Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Tok We i Leftemap Tingting Blong Olgeta We Oli Safa

Tok We i Leftemap Tingting Blong Olgeta We Oli Safa

Tok We i Leftemap Tingting Blong Olgeta We Oli Safa

LONG ol handred yia we oli pas, tingting blong plante waes man blong wol mo plante man we oli stadi long ol tijing blong jos, i fasfas from wan kwestin: ?From wanem God i letem ol man oli safa? Samfala oli talem se, from we God i gat olgeta paoa be i no blokem fasin safa, ating hem nao i mekem ol man oli safa. Long ol yia 100, wan man i raetem wan buk we ating stori blong hem i no tru, nem blong buk ya The Clementine Homilies. Buk ya i talem se God i stap rulum wol wetem tufala han blong hem. “Lefsaed han blong hem,” we i Setan, i mekem ol man oli safa mo trabol, mo “raetsaed han blong hem,” we i Jisas, i sevem mo blesem ol man.

Sam narafala oli no ting se God i stap mekem man i safa, be oli no kasem save tu from wanem God i letem ol man oli safa. Taswe, oli bilif se i no gat fasin safa nating. Mary Baker Eddy i raetem se: “Ol trabol mo nogud samting i stap long tingting blong ol man nomo, hem i no rili hapen. Sipos ol man oli kasem save se sin, sik, mo ded oli no rili tru, ol samting ya bambae i lus.”—Science and Health With Key to the Scriptures.

Plante man oli tingting bak long ol nogud samting we i bin hapen long ol yia we oli pas, antap moa, long faswan wol wo kasem naoia, nao oli talem se God i no gat paoa blong blokem ol samting we i mekem man i safa. Wan man Jiu we i skulgud, nem blong hem David Wolf Silverman, i raetem se: “Mi ting se ol rabis samting we ol Nasi oli mekem long ol Jiu long seken wol wo i soem se God i no gat olgeta paoa.” Hem i gohed se: “Sipos i tru se God i stap, ale, ol gudfala fasin blong Hem oli mas agri long ol nogud fasin we oli stap. Mo samting ya i save hapen nomo sipos Hem i no gat olgeta paoa.”

Be, tingting ya se God nao i stap mekem man i safa, no, hem i no gat paoa blong blokem ol samting we oli mekem man i safa, no, fasin safa i wan samting we i stap long tingting blong ol man nomo, oli no givhan nating long ol man we oli stap safa. Antap moa, ol bilif ya oli agensem ol fasin blong God ya we Baebol i stap tokbaot, we i stap mekem i stret long olgeta man, i gat paoa, mo i kea long yumi. (Job 34:10, 12; Jeremaea 32:17; 1 Jon 4:8) ?Ale, Baebol i talem wanem blong eksplenem risen from wanem God i letem ol man oli safa?

?Fasin Safa i Kamaot Wea?

God i no wokem ol man blong oli safa. Hem i wokem faswan man mo woman, Adam mo Iv, wetem wan tingting mo bodi we i stretgud olgeta. Hem i mekemrere wan naesfala garen blong tufala i stap long hem, mo hem i givim gudfala wok long tufala we i mekem tufala i haremgud. (Jenesis 1:27, 28, 31; 2:8) Be, blong gohed blong haremgud olwe, tufala i mas luksave se God i stap rul long tufala, mo hem nao i gat raet blong talem wanem samting i gud mo wanem samting i nogud. Blong soemaot raet ya blong God, i gat wan tri long garen we nem blong hem, “tri ya blong save wanem samting i gud mo wanem samting i nogud.” (Jenesis 2:17, NW ) Sipos Adam mo Iv tufala i obei long tok blong God mo tufala i no kakae frut blong tri ya, bambae tufala i soemaot se tufala i glad blong stap aninit long rul blong God. *

Sore tumas, Adam mo Iv i no obei long God. Wan enjel we i mekem stronghed mo i kam Setan, hem nao i pulum Iv blong bilif se bambae i moagud long hem sipos i no moa obei long God. Hem i pulum Iv blong ting se God i stap blokem hem long wan samting we i gud tumas: hemia blong bos long hem wan, mo blong gat raet blong jusum wanem samting i gud mo wanem samting i nogud. Setan i talem se sipos Iv i kakae frut blong tri ya, ‘bambae ae blong hem i open, nao bambae hem i kam olsem God, we i save ol fasin we i nogud mo ol fasin we i gud.’ (Jenesis 3:1-6; Revelesen 12:9) Iv i laekem tingting ya se hem i save bos long hem wan, ale hem i tekem frut ya mo i kakae. Biaen, Adam tu i kakae.

Long sem dei nomo, Adam mo Iv i stat kasem nogud frut blong stronghed fasin blong tufala. Taem tufala i no moa wantem we God i rul long tufala, tufala i lusum ol blesing we tufala i kasem taem tufala i stap aninit long rul blong God, mo tu, God i no moa lukaot long tufala. God i ronemaot tufala long Paradaes, mo i talem long Adam se: “Naoia bambae mi spolem graon ya, mi mekem i kam nogud. Oltaem long laef blong yu, bambae yu yu stap hadwok tumas blong kasem kakae long hem we i naf long yu. Oltaem long laef blong yu, bambae yu stap hadwok tumas, yu stap swet, blong mekem graon ya i karem gudfala kakae, gogo laef blong yu i finis.” (Jenesis 3:17, 19) Ale, stat long taem ya, Adam mo Iv tufala i kasem sik, soa, tufala i kam olfala, mo tufala i ded. Tufala i pulum fasin safa i kam long olgeta man we oli kamaot biaen long tufala.—Jenesis 5:29.

Stretem Trabol Ya

Be, maet wan man i askem se: ‘?From wanem God i no jes fogetem sin ya we Adam mo Iv i mekem?’ Sipos God i mekem olsem, bambae ol man oli no moa respektem hem olsem bos blong olgeta, ating fasin ya bambae i pulum sam moa man bakegen blong mekem stronghed fasin, mo bambae ol man oli safa moa. (Prija 8:11) Mo tu, sipos God i no agensem fasin blong tufala, i olsem we Hem i agri long rong we tufala i mekem. Moses we i raetem sam long ol buk blong Baebol i tokbaot God i se: “Fasin blong hem i gud tumas, mo hem i stret olwe nomo. Hem bambae i God blong olgeta, mo hem i tru. Oltaem, tingting blong hem bambae i stap strong long olgeta. Oltaem hem i stap mekem ol samting we i stret, mo i stap mekem sem mak nomo long olgeta man.” (Dutronome 32:4) Blong folem ol gudfala fasin ya, God i mas letem Adam mo Iv tufala i kasem nogud frut blong fasin ya blong no obei long hem.

?From wanem God i no kilim tufala i ded wantaem, wetem Setan we i pulum tufala blong mekem stronghed? I tru se God i gat paoa blong mekem olsem. Mo sipos God i bin mekem olsem, bambae Adam mo Iv i no gat ol pikinini we oli stap safa mo oli ded. Be sipos God i yusum paoa blong hem olsem, bambae hem i no soemaot se hem i stap rulum ol man long fasin we i stret. Mo tu, sipos Adam mo Iv i no gat pikinini, bigfala tingting blong God long saed blong wol ya bambae i no kamtru. Hem i wantem se tufala i fulumap wol ya wetem ol pikinini we oli stretgud olgeta. (Jenesis 1:28) Mo tu, “God i no olsem ol man . . . Samting we hem i promes blong mekem, bambae hem i mekem; mo samting we hem i talem, bambae i mas kamtru.”—Namba 23:19, Today’s English Version.

Jeova God i waes olgeta, taswe hem i tekem disisen blong letem stronghed fasin i gohed blong smoltaem. Olgeta we oli mekem stronghed bambae oli gat taem blong luk ol frut we i kamaot taem man i seraot long God mo i stap bos long hem wan. Ol samting we i kamaot biaen, i soemaot klia se ol man oli nidim God blong lidim olgeta, mo se rul blong God i moagud i winim rul blong man mo Setan. Mo tu, God i mekem sam samting blong givhan long stamba tingting blong hem i kamtru. Hem i mekem promes se “ol pikinini” no wan “laen” (NW ) bambae i kamaot blong ‘smasem hed blong Setan.’ Olsem nao, stronghed fasin blong Setan mo ol nogud frut blong hem, bambae oli finis blong olwe.—Jenesis 3:15.

Jisas Kraes nao i Laen ya we God i promes blong sanem i kam. Long 1 Jon 3:8 yumi ridim se: “Pikinini blong God i kamtru, blong hem i brekemdaon ol wok we Setan i mekem.” Hem i mekem olsem taem hem i lego stret laef blong hem long wol ya, olsem wan ransom blong pemaot ol pikinini blong Adam long sin mo ded. (Jon 1:29; 1 Timoti 2:5, 6) Promes blong no moa safa bambae i kamtru long ol man we oli rili soemaot trufala bilif long sakrefaes ya blong Jisas. (Jon 3:16; Revelesen 7:17) ?Samting ya bambae i hapen wetaem?

No Moa Safa

Fulap man oli stap safa from we faswan man i no moa wantem se God i rul long hem. Taswe, blong finisim fasin safa mo blong mekem bigfala tingting blong God i kamtru long wol, i stret we Hem i yusum wan spesel rod blong rul bakegen. Jisas i tokbaot spesel rod ya taem hem i tijim ol man blong hem blong prea. Hem i se: “Papa blong mifala long heven, . . . Letem kingdom blong yu i kam. Mekem ol samting we yu yu wantem oli kamaot long wol, olsem we oli kamaot finis long heven.”—Matiu 6:9, 10, NW.

Longfala taem we God i letem long ol man blong traem ol defdefren gavman blong olgeta, klosap i finis nao. Ol profet tok blong Baebol oli soemaot se Kingdom blong hem i stanap long heven long 1914, mo se Jisas Kraes i King blong kingdom ya. * I no longtaem, Kingdom ya bambae i flatemgud mo finisim ol gavman blong wol ya.—Daniel 2:44.

Long smoltaem we Jisas i mekem wok blong hem long wol, hem i soemaot ol blesing we rul blong God bambae i givim long ol man. Ol Gospel oli soemaot se Jisas i sore long ol man we oli pua mo we narafala i mekem i no stret long olgeta. Hem i mekem plante sikman oli kamgud bakegen, hem i givim kakae long plante man we oli hanggri mo hem i mekem sam dedman oli laef bakegen. Mo hem i mekem bigfala win mo solwota i stap kwaet tu. (Matiu 11:5; Mak 4:37-39; Luk 9:11-16) !Traem tingbaot bigfala wok we Jisas bambae i mekem taem hem i yusum paoa blong ransom sakrefaes blong givhan long ol man we oli obei long God! Baebol i mekem promes ya se taem Kraes i stap rul, bambae God “i ravemaot wota blong ae blong [ol man]. Nao bambae i no moa gat man i ded, mo bambae man i no moa krae from man we i ded. Bambae i no moa gat man i krae, mo bambae man i no moa harem nogud long bodi blong hem.”—Revelesen 21:4.

Leftemap Tingting Blong Ol Man We Oli Safa

!Yumi haremgud tumas blong save se God blong yumi, Jeova, we i gat lav mo olgeta paoa, hem i stap tingbaot yumi, mo i no longtaem bambae hem i mekem ol man oli haremgud bakegen! Nomata se sikman i harem i soa tumas from samting we dokta i mekem blong givhan long hem, be hem i letem dokta i mekem, from we hem i save se samting ya bambae i mekem sik blong hem i kamgud. Long sem fasin, yumi haremgud blong save se rod we God i stap folem bambae i karem ol nambawan blesing i kam long yumi blong olwe, nating se yumi mas fesem sam trabol mo hadtaem naoia.

Ricardo, we yumi tokbaot fastaem finis, i stadi long ol promes blong Baebol, mo sloslo, hem i haremgud from. Ricardo i talem se: “Afta we woman blong mi i ded, mi mi wantem ronwe long ol man, mi wantem stap mi wan nomo. Be mi luksave se samting ya i no save mekem woman blong mi i laef bakegen, mo bambae i mekem mi mi harem moa nogud long filing blong mi.” Ale, Ricardo i gohed nomo blong folem program blong hem blong go long ol Kristin miting mo blong talemaot tok blong Baebol long ol narafala. Hem i se: “Taem mi haremsave we Jeova i stap sapotem mi mo i stap soem lav long mi, mo mi luk olsem wanem hem i ansa long ol prea blong mi long ol smosmol samting nomo, mi mi kam klosap moa long hem. Taem mi luksave se God i lavem mi, samting ya nao i mekem mi mi naf blong winim traem ya we i bigwan bitim ol narafala traem long laef blong mi.” Hem i talem klia se: “Mi mi stap sore yet long woman blong mi, be naoia mi bilif fulwan se enikaen trabol we Jeova i letem i kam long yumi, i no save spolem yumi olwe.”

?Yu yu olsem Ricardo mo plante milian narafala, we oli wantem se taem i kam kwik blong “oli no moa save tingbaot” ol trabol we i bin mekem olgeta oli safa? (Aesea 65:17) Yu save bilif strong se bambae yu kasem ol blesing blong Kingdom blong God sipos yu folem advaes ya blong Baebol: “Naoia Hae God i stap klosap long yumi, mo yufala i save faenem hem. !Yufala i mas lukaot hem, mo yufala i mas prea long hem!”—Aesea 55:6.

Blong halpem yu long rod ya, yu mas mekem Baebol riding mo stadi i kam wan impoten samting long laef blong yu. Yu mas kam olsem we yu save God mo Jisas Kraes we God i sanem hem i kam. Yu mas traehad blong folem ol rul blong God long laef blong yu, olsem nao, bambae yu soemaot se yu yu glad blong stap aninit long rul blong hem. Long rod ya, bambae yu glad moa naoia, nating se yu fesem plante traem. Mo long fiuja, bambae yu kasem laef we i no save finis long wol ya we i no moa gat fasin safa long hem.—Jon 17:3.

[Ol Futnot]

^ Futnot blong Jenesis 2:17 long The Jerusalem Bible i talem se, “save long saed blong wanem samting i gud mo wanem samting i nogud,” hemia “raet blong jusumaot . . . wanem i gud mo wanem i nogud mo blong folem samting ya, no fasin blong folem prapa tingting blong yumi we yumi no luksave nating se Man we i Wokem Yumi i gat raet blong bos long yumi.” Hem i gohed se: “Faswan sin i agensem hae rul blong God.”

^ Blong kasem moa save long profet tok blong Baebol long saed blong 1914, ridim japta 10 mo 11 long buk ya Save Blong Lidim Yu Long Laef We i No Save Finis, we ol Witnes blong Jeova oli wokem.

[Bokis blong pija long pej 6-7]

?OLSEM WANEM BLONG HOLEM STRONG TINGTING TAEM YUMI SAFA?

“Yufala i mas putum ol trabol blong yufala long han blong [God].” (1 Pita 5:7) Yumi evriwan, taem yumi stap safa no yumi luk wan we yumi laekem hem tumas i stap safa, yumi save kros, tingting blong yumi i olbaot, mo yumi harem se yumi stap yumi wan nomo. Be yumi save bilif strong se Jeova i kasem save long filing blong yumi. (Eksodas 3:7; Aesea 63:9) Yumi save mekem olsem ol gudfala man blong God bifo, yumi save talemaot olgeta filing blong yumi long God mo tokbaot ol samting we i mekem bilif blong yumi i hafhaf no i mekem yumi wari. (Eksodas 5:22; Job 10:1-3; Jeremaea 14:19; Habakuk 1:13) Ating bambae hem i no mekem wan merikel blong tekemaot ol traem blong yumi. Be hem i save ansa long prea we i kamaot long hat blong yumi, mo hem i save givim waes mo paoa we yumi nidim blong winim ol traem ya.—Jemes 1:5, 6.

“I nogud yufala i sapraes long ol strong samting ya we oli kam blong traem bilif blong yufala. Ol samting olsem, i no yufala nomo i kasem.” (1 Pita 4:12) Long vas ya, Pita i stap tokbaot ol raf fasin we ol man oli mekem agensem ol Kristin. Be tok blong hem i stret tu long ol narafala trabol we ol Kristin oli safa from. Yumi ol man, yumi safa taem yumi no gat ol samting we yumi nidim blong laef, taem yumi sik, no taem wan we yumi laekem hem tumas i ded. Baebol i talem se ‘samting we yumi no tingbaot, i save kamaot enitaem nomo.’ (Prija 9:11, NW ) Ol trabol ya oli haf blong laef blong yumi naoia. Sipos yumi kasem save long samting ya, bambae yumi rere moa blong stanap strong taem yumi safa no wan trabol i kasem yumi. (1 Pita 5:9) Be bigfala samting we i save leftemap tingting blong yumi, hemia blong tingting oltaem long promes ya: “Hae God i stap lukluk long ol stret man, i stap lesin blong harem krae blong olgeta.”—Ol Sam 34:15; Ol Proveb 15:3; 1 Pita 3:12.

“From we tingting blong yufala i stap strong long God, oltaem yufala i mas harem gud.” (Rom 12:12) I nogud blong tingting tumas long glad we yumi gat bifo, be we naoia i lus finis. I moagud blong tingting dip long promes blong God blong finisim ol trabol we oli stap mekem yumi safa. (Prija 7:10) Promes ya we i stanap long trutok bambae i lukaotgud long yumi, olsem wan hat blong faet we i blokem hed blong soldia. Taem yumi putum tingting blong yumi i stap strong long ol promes blong God, yumi save luk ol bigfala trabol we oli kasem yumi olsem we oli no bigfala tumas. Olsem nao, ol trabol ya oli no save spolem yumi fulwan long saed blong tingting, filing mo spirit.—1 Tesalonaeka 5:8.

[Tok blong pija long pej 5]

Adam mo Iv tufala i no moa wantem se God i rul long tufala

[Tok blong pija long pej 7]

God i mekem promes se bambae i no moa gat fasin safa long wol ya