem i bon evriwan, mo wan i blong tekemaot sin blong hem. Mo pris bambae i mekem tufala sakrefaes ya blong tekemaot ol samting we i mekem woman olsem i doti, nao bambae hem i kam klin bakegen long fes blong mi.”—Levitikas 12:8; Luk 2:22-24.

Baebol i talem se Josef “i wan stret man.” (Matiu 1:19) Tingbaot, hem i slip wetem woman blong hem afta nomo we woman ya i bonem Jisas. Olsemia, ol man oli no kasem tingting se Josef nao i stret papa blong Jisas. Be, i no isi long wan man mo woman we tufala i jes mared mo tufala i stap long sem haos, blong tufala i stap olsem nomo, tufala i no slip tugeta. Fasin ya i soemaot se tufala i tinghae long blesing we God i givim, taem hem i jusum tufala blong lukaot long stret Pikinini blong Hem long wol ya.—Matiu 1:24, 25.

Josef i onagud long God, olsem Meri. Evri yia, hem i spel long wok blong hem, nao hem wetem famle blong hem oli wokbaot tri dei, stat long Nasaret go kasem Jerusalem, blong mekem lafet blong Pasova. (Luk 2:41) Mo tu, Josef i tijim Jisas blong go wosip evri wik long haos prea long ples blong olgeta. Long ples ya, oli ridimaot Tok blong God, mo eksplenem mining blong hem. (Luk 2:51; 4:16.) Taswe, i klia se God i jusum wan gudfala man mo woman blong tufala i kam papa mama blong Pikinini blong hem long wol ya.

Wan Bigfala Blesing Blong Ol Man Blong Lukaot Sipsip

Josef i obei long loa blong Sisa. Taswe, hem i wokbaot i go rejista long taon blong ol olfala blong hem, nating se samting ya i hadwok long woman blong hem we i rere blong bonem pikinini. Taem tufala i kamtru long Betlehem, tufala i no save faenem wan ples blong slip from we taon i fulapgud long ol man. Ale, tufala i mas stap long wan haos we ol anamol oli stap slip long hem. Long ples ya, Jisas i bon, mo oli putum hem i slip long wan bokis we ol man oli stap putum kakae blong ol anamol long hem. Nao Jeova i mekem wan samting blong soemaot se samting ya we i kamaot i laenap wetem wanem we Hem i wantem, mo hem i mekem bilif blong tufala i strong. ?Olsem wanem? ?Hem i sanem wan grup blong ol olfala blong Betlehem blong oli mekem tingting blong Josef mo Meri i strong? Nogat. Jeova God i talemaot nius ya long ol man blong lukaot long sipsip we oli stap afsaed long vilej, oli stap lukaot long ol sipsip blong olgeta long naet.

Enjel blong God i kamtru long olgeta, i talem long olgeta blong go long Betlehem, nao bambae oli luk Mesaea we i jes bon “i stap slip long wan bokis we oltaem ol man oli stap putum gras long hem, blong ol anamol oli kakae.” ?Olsem wanem? ?Ol man ya we oli no impoten man, oli sek nogud mo oli sem taem oli harem nius ya se Mesaea we i jes bon i stap long haos we ol anamol oli stap slip long hem? !Nogat! Oli no tektaem, oli livim ol sipsip blong olgeta mo oli hareap blong go long Betlehem. Taem oli faenem Jisas, oli talemaot long Josef mo Meri ol tok we enjel blong God i bin talem long olgeta. I sua se samting ya i mekem bilif blong tufala i strong se ol samting i stap kamaot long fasin we God i wantem. “Nao ol man ya oli gobak long ol sipsip blong olgeta bakegen. Mo oli stap leftemap nem blong God, oli stap presem hem from olgeta samting ya we oli harem, mo we oli luk.” (Luk 2:8-20) Yes, Jeova i mekem wan gudfala jus, taem hem i talemaot bisnes ya long ol man blong lukaot long sipsip we oli onagud long Hem.

From ol samting ya, yumi luksave wanem fasin we yumi mas gat blong mekem Jeova i glad. Yumi no nidim haenem mo mane. Yumi nidim fasin olsem Josef mo Meri, mo ol man blong lukaot long sipsip ya. Olsem olgeta ya, yumi mas obei long God, mo soemaot se yumi lavem hem. Yumi mekem olsem taem yumi putum ol samting long saed blong spirit fastaem long ol narafala samting. Yes, yumi save lanem plante gudfala lesen taem yumi tingting dip long stori blong ol samting we oli kamaot raonabaot long taem we Jisas i bon.

[Tok blong pija long pej 7]

?Taem Meri i mekem sakrefaes blong tu nawimba, samting ya i soemaot wanem?

[Tok blong pija long pej 7]

God i jusum blong talemaot se Jisas i bon, long ol man blong lukaot long sipsip we oli no haeman