Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Trastem Jeova Wetem Olgeta Hat Blong Yu

Trastem Jeova Wetem Olgeta Hat Blong Yu

Trastem Jeova Wetem Olgeta Hat Blong Yu

“Olgeta we oli save nem blong yu, bambae oli trastem yu.”—OL SAM 9:10, NW.

1, 2. ?Wanem sam giaman samting we ol man oli trastem blong mekem olgeta oli stap sef?

 TEDE, taem plante trabol i mekem yumi harem nogud, i stret we yumi wantem faenem wan man no wan samting we i save tekemaot trabol ya mo mekem yumi stap gud. Samfala oli ting se sipos oli gat moa mane, ale fiuja blong olgeta bambae i gud. Be samting we i tru, se, mane i no wan gudfala samting blong trastem, from we hem i save lus kwiktaem. Baebol i talem se: “Man we i ting se ol gudgudfala samting we hem i gat i save holem hem i stap gud, hem bambae i foldaon.” (Ol Proveb 11:28) Samfala oli dipen long ol lida blong wol, be olgeta ya oli save mestem, nating se sam long olgeta oli gudfala lida. Mo tu, ol lida ya oli save ded. Taswe advaes ya blong Baebol i waes se: “Yufala i no mas trastem ol lida blong wol ya [“mo ol man we oli kamaot long graon,” NW ]. Olgeta oli no save sevem yufala.” (Ol Sam 146:3) Tok ya we i kamaot long God i olsem wan woning tu se yumi no mas trastem prapa paoa blong yumi nomo. Yumi tu yumi “ol man we oli kamaot long graon.”

2 Profet Aesea i tok agensem ol lida blong Isrel long taem blong hem, from we olgeta oli ‘trastem ol giaman toktok.’ (Aesea 28:15-17) Blong stap sef, olgeta oli mekem kontrak long saed blong politik wetem sam nesen klosap long olgeta. Be oli no save trastem ol kontrak ya—oli olsem ol giaman toktok nomo. Long sem fasin, plante lida blong skul tede oli mekem ol kontrak wetem ol lida blong politik. Be bambae yumi luk we ol kontrak ya tu oli olsem ‘ol giaman toktok’ nomo. (Revelesen 17:16, 17) Bambae oli no save mekem wol i sef blong longtaem.

Gudfala Eksampol Blong Josua Mo Keleb

3, 4. ?Olsem wanem ripot blong Josua mo Keleb long saed blong Promes Lan i defren long ripot blong ol ten narafala spae?

3 ?Ale, yumi mas trastem wanem samting blong mekem yumi stap sef? Sem samting we Josua mo Keleb tufala i trastem long taem blong Moses. Smoltaem afta we ol man Isrel oli kam fri long Ijip, oli stap rere blong go insaed long Promes Lan ya, Kenan. Nao oli sanem 12 man oli go fastaem blong lukluk ples ya, ale long en blong 40 dei, ol man ya oli kambak blong givim ripot blong olgeta. Tu long olgeta, Josua mo Keleb, tufala nomo i toktokgud long saed blong fiuja blong Isrel long Kenan. Ol narafala oli agri se kantri ya i gud, be oli talem se: “Ol man we oli stap long hem oli strong tumas, mo ol taon blong olgeta oli bigbigwan, mo oli gat ol bigbigfala stonwol i goraon gud long olgeta . . . !Yumi no naf blong go kilim olgeta ya! !Ol man ya oli strong moa winim yumi!”—Namba 13:27, 28, 31.

4 Ol man Isrel oli lesin long ol ten spae, nao oli fraet bigwan gogo oli stat toktok smol agensem Moses. Josua mo Keleb i harem nogud, ale tufala i toktok wetem fulhat blong tufala se: “!Olgeta! Kantri ya we mifala i go luk, hem i gud we i gud! Sipos Hae God i glad long yumi, bambae hem i tekem yumi i go long ples ya, mo bambae hem i givim graon ya long yumi we kakae blong hem i nambawan. !Yufala i no mas girap agens long hem! !Yufala i no fraet long olgeta ya longwe!” (Namba 14:6-9) Be, ol man Isrel oli no wantem lesin, mo from samting ya, oli no save go insaed long Promes Lan long taem ya.

5. ?From wanem Josua mo Keleb tufala i givim wan gudfala ripot?

5 ?From wanem Josua mo Keleb tufala i givim wan gudfala ripot, be ol ten narafala spae oli givim wan nogud ripot? Olgeta 12 ya evriwan oli luk ol semfala strong taon mo bigfala nesen. I tru, tok blong ol ten spae i stret taem oli talem se Isrel i no naf blong winim ol man Kenan. Josua mo Keleb tufala i save samting ya tu. Be ten narafala ya oli stap tingbaot samting ya olsem ol man nomo oli tingbaot. Josua mo Keleb tufala i gat defren fasin, tufala i trastem Jeova. Tufala i luk finis ol bigbigfala wok we Jeova i mekem blong soemaot paoa blong hem long Ijip, long Red Si, mo long fored blong Hil ya Sinae. !Plante yia biaen, ol ripot long saed blong ol bigbigfala wok ya blong Jeova, oli naf blong pulum Rehab blong Jeriko blong putum laef blong hem long denja from ol man blong Jeova! (Josua 2:1-24; 6:22-25) Josua mo Keleb tufala i bin luk ol bigbigfala wok ya blong Jeova, ale tufala i trastem God fulwan se bambae hem i gohed blong faet from ol man blong hem. From we tufala i trastem Jeova, Isrel i kasem blesing foti yia biaen, taem Josua i lidim olgeta we oli laef long taem ya oli go insaed long Kenan, mo oli winim kantri ya.

?From Wanem Yumi Mas Trastem Jeova Fulwan?

6. ?From wanem ol Kristin tede oli kasem plante traem mo trabol, mo oli mas trastem hu?

6 Long taem blong yumi, we ‘laef long wol ya i strong tumas,’ yumi fesem ol enemi we oli strong moa long yumi, olsem ol man Isrel oli bin fesem. (2 Timoti 3:1) Yumi kasem ol traem long saed blong rabis fasin, long saed blong spirit, mo sam samtaem, long bodi blong yumi tu. Long prapa paoa blong yumi, yumi no naf blong winim ol traem ya, from we stamba blong ol traem ya, Setan, i gat moa paoa i bitim yumi ol man. (Efesas 6:12; 1 Jon 5:19) ?Ale, yumi save lukluk i go long hu blong givhan long yumi? Wan gudfala man blong Jeova long taem bifo, hem i prea se: “Olgeta we oli save nem blong yu, bambae oli trastem yu.” (Ol Sam 9:10, NW ) Sipos yumi savegud Jeova mo yumi kasem save long ol samting we i joen wetem nem blong hem, bambae yumi trastem hem fulwan olsem Josua mo Keleb bifo.—Jon 17:3.

7, 8. (a) ?Olsem wanem ol samting raonabaot long yumi we Jeova i wokem i givhan long yumi blong trastem Jeova? (b) ?Wanem ol risen we Baebol i givim blong trastem Jeova?

7 ?From wanem yumi mas trastem Jeova? Wan risen from wanem Josua mo Keleb tufala i trastem Jeova, hemia from we tufala i bin luk ol bigbigfala wok we Jeova i mekem blong soemaot paoa blong hem. Yumi tu yumi bin luk samting ya. Tingbaot ol samting raonabaot long yumi we Jeova i wokem, olsem skae mo wol wetem plante bilian bigbigfala grup blong sta afsaed long wol blong yumi. Ol bigbigfala paoa raonabaot long yumi we Jeova i bos long olgeta, oli soemaot se Hem i rili God ya we i gat Olgeta Paoa. Taem yumi tingting dip long ol samting ya we hem i wokem, yumi mas agri wetem Job we i talem long saed blong Jeova se: “I no gat man i save blokem hem. I no gat man i save tok long hem se, ‘!Ei! ?Yu stap mekem wanem ya?’ ” (Job 9:12) Tru ya, sipos Jeova i stap wetem yumi, yumi no nid blong fraet long eni man long heven no long wol.—Rom 8:31.

8 Mo tu, tingbaot Tok Blong Jeova, Baebol. Baebol i fulap long waes blong God mo i gat paoa blong givhan long yumi blong jenisim ol nogud fasin mo blong mekem laef blong yumi i laenap wetem samting we Jeova i wantem. (Hibrus 4:12) From ol tok blong Baebol, yumi kasem save long Jeova, nem blong hem, mo bigfala mining blong nem ya. (Eksodas 3:14) Yumi luksave se Jeova i save tekem eni fasin we hem i nidim, blong mekem stamba tingting blong hem i kamtru. Maet hem i jusum blong kam olsem wan Papa we i lavem pikinini blong hem, wan Jaj we i strong blong mekem stret fasin i stanap, no wan Soldia we i win long faet. Mo yumi luk olsem wanem tok blong hem i kamtru evri taem, i neva mestem. Taem yumi stadi long Tok Blong God, yumi gat filing olsem man we i raetem Sam ya: “Mi mi trastem tok blong yu.”—Ol Sam 119:42; Aesea 40:8.

9. ?Olsem wanem ransom sakrefaes mo laef bakegen blong Jisas oli mekem se yumi trastem Jeova moa?

9 Ransom sakrefaes blong Jisas tu i wan risen blong trastem Jeova. (Matiu 20:28) !I gud tumas we God i sanem stret Pikinini blong hem i kam long wol ya blong pemaot yumi! Mo sakrefaes ya blong Jisas i gat bigfala paoa. Hem i save tekemaot sin blong ol man we oli tanem tingting blong olgeta mo we oli kam klosap long Jeova wetem hat we i stret. (Jon 3:16; Hibrus 6:10; 1 Jon 4:16, 19) Wan samting we i joen wetem ransom, hemia se Jisas i laef bakegen long ded. Plante handred man we oli lukluk Jisas afta we hem i laef bakegen oli pruvum se merikel ya i rili hapen, mo hemia wan narafala risen blong trastem Jeova. Laef bakegen blong Jisas i olsem wan promes se samting we yumi putum tingting blong yumi i strong long hem, bambae i mas kamtru.—Ol Wok 17:31; Rom 5:5; 1 Korin 15:3-8.

10. ?Wanem samting i save kamaot long laef blong yumi wan we i mekem se yumi wantem trastem Jeova?

10 Hemia sam nomo long ol risen we oli mas mekem se yumi trastem Jeova fulwan. I gat plante moa risen, mo sam long olgeta oli kamaot long laef blong yumi wanwan. Olsem nao, wanwan taem long laef blong yumi, yumi kasem hadtaem no trabol. Be, taem yumi lukaot rod blong Jeova blong i lidim yumi blong winim trabol ya, yumi luk se advaes blong hem i wokgud. (Jemes 1:5-8) Taem yumi dipen moa long Jeova evri dei long laef blong yumi mo yumi luk gudfala frut we i kamaot from, bambae yumi wantem trastem hem moa.

Deved i Trastem Jeova

11. ?Deved i trastem Jeova, nating se i gat wanem trabol long laef blong hem?

11 Long Isrel bifo, Deved i wan man we i trastem Jeova. King Sol i wantem kilim Deved i ded, mo strong ami blong ol man Filistia oli stap traehad blong winim Isrel long faet. Be Deved i no ded, mo hem i win tu. ?From wanem? Deved hem wan i eksplenem se: “Hae God, hem i laet blong mi, mo hem i stap sevem mi. Mi bambae mi no save fraet long man, Hae God i strong ples blong haed blong mi. Bambae mi no save fraet.” (Ol Sam 27:1) Yumi tu, bambae yumi win sipos yumi trastem Jeova olsem Deved.

12, 13. ?Olsem wanem Deved i soemaot se yumi mas trastem Jeova nating se ol enemi oli yusum tang blong olgeta blong agensem yumi?

12 Wan taem, Deved i prea se: “God. Mi mi stap long trabol ya. Plis yu lesin long prea blong mi. Mi mi fraet tumas long ol enemi blong mi. Plis yu sevem laef blong mi. Plis yu blokemgud mi blong ol plan blong ol man nogud oli no save kasem mi. Yu no letem mi mi go long han blong ol hip blong ol rabis man ya. Olgeta oli stap mekemrere ol tok blong olgeta we i olsem naef blong faet we i sap we i sap, mo oli stap makem ol man blong sutum olgeta long ol rabis tok ya blong olgeta. Olgeta oli stap haed, nao wantaem nomo, oli sutum ol gudfala man long [“ol ara,” NW ] ol giaman toktok blong olgeta, we oli no fraet nating.” (Ol Sam 64:1-4) Yumi no save wanem samting stret i pulum Deved blong raetem ol tok ya. Be yumi save se tede tu, i gat sam man blong agens we ‘ol tok blong olgeta i olsem naef blong faet,’ yes, oli yusum tang blong olgeta olsem wan tul blong faet. Oli “sutum” ol gudfala Kristin long ol “ara,” hemia ol giaman toktok we oli talem no raetem. ?Sipos yumi trastem Jeova fulwan, wanem bambae i hapen?

13 Deved i talem se: “Bambae God i sutum olgeta long ara blong hem, mo wantaem nomo bambae oli karekil. Ol rabis tok ya blong olgeta bambae i kakae olgeta bakegen. . . . Ol man we oli stret bambae oli glad from ol samting ya we Hae God i mekem, nao bambae oli faenem sefples long hem.” (Ol Sam 64:7-10) Yes, nating se ol enemi oli sakem ol tok agensem yumi we i olsem naef blong faet, be ‘ol rabis tok blong olgeta i stap kakae olgeta bakegen.’ Bambae Jeova i mekem se wan gudfala frut i kamaot, nao ol man we oli bin trastem hem bambae oli glad from samting we hem i mekem.

Hesekia i Win Taem i Trastem God

14. (a) ?Hesekia i trastem Jeova nating se hem i fesem wanem bigfala trabol? (b) ?Olsem wanem Hesekia i soemaot se hem i no bilivim ol giaman toktok blong king blong Asiria?

14 King Hesekia tu i win taem hem i trastem Jeova. Taem Hesekia i stap rul, bigfala ami blong Asiria i wantem faet agens long Jerusalem. Ami ya i winim plante narafala kantri finis. Hem i winim ol taon blong Juda gogo Jerusalem nomo i stap. Nao Senakerib i tok flas se bambae i winim taon ya tu. Hem i yusum Rabsake blong talem se i blong nating nomo we oli trastem Ijip blong givhan long olgeta, mo tok ya i tru. Be, hem i talem tu se: “God ya we yu yu stap trastem, hem i stap talem long yu, se bambae mi mi no save winim yu, be yu no letem hem i trikim yu.” (Aesea 37:10) Be Hesekia i trastem Jeova fulwan se hem i no save giaman. Ale, hem i prea se: “Hae God, yu yu God blong mifala. Plis yu blokem ol man Asiria ya, yu sevem mifala, blong ol man blong olgeta ples long wol bambae oli save we yu nomo yu Hae God.” (Aesea 37:20) Jeova i harem prea blong Hesekia. Long wan naet nomo, wan enjel i kilim i ded 185,000 soldia blong Asiria. Oli no spolem Jerusalem, mo Senakerib i ronwe long graon blong Juda. Olgeta man we oli harem nius blong samting ya, oli luksave se Jeova i gat bigbigfala paoa.

15. ?Wanem wan samting nomo we i save givhan long yumi blong rere from enikaen trabol we yumi save fesem long wol ya we i olbaot nomo?

15 Tede, yumi stap mekem wan faet olsem Hesekia, be faet blong yumi i long saed blong spirit. Nating se yumi no yusum ol prapa tul blong faet, yumi nidim blong savegud ol fasin blong faet, blong yumi save stap laef long saed blong spirit. Yumi mas tingrere long ol samting we oli save kam agensem yumi, mo yumi mas reregud blong yumi naf blong faet agensem ol samting ya. (Efesas 6:11, 12, 17) Long wol ya we i olbaot, ol samting i save jenis kwiktaem. Faet i save kamaot bitwin ol man blong wan kantri, long taem we yumi no tingbaot. Ol kantri we fastaem oli agri long olgeta jos, oli save girap agensem sam jos. I gat wan rod nomo blong rere from ol samting olsem, hemia blong lanem blong trastem Jeova fulwan, olsem Hesekia.

?I Minim Wanem Blong Trastem Jeova?

16, 17. ?Olsem wanem yumi soemaot se yumi trastem Jeova?

16 Taem yumi trastem Jeova, yumi no talem nomo se yumi trastem hem. Tras ya i joen wetem hat blong yumi mo yumi soemaot fasin ya long ol samting we yumi mekem. Sipos yumi trastem Jeova, yumi trastem fulwan ol Tok blong hem long Baebol. Bambae yumi ridim Baebol evri dei, tingting dip long hem, mo letem tok ya i lidim laef blong yumi. (Ol Sam 119:105) Mo tu, sipos yumi trastem Jeova, bambae yumi trastem paoa blong tabu spirit. Tabu spirit i save givhan long yumi blong wokem ol fasin we Jeova i glad long olgeta, mo blong jenisim ol nogud fasin we yumi bin folem longtaem finis i kam. (1 Korin 6:11; Galesia 5:22-24) Taswe, wetem help blong tabu spirit, plante man oli bin lego fasin blong smok mo tekem drag. Samfala oli lego rabis fasin long saed blong seks. Yes, sipos yumi trastem Jeova, yumi mekem olgeta samting long paoa blong hem, i no long paoa blong yumi wan.—Efesas 3:14-18.

17 Mo tu, taem yumi trastem Jeova, yumi trastem olgeta we hem i trastem. Olsem nao, yumi trastem “slef ya we i stret mo waes” we Jeova i putumap blong lukaot long olgeta samting long saed blong Kingdom long wol ya. (Matiu 24:45-47, NW ) Yumi trastem plan ya blong Jeova, ale yumi no folem prapa tingting blong yumi, mo yumi no mekem olsem we yumi no nidim slef ya. Mo tu, i gat ol elda long Kristin kongregesen we yumi joen long hem. Aposol Pol i talem se tabu spirit i putumap olgeta ya. (Ol Wok 20:28) Taem yumi wokgud wetem ol elda long kongregesen, yumi soemaot se yumi trastem Jeova.—Hibrus 13:17.

Folem Eksampol Blong Pol

18. ?Olsem wanem ol Kristin tede oli folem eksampol blong Pol, be oli trastem hu?

18 Aposol Pol i fesem plante trabol long wok blong prij, olsem yumi tede. Long taem blong Pol, samfala oli go luk ol haeman mo oli talem ol giaman toktok agens long Kristin skul. Wanwan taem, Pol i traem blong stretem ol rong tingting ya mo mekem ol haeman oli luksave se wok blong prij i no agensem loa blong kantri. (Ol Wok 28:19-22; Filipae 1:7) Tede, ol trufala Kristin oli folem eksampol blong Pol. Taem yumi gat janis, yumi yusum enikaen rod we yumi gat, blong givhan long ol narafala blong kasem save moa long wok blong yumi. Mo tu, yumi wok strong blong blokem ol enemi blong trutok mo mekem ol haeman oli luksave se wok blong talemaot gud nius i no agensem loa blong kantri. Be, yumi no trastem fulwan ol prapa traehad ya blong yumi, i min se yumi no ting se sipos kot no ol man blong nius oli tekem saed blong yumi, ale yumi win, be sipos oli no tekem saed blong yumi, ale yumi lus. Nogat. Yumi trastem Jeova nomo. Oltaem yumi tingbaot tok we Jeova i talem long Isrel bifo blong leftemap tingting blong olgeta, i se: “Sipos yufala i stap kwaet, mo yufala i stap trastem mi, bambae mi mekem yufala i strong.”—Aesea 30:15.

19. ?Taem samfala oli bin girap agensem ol man blong God, olsem wanem i kam klia se i no blong nating nomo we oli trastem Jeova?

19 Long taem blong yumi, sam gavman long Is mo Wes Yurop, long sam ples long Esia mo Afrika, mo long sam kantri long Saot mo Not Amerika, oli bin putum tabu long Kristin wok blong yumi, no oli bin mekem i had blong yumi gohed long wok ya. ?Olsem wanem? ?Samting ya i min se i blong nating nomo we yumi trastem Jeova? Nogat. I tru, maet Jeova i letem samfala oli girap agensem ol man blong hem, from wan risen we i laenap wetem tingting blong hem. Be wetem lav, Jeova i mekem ol man blong hem we oli kasem bigfala trabol ya oli strong. Plante Kristin we oli bin kasem ol hadtaem olsem, oli gat gudnem long fes blong God mo ol man, from bigfala bilif mo tras long Jeova we oli bin soemaot.

20. ?I tru se yumi kasem blesing taem gavman i letem yumi fri blong mekem wok blong yumi, be neva bambae yumi mekem wanem?

20 Long plante narafala kantri, gavman i luksave yumi olsem wan skul we loa i agri long hem, ale, wanwan taem ol man blong nius oli toktok gud long saed blong yumi. Yumi talem tangkiu long olgeta, mo yumi luksave se samting ya i save givhan blong mekem tingting blong Jeova i kamtru. Yumi yusum fasin ya we yumi fri moa, wetem blesing blong Jeova tu, blong mekem wok blong Jeova fulwan long fored blong ol man, i no blong mekem laef blong yumi wan i kamgud moa. Be, bambae yumi neva save tanraon mo joen long ol faet mo ol fasin blong wol, katem taem long wok blong prij, no kam slak long wok blong Jeova long wan narafala rod, jes blong mekem ol haeman oli tingting gud long yumi, nogat. Yumi ya, yumi ol man blong obei long Kingdom Blong Mesaea, mo yumi stanap strong long saed blong hae rul blong Jeova. Yumi no tingting strong long ol plan blong olfala wol ya, be yumi tingbaot niufala wol. Long taem ya, wan gavman nomo, hemia Kingdom Blong Mesaea long heven, bambae i rul antap long wol ya. I no gat wan bom, wan roket, no wan niuklia bom, we i naf blong mekem gavman ya i seksek, no blong sutum hem i aot long heven i foldaon. Yes, i no gat wan samting we i save winim gavman ya, bambae gavman ya i mekem samting we Jeova i wantem.—Daniel 2:44; Hibrus 12:28; Revelesen 6:2.

21. ?Yumi gat strong tingting blong folem wanem rod?

21 Pol i talem se: “Yumi no man olsem. Yumi no save tanemraon blong gobak, nao yumi lus, nogat. Yumi man blong bilif long God, mo hem bambae i sevem yumi.” (Hibrus 10:39) Ale, yumi evriwan i mas holemstrong long wok blong Jeova gogo kasem en. Yumi gat plante risen blong trastem Jeova fulwan naoia mo blong olwe.—Ol Sam 37:3; 125:1.

?Yu Yu Lanem Wanem?

• ?From wanem Josua mo Keleb i karem wan gudfala ripot i kambak?

• ?Wanem sam risen blong yumi save trastem Jeova fulwan?

• ?I minim wanem blong trastem Jeova?

• ?From we yumi trastem Jeova, yumi gat strong tingting blong mekem wanem?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 15]

?From wanem Josua mo Keleb tufala i givim wan gudfala ripot?

[Tok blong pija long pej 16]

Ol samting we Jeova i wokem raonabaot long yumi i givim wan bigfala risen blong trastem hem

[Credit Line]

All three images: Courtesy of Anglo-Australian Observatory, photograph by David Malin

[Tok blong pija long pej 18]

Sipos yumi trastem Jeova, yumi trastem ol man we hem i trastem