Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Rabis Fasin i Win Finis?

?Rabis Fasin i Win Finis?

?Rabis Fasin i Win Finis?

OLTAEM, tingting ya se long heven mo wol i gat wan faet i stap gohed bitwin paoa blong gudfala fasin mo paoa blong rabis fasin, i bin pulum plante man blong raetem buk mo plante waes man blong raetem prapa tingting blong olgeta long saed ya. Be i gat wan buk i stap, we i talem trufala stori long saed blong faet ya bitwin God mo Devel Setan. Buk ya, hemia Baebol. Baebol i talemaot ol kwestin we faet ya i bin stanemap mo hem i givim rod blong faenemaot hu i rili winim faet ya.

Jes afta we God i bin wokem faswan man mo woman, wan spirit man, Devel Setan, i agensem fasin blong God blong rulum wol. ?Hem i mekem olsem wanem? Setan i trikim man i se, God i blokem olgeta blong oli no haremgud fulwan, mo i talem se bambae i moa gud sipos ol man oli rulum olgeta wan, oli no moa dipen long God.—Jenesis 3:1-5; Revelesen 12:9.

Biaen, long taem blong Job, Setan i stanemap wan narafala kwestin. Setan i wantem pulum Job blong i no moa stap tru long God, i talem se: “Skin i save pemaot skin, mo olgeta samting we man i gat bambae hem i givim blong sevem sol blong hem.” (Job 2:4, NW ) !Tok ya i flas tumas! Taem Setan i talem tok ya hem i no yusum nem blong Job stret, be hem i talem “man” nomo. Taswe, hem i wantem minim se olgeta man bambae oli lego Jeova blong sevem prapa laef blong olgeta. Yes, i olsem we Setan i talem se: ‘Man bambae i save mekem eni samting blong sevem laef blong hem. Sipos mi gat janis, mi save pulum eni man blong i tanem baksaed long God.’

Blong save hu i winim faet ya bitwin God mo Devel Setan, yumi mas ansa long tufala kwestin ya: ?Ol man oli nafgud blong rulum olgeta wan? ?Devel Setan i naf blong pulum evri man blong tanem baksaed long trufala God?

?Ol Man Oli Naf Blong Rulum Olgeta Wan?

Blong plante taosen yia, ol man oli bin traem plante defren kaen gavman. Oli traem ol gavman olsem rul blong king, rul blong ol hae man, demokratik gavman, rul blong wan man nomo, Fascism, mo Communism. From we ol man oli jenisim fasin blong rul blong olgeta oltaem, hemia i pruvum se i no gat wan long ol gavman ya we i bin wokgud.

Long buk ya A History of the World, we oli prentem long 1922, H. G. Wells i raetem se: “Ol man Rom oli no luksave se naoia we oli winim plante kantri, bambae oli mas rul antap long wan bigfala kingdom.” Hem i gohed i se: “[Rul ya] i stap jenis oltaem, hem i neva stap sem mak blong longtaem. Long wan wei, rul ya i no kasem mak blong hem. Long wan narafala wei, fasin blong rul ya i stap gohed yet, mo [ol kantri blong] Yurop mo Amerika oli stap traehad yet tede blong faenem stret rod blong rul antap long ol man, olsem ol man Rom bifo oli bin traehad fastaem.”

Long ol yia 19 handred, ol man oli gohed blong traem ol defren kaen gavman. Long en blong ol handred yia ya plante moa kantri oli stanemap demokratik gavman i bitim ol handred yia we oli pas. Demokratik gavman i wan fasin blong rul we i letem evri man oli tekpat long gavman. ?Be olsem wanem? ?Demokratik gavman i soem we ol man oli naf blong rulum olgeta wan, oli no nidim God? Jawaharlal Nehru, we bifo hem i praem minista blong India, i talem se demokratik gavman i gud nomo be i ademap se: “Mi talem se hem i gud from we ol narafala gavman oli wos.” Valéry Giscard d’Estaing we bifo hem i presiden blong Franis, i talem se: “Tede yumi luk we demokratik gavman i stap harem nogud tumas.”

Long ol yia fo handred B.K.T., * Plato we hem i wan waesman blong Gris, i faenem wan slak fasin long rul blong demokratik gavman. Folem buk ya A History of Political Theory, Plato i tok agensem “ol man blong politik we oli no gat save mo oli no naf blong wok, from we ol fasin olsem nao oli spolem ol demokratik gavman.” Tede, plante man blong politik oli komplen from we i had blong faenem ol man we oli naf blong wok long gavman. Niuspepa ya The Wall Street Journal i talem se ol man “oli les blong gat ol lida we oli no naf taem oli mas fesem ol trabol we oli bigwan tumas.” Niuspepa ya i gohed i se: “[Ol man] oli harem nogud from we oli stap lukluk i go long ol lida blong olgeta, be oli faenem se ol lida ya oli no save tekem disisen mo oli gat kruked fasin.”

Traem tingbaot rul blong King Solomon long Isrel bifo. Jeova i givim bigfala fasin waes long Solomon. (1 King 4:29-34) ?Nesen blong Isrel i harem olsem wanem long ol 40 yia we Solomon i rul antap long hem? Baebol i talem se: “Ol man Isrel wetem ol man Juda, olgeta oli plante we plante, we man i no save kaontem olgeta, oli olsem sanbij long solwota. Oli gat plante kakae mo plante samting blong dring, mo oltaem nomo, oli stap glad.” Mo tu hem i talem se: “Oltaem long laef blong hem [Solomon] we hem i stap rul, ol man Juda mo ol man Isrel oli stap gud, i stat long Dan long not, i go kasem Bereseba long saot, mo evri famle oli save stap gud aninit long ol grep blong olgeta mo ol figtri blong olgeta.” (1 King 4:20, 25) Waes king ya we i stap rul antap long nesen, hem i wok long nem blong Haefala Rula ya, Jeova God, we hem i wan spirit. Taswe nesen ya i stanap strong, hem i harem gud long plante samting, mo hem i glad.

!Fasin blong rul blong man i defren olgeta long fasin blong rul blong God! Taswe i no gat man i save talem se tok blong Setan long saed blong fasin blong rul, hem i win. Nogat. Profet Jeremaea i tru tumas taem i talem se: “Hae God. Mi mi save we i no gat man i save wanem samting bambae i kamtru long laef blong hem, mo we i no gat man i save kam bos long laef blong hem.”—Jeremaea 10:23.

?Setan i Save Pulum Evri Man Blong Tanem Baksaed Long God?

?Setan i kasem mak blong hem se bambae hem i save pulum evri man blong oli tanem baksaed long God? Long buk blong Hibrus japta 11, aposol Pol i givim nem blong plante man mo woman we oli laef bifo Kraes mo oli bin stap tru long God. Biaen Pol i talem se: “Mi mi no gat taem blong tokbaot Gideon mo Barak mo Samson mo Jeftaha mo Deved mo Samuel mo ol profet.” (Hibrus 11:32) Pol i tokbaot ol man ya we oli bin stap tru long God i talem se ‘olgeta oli plante we plante.’ (Hibrus 12:1) Grik tok we oli yusum long ples ya i rili minim “wan bigfala klaod,” mo hem i no minim wan klaod nomo we yumi save luk stret saes blong hem, be i minim wan bigbigfala klaod we yumi no save luk saes blong hem from we hem i bigwan tumas. Pijatok ya i stret nomo long ol man blong God blong bifo we oli stap tru long hem, from we ol man ya oli plante we plante olsem wan bigfala klaod. Yes, long ol handred yia we oli pas, wan bigfala hip blong man we yumi no save kaontem olgeta oli jusum blong ona long Jeova God.—Josua 24:15.

?Olsem wanem long taem blong yumi? Namba blong ol Witnes blong Jeova i kam antap i bitim sikis milian, nating se oli bin fesem ol bigfala hadtaem mo plante traem long ol yia 19 handred. Antap long namba ya, i gat raonabaot naen milian man we oli joen wetem ol Witnes, mo plante long olgeta oli traehad blong kam klosap moa long God.

Beswan ansa long tok blong Setan se hem i save pulum olgeta man blong oli tanem baksaed long Jeova, hem i kamaot long Pikinini blong God, Jisas Kraes. Nating se Jisas i safa bigwan taem hem i hang long pos, be hem i stap tru long God. Jes bifo we Jisas i ded, hem i singaot se: “!Papa! !Mi mi putum laef blong mi long han blong yu!”—Luk 23:46.

Setan i wantem bos long laef blong olgeta man. Blong mekem olsem, hem i yusum evri samting we i stap long paoa blong hem—stat long fasin blong pulum man blong mekem ol nogud fasin go kasem strongfala fasin agens. Setan i traem ol man taem hem i yusum ol fasin ya we “oltaem man i wantem tumas ol rabis samting we tingting blong hem i wantem, mo i wantem tumas ol samting we ae blong hem i luk, mo i flas tumas long ol samting we hem i gat.” Hem i mekem olsem from we hem i wantem kipim ol man oli stap longwe long Jeova, no hem i wantem pulum ol man oli gowe long Jeova. (1 Jon 2:16) Mo tu, Setan ‘i satem tingting blong ol man finis, nao oli stap long tudak. Hem i stap blokem olgeta, blong oli no luk laet ya we i stap saenaot i go long olgeta, i kamaot long gud nius blong Jisas Kraes.’ (2 Korin 4:4) Mo Setan i mekem ol man oli fraet mo i yusum fasin ya we man i fraet long narafala man, blong pulum olgeta oli gowe long Jeova.—Ol Wok 5:40.

Be olgeta we oli stap long saed blong God oli save stanap strong agensem Devel Setan. Oli save hu ya Jeova God mo oli ‘lavem [Hem] long olgeta hat blong olgeta, mo long olgeta laef blong olgeta, mo long olgeta tingting blong olgeta.’ (Matiu 22:37) Yes, Jisas Kraes wetem plante narafala man we yumi no save kaontem olgeta, oli stanap strong mo oli pruvum we Devel Setan i rong.

?Wanem Bambae i Hapen Long Fiuja?

?Bambae ol man oli gohed olwe blong traem ol defdefren kaen gavman? Profet Daniel i bin talem se: “Nao long taem blong ol king ya, God ya we i stap long heven bambae i stanemap wan king we rul blong hem bambae i no save finis samtaem. Bambae i no gat wan king i save winim hem. Bambae hem i save flatemgud paoa blong ol narafala king, nao bambae hem i rul oltaem gogo i no save finis.” (Daniel 2:44) Kingdom ya we God blong heven i stanemap, hem i wan gavman we i stap long heven mo Jisas Kraes i rul long hem. Hemia Kingdom we Jisas i bin tijim ol man blong hem se oli mas prea from. (Matiu 6:9, 10) Kingdom ya bambae i finisim olgeta gavman blong man long taem blong “faet [we bambae i kam] long bigfala Dei blong God ya we i gat olgeta paoa” mo bambae faet ya i kasem olgeta ples long fulwol.—Revelesen 16:14, 16.

?Wanem bambae i hapen long Setan? Baebol i talem wanem bambae i mas hapen i se: “Nao [wan enjel blong Jeova] i holem bigfala algita ya, we hemia snek ya blong bifo, we nem blong hem ‘Setan’, no ‘Man we i stap agensem man’. Nao hem i fasem hem long jen ya blong i stap wan taosen yia, mo i sakem hem i go long bigfala hol ya, mo i lokem doa blong hol. Mo hem i putum mak long doa ya blong bambae man i no openem, blong bambae algita ya i no moa giaman long ol man, blong pulum olgeta oli go krangke, gogo wan taosen yia i pas.” (Revelesen 20:1-3) Afta we Setan i kalabus long bigfala hol ya, Taosen Yia Rul blong Jisas Kraes bambae i save stat.

!Wol ya bambae i kam wan nambawan ples! Bambae i no moa gat ol rabis fasin wetem ol man tu we oli stamba blong ol rabis fasin ya. Baebol i mekem promes ya se: “Ol man nogud, Hae God bambae i ronemaot olgeta. . . . Ol man we tingting blong olgeta i stap daon, bambae oli tekem graon ya i blong olgeta. Nao bambae oli harem gud, from we oli stap gud, mo oli gat plante samting.” (Ol Sam 37:9-11) Bambae i no gat wan samting, nating se i man no anamol, we bambae i spolem pis blong olgeta. (Aesea 11:6-9) Plante milian man we long taem blong bifo oli bin tekem saed blong Devel Setan from we oli no gat save no from we oli no gat janis blong save God, bambae oli laef bakegen long ded mo bambae oli kasem save blong God.—Ol Wok 24:15.

Bifo we Taosen Yia Rul i finis, wol i mas kam wan paradaes, mo ol man we oli laef long hem bambae oli stret gud olgeta. Biaen bambae Setan i gofri bakegen “be blong smol taem nomo,” from we biaen bambae God i spolem hem blong olwe wetem olgeta man we oli agensem rul blong God long taem ya.—Revelesen 20:3, 7-10.

?Bambae Yu Yu Tekem Saed Blong Hu?

Long ol yia 19 handred, Setan i bin spolem wol. Be ol samting we oli stap hapen naoia oli no pruvum we hem i win. Nogat. Oli pruvum we yumi stap laef long ol las dei blong rabis wol ya. (Matiu 24:3-14; Revelesen 6:1-8) Nating se rabis fasin i kam bigwan olsem wanem, mo nating se bighaf blong ol man oli agri long wan tingting nomo, be hemia i no pruvum se hu i win. Pruf blong samting ya i mas stanap long fasin blong rul, se wanem fasin nao i beswan, mo long ol man, se oli bin mekem wok blong God from we oli lavem hem no olsem wanem. Long tufala poen ya, Jeova nomo i win.

?Taem we i pas i pruvum finis we Setan i rong, taswe from wanem God i letem rabis fasin i gohed ?Jeova i gat longfala tingting “from we hem i no wantem se bambae wan man i lus. Hem i wantem blong olgeta man bambae oli tanem tingting blong olgeta from ol sin blong olgeta.” (2 Pita 3:9) God i wantem “sevem olgeta man, mo i wantem we olgeta man bambae oli save trutok blong hem.” (1 Timoti 2:4) I gud yu yusum taem we i stap yet blong stadi long Baebol mo ‘save trufala God mo man ya we hem i sanem hem i kam, Jisas Kraes.’ (Jon 17:3, NW ) Ol Witnes blong Jeova oli glad nomo blong halpem yu blong kasem save ya, nao yu tu yu save joen wetem ol milian man ya we oli stanap strong finis long saed blong Jeova we hem i win.

[Futnot]

^ B.K.T. i minim Bifo Kristin Taem.

[Tok blong pija long pej 5]

Taem ol Witnes blong Jeova oli stanap strong, oli pruvum we Setan i lus

[Tok blong pija long pej 7]

Plante man oli tekem saed blong Jeova mo oli stap tru long Hem