Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Ol Faswan Kristin Mo Loa Blong Moses

Ol Faswan Kristin Mo Loa Blong Moses

Ol Faswan Kristin Mo Loa Blong Moses

“Mifala i stap aninit long Loa ya olsem we pikinini i stap aninit long man we i lukaot long hem blong mekem hem i folemgud ol rul blong masta blong hem, mo Loa ya i stap mekem long mifala olsem, kam kasem taem we Kraes i kamtru.”—GALESIA 3:24.

1, 2. ?Wanem sam gudfala samting we Loa Blong Moses i mekem long ol man Isrel taem oli obei long hem?

 LONG yia 1513 B.K.T., Jeova i givim plante loa long ol man Isrel. Hem i talem long olgeta se sipos oli obei long tok blong hem, bambae hem i blesem olgeta mo bambae oli glad mo oli haremgud long laef blong olgeta.—Eksodas 19:5, 6.

2 Loa ya we yumi kolem Loa Blong Moses no “Loa” nomo, “i tabu, i stret mo i gud.” (Rom 7:12) Hem i leftemap ol gudfala fasin olsem, kaen fasin, stret fasin, klin fasin, mo fasin blong mekem i gud long ol man raonabaot long olgeta. (Eksodas 23:4, 5; Levitikas 19:14; Dutronome 15:13-15; 22:10, 22) Mo tu, Loa i pulum ol man Isrel blong laeklaekem olgeta. (Levitikas 19:18) Antap long hemia, oli no mas joen wetem ol man blong ol narafala laen we oli no stap aninit long Loa, mo oli no mas mared long ol woman blong ol laen ya. (Dutronome 7:3, 4) Loa blong Moses i olsem wan “bigfala stonwol” we i seraotem ol man Isrel long ol man blong ol narafala nesen. Olsem nao, hem i blokem ol man blong God blong oli no tekem ol tingting mo fasin blong ol hiten man we i save mekem olgeta oli kam doti long ae blong God.—Efesas 2:14, 15; Jon 18:28.

3. ?I no gat man we i save obei long Loa long fasin we i stretgud olgeta, taswe Loa ya i mekem wanem long ol man?

3 Be, nating se ol man Isrel oli traehad blong obei long Loa Blong God, oli no save mekem samting ya long fasin we i stretgud olgeta. ?Yu ting se loa ya we Jeova i putum long olgeta i strong tumas? Nogat. Wan risen from wanem Hem i givim Loa ya long Isrel i “blong soemaot ol fasin we i nogud.” (Galesia 3:19) Loa i mekem ol man Isrel we hat blong olgeta i stret, oli luksave se oli rili nidim wan Man Blong Sevem Olgeta. Taem Man ya i kamtru, olgeta we oli holemstrong long God oli glad tumas. !Oli luksave se bambae oli kam fri long trabol we sin mo ded i mekem long olgeta!—Jon 1:29.

4. ?Olsem wanem Loa i ‘lukaot long man go kasem we Kraes i kamtru’?

4 Taem God i givim Loa Blong Moses long ol man Isrel, hem i wantem se plan ya bambae i stap blong smoltaem nomo. Taem aposol Pol i raetem leta i go long ol Kristin brata mo sista blong hem, hem i talem se Loa i olsem wan ‘man we i lukaot long pikinini blong mekem hem i folemgud ol rul blong masta blong hem, mo Loa ya i stap mekem olsem kam kasem taem we Kraes i kamtru.’ (Galesia 3:24) Long taem bifo, man we i lukaot long pikinini olsem, hem i wokbaot wetem pikinini blong go long skul mo blong kambak. Klosap oltaem, hem i no tija; be wok blong hem i blong lidim pikinini i go long tija. Sem mak long Loa Blong Moses. Wok blong Loa i blong lidim ol man Isrel we oli onagud long God, oli go long Kraes. Jisas i promes se bambae hem i stap wetem ol man blong hem “gogo wol ya i finis.” (Matiu 28:20) Taswe, taem Kristin kongregesen i stanap, Loa ya, no ‘man we i lukaot long pikinini,’ i no moa gat wok blong mekem. (Rom 10:4; Galesia 3:25) Be, sam Kristin man Isrel oli slo blong kasem save long impoten trutok ya. From samting ya, oli gohed nomo blong holem sam haf blong Loa, mo samfala oli stap gohed blong mekem olsem gogo Jisas i laef bakegen finis. Be samfala oli luksave se oli mas jenisim tingting blong olgeta long saed blong Loa. Olgeta ya we oli mekem olsem, oli givim wan gudfala eksampol long yumi tede. Bambae yumi luk olsem wanem oli mekem olsem.

Nambawan Niufala Save Long Saed Blong Kristin Tijing

5. ?Long wan vison, Pita i harem wanem tok we hem i mas folem, mo from wanem hem i sek long tok ya?

5 Long yia 36 K.T., Kristin aposol Pita i luk wan nambawan vison. Long vison ya, wan voes i kamaot long heven, i talem long Pita blong kilim sam pijin mo anamol blong kakae. Be ol kaen pijin mo anamol ya we Pita i luk, Loa i talem se oli no klin long fes blong God. !Pita i sek taem hem i kasem oda ya! Neva hem i bin ‘kakae wan samting we i tabu blong kakae, mo we i no klin long fes blong God.’ Be voes i kamaot bakegen i se: “Samting we mi God mi talem finis se i klin, yu no save talem se i no klin.” (Ol Wok 10:9-15) Ale, Pita i lesin long tok ya. Hem i no strong blong holemtaet Loa, be hem i jenisim tingting blong hem blong mekem i laenap wetem niufala save ya. Samting ya i lidim hem blong faenemaot wan bigfala samting long saed blong ol stamba tingting blong God.

6, 7. ?Olsem wanem Pita i save se, naoia i stret blong hem i prij long ol man blong narafala laen, mo wanem sam narafala samting we ating hem i luksave?

6 Tingbaot samting we i hapen. Tri man oli kamtru long haos we Pita i stap slip long hem, oli askem long Pita blong kam wetem olgeta blong luk wan man blong narafala laen we i onagud long God be i no sakomsaes, nem blong man ya Konilias. Pita i tekem trifala man ya oli kam insaed long haos mo long naet oli slip long ples ya. Pita i kasem save long bigfala mining blong vison we hem i luk, taswe long nekis dei, hem i wokbaot wetem trifala ya, oli go long haos blong Konilias. Long ples ya, Pita i storian gud wetem Konilias long saed blong Jisas Kraes. Nao Pita i talem se: “Naoia mi mi luk we God i stap mekem i sem mak nomo long olgeta man. Hemia wan trutok ya. Sipos wan man i ona long God, mo i mekem ol samting we i stret long fes blong hem, bambae God i glad long hem, i nating we hem i wan laen blong Isrel, no i kamaot long wan narafala laen olgeta.” I no Konilias nomo we i bilif long Jisas, be ol famle blong hem wetem sam gudfala fren blong hem tu. Nao “Tabu Spirit i kamdaon long olgeta ya we oli stap lesin long” tok blong Pita. Pita i luksave se Jeova i stap lidim bisnes ya, ale “hem i talem se olgeta oli mas baptaes long nem blong Jisas Kraes.”—Ol Wok 10:17-48.

7 ?Olsem wanem Pita i save se, naoia, ol man blong narafala laen we oli no stap aninit long Loa Blong Moses, oli gat raet blong kam ol man blong Jisas Kraes? Pita i gat fasin luksave long saed blong spirit. Taem God i mekem tabu spirit i kamdaon long ol man blong narafala laen we oli no sakomsaes, hem i soemaot se hem i agri long olgeta. From samting ya, Pita i luksave se i stret we oli baptaes. Be Pita i luksave wan narafala samting tu: God i no talem long ol Kristin blong narafala laen se, oli mas obei long Loa blong Moses bifo we oli save baptaes. Nogat. ?Nao yu, sipos yu bin laef long taem bifo ya, bambae yu yu gat fasin olsem Pita? ?Bambae yu yu rere blong jenisim tingting blong yu blong mekem i laenap wetem niufala save ya?

Samfala Oli Gohed Blong Folem ‘Man Blong Lukaot Long Pikinini’

8. ?Sam Kristin long Jerusalem oli leftemap wanem tingting we i defren long tingting blong Pita long saed blong sakomsaes, mo from wanem?

8 Pita i aot long haos blong Konilias, i wokbaot i go long Jerusalem. Kongregesen long ples ya i harem nius finis se sam man blong narafala laen “oli bilif long tok blong God.” Nao sam disaepol we oli man Isrel oli harem nogud long nius ya. (Ol Wok 11:1-3) Olgeta “we oli wantem mekem sakomsaes long ol man,” oli agri se ol man blong narafala laen oli save kam ol man blong Jisas. Be oli strong blong talem se ol man ya oli mas holem Loa sipos oli wantem we God i sevem olgeta. Be long ol ples we bighaf blong ol Kristin oli blong ol narafala laen, mo we sam Kristin nomo oli man Isrel, oli no rao from bisnes ya blong sakomsaes. Ale, tufala tingting ya oli stap gogo klosap 13 yia i pas. (1 Korin 1:10) !I sua se samting ya i rili traem ol faswan Kristin ya—antap moa, ol man blong narafala laen we oli stap wetem ol man Isrel!

9. ?From wanem i impoten blong stretem kwestin long saed blong sakomsaes?

9 Long yia 49 K.T., trabol ya i kam antap moa. Sam Kristin oli aot long Jerusalem oli kamdaon long Antiok, ples we Pol i stap prij long hem. Nao oli stat tijim ol man se olgeta blong narafala laen we oli kam Kristin oli mas sakomsaes folem Loa. !Nao Pol mo Banabas tufala i rao wetem olgeta ya from tok ya, mo Pol mo Banabas tu i stap toktok longtaem long bisnes ya! Sipos oli no stretem kwik, sam Kristin we oli man Isrel mo sam long ol narafala laen tu, bambae oli foldaon. Taswe, oli mekem plan se Pol wetem sam narafala man, oli mas go long Jerusalem blong askem hed kampani blong ol Kristin blong tekem wan disisen we bambae i stretem trabol ya blong olwe.—Ol Wok 15:1, 2, 24.

!Tu Defren Tingting—Biaen, Wan Tingting Nomo!

10. ?Wanem sam samting we hed kampani i tokbaot bifo we i tekem disisen long saed blong ol man blong narafala laen?

10 Oli mekem wan miting, mo long miting ya, i luk olsem we samfala oli mekem plante toktok blong agri long sakomsaes, mo samfala oli talemaot narafala tingting. Be disisen we i kamaot long dei ya i no stanap long filing blong ol man. Afta we olgeta blong tufala saed oli toktok longtaem long bisnes ya, aposol Pita mo Pol tufala i tokbaot ol bigbigfala saen we Jeova i mekem long ol man we oli no sakomsaes. Tufala i eksplenem se God i sanem tabu spirit i kamdaon long plante man blong narafala laen we oli no sakomsaes. I olsem we tufala i askem se: ‘?I stret we Kristin kongregesen i no wantem ol man ya we God i agri long olgeta?’ Nao disaepol Jemes i ridim sam vas blong Baebol we oli givhan long ol man long dei ya blong luksave samting we i Jeova i wantem.—Ol Wok 15:4-17.

11. ?Taem oli tekem disisen long saed blong sakomsaes, oli no dipen long wanem, mo wanem i soemaot se Jeova i blesem disisen ya?

11 Olgeta man oli stap wet long hed kampani. ?From we olgeta man long hed kampani oli man Isrel, bambae oli tekem disisen se ol man oli mas sakomsaes? Nogat. Ol man ya blong bilif oli gat strong tingting blong folem Baebol mo letem tabu spirit blong God i lidim olgeta. Ale, afta we hed kampani i harem ol toktok we ol narafala oli talem long bisnes ya, oli agri fulwan se ol Kristin blong narafala laen oli no nid blong sakomsaes mo holem Loa Blong Moses. Taem ol narafala Kristin oli harem disisen ya, oli glad tumas. “Mo evri dei, namba blong olgeta i stap kam antap moa.” !Ol Kristin we oli glad blong folem tiokratik rod, oli kasem blesing taem oli faenem klia ansa blong kwestin ya long Baebol! (Ol Wok 15:19-23, 28, 29; 16:1-5) Be i gat wan impoten kwestin i stap yet we oli mas faenem ansa blong hem.

?Olsem Wanem Long Ol Kristin Man Isrel?

12. ?Wanem kwestin i stap yet we oli mas faenem ansa blong hem?

12 Hed kampani i talem klia se ol Kristin we oli blong ol narafala laen oli no nid blong sakomsaes. ?Be olsem wanem long ol Kristin man Isrel? Disisen blong hed kampani i no rili tokbaot olgeta.

13. ?From wanem i rong blong talem se man i mas holem Loa Blong Moses sipos i wantem se God i sevem hem?

13 Sam Kristin man Isrel we oli “strong blong holem Loa blong Moses” oli gohed blong mekem sakomsaes long ol pikinini blong olgeta mo blong holem sam haf blong Loa. (Ol Wok 21:20) Samfala oli go moa, oli talem strong se ol Kristin man Isrel oli mas folem Loa sipos oli wantem se God i sevem olgeta. Long saed ya, oli rong olgeta. Tingbaot: Taem Kraes i ded olsem sakrefaes, hem i mekem se i blong nating nomo we man i kilim anamol blong givim i go long God. ?Taswe, olsem wanem wan Kristin i save kilim anamol olsem sakrefaes blong tekemaot ol sin blong hem? ?Mo tu, olsem wanem long Loa we i talem se ol man Isrel oli no mas joen wetem ol man blong narafala laen? Ol Kristin man blong talemaot gud nius oli no save obei long loa ya, from we oli mas tijim ol man blong ol narafala laen long ol samting we Jisas i bin tijim long olgeta. (Matiu 28:19, 20; Ol Wok 1:8; 10:28) * I no gat wan samting blong soem se oli bin kliarem poen ya long ol miting blong hed kampani. Nating se i olsem, i gat rod blong kongregesen i kasem help.

14. ?Olsem wanem sam leta we Pol i raetem long paoa blong tabu spirit oli givhan blong kliarem poen ya long saed blong Loa?

14 Oli no kasem wan leta long hed kampani blong stretem bisnes ya, be sam leta we ol aposol oli raetem long paoa blong tabu spirit, oli givhan long olgeta. Wan long ol leta ya, hemia strong leta we Pol i raetem long ol man Isrel mo long ol man blong ol narafala laen we oli stap long Rom. Long leta ya, hem i eksplenem se prapa fasin blong man i kam laen blong Isrel, “i no wan samting we Loa ya i save mekem, be hem i samting we Spirit blong God i mekem long hat blong man.” (Rom 2:28, 29) Long semfala leta ya, Pol i yusum wan pijatok blong soem se ol Kristin oli no moa stap aninit long Loa. Hem i talem se wan woman i no save mared long tu man wantaem. Be sipos prapa man blong hem i ded, woman ya i fri blong mared bakegen long narafala man. Nao Pol i eksplenem mining blong pijatok ya: Ol tabu Kristin oli no save stap aninit long Loa Blong Moses mo stap olsem ol man blong Kraes tu. Oli mas ‘ded long saed blong Loa’ fastaem, blong oli save joen long Kraes.—Rom 7:1-5.

Slo Blong Kasem Save

15, 16. ?From wanem sam Kristin man Isrel oli no kasem save se oli no nid blong holem Loa, mo olsem wanem samting ya i soemaot nid blong stap wekapgud long saed blong spirit?

15 Ol man oli no save talem wan samting blong agensem ol tok blong Pol long saed blong Loa. ?Sipos i olsem, from wanem sam Kristin man Isrel oli no kasem save long poen ya? Wan samting se, oli no gat fasin luksave long saed blong spirit. Oli no stap tekem ol strong kakae long saed blong spirit. (Hibrus 5:11-14) Mo tu, oli no stap go long olgeta Kristin miting. (Hibrus 10:23-25) I gat wan narafala samting tu we ating i blokem samfala blong oli no kasem save long poen ya. Hemia wan samting long saed blong Loa hem wan. Loa ya i joen wetem ol samting we man i save lukluk, harem, mo tajem, olsem haos prea mo ol pris. I isi long wan man we i no strong long saed blong spirit blong bilif long Loa, be i no isi long man olsem blong i kasem save long ol dip tingting blong Kristin skul, from we Kristin skul i stanap long ol samting we man i no save luk.—2 Korin 4:18.

16 Long leta we Pol i raetem long ol Kristin long Galesia, hem i talem wan narafala risen bakegen, blong soem from wanem sam man we oli talem se oli Kristin oli wantem folem Loa. Hem i eksplenem se ol man ya oli wantem we ol narafala oli respektem olgeta, oli wantem joen long wan skul we plante man oli agri long hem. Oli no wantem stap defren long ol man raonabaot long olgeta, taswe oli rere blong mekem samting we i no stret, blong ol narafala oli agri long olgeta. Oli wantem moa we ol man oli glad long olgeta i bitim we God i glad long olgeta.—Galesia 6:12.

17. ?Wetaem stret tingting long saed blong Loa i kam klia gud?

17 Taem ol Kristin we oli gat fasin luksave oli stadi long ol leta we tabu spirit i pulum Pol mo sam narafala blong raetem, oli kasem save gud long bisnes ya long saed blong Loa. Be bisnes ya i jes kam klia gud long yia 70 K.T. Long taem ya, ol Kristin man Isrel oli kasem stret tingting long saed blong Loa. Samting ya i hapen taem God i letem Jerusalem, haos prea blong hem, mo ol buk blong ol pris, oli lus. Naoia, i no moa gat rod blong man i save holem olgeta haf blong Loa.

Yumi Lanem Samting From

18, 19. (a) ?Blong stap strong long saed blong spirit, wanem fasin we yumi mas gat mo wanem fasin we yumi no mas gat? (b) Eksampol blong Pol i tijim yumi long wanem fasin we yumi mas mekem taem ol brata oli talem ol tok blong soemaot rod? (Lukluk bokis long pej 24.)

18 Naoia, we yumi tokbaot finis ol samting we i kamaot long taem bifo, maet yu stap tingting se: ‘?Sipos mi mi laef long taem bifo, nao sloslo samting we God i wantem i kam klia, bambae mi mi gat wanem tingting? ?Bambae mi strong blong holem ol olfala tingting? ?No bambae mi glad blong wet gogo kasem taem we stret save long saed blong Loa i kam klia? ?Mo taem i kam klia, bambae mi glad blong jenisim tingting blong mi blong mekem i laenap wetem ol niufala save ya?’

19 I tru, yumi no save talem stret wanem samting bambae yumi mekem sipos yumi laef long taem bifo. Be traem ansa long ol kwestin ya: ‘?Tede, taem wan niufala poen i kamaot blong mekem save blong Baebol i klia moa, mi mi mekem wanem? (Matiu 24:45) ?Taem yumi kasem advaes we i stanap long Baebol, mi mi traem blong folem bigfala tingting biaen long advaes ya, i no jes ol rul insaed long hem? (1 Korin 14:20) ?Taem yumi no kwik blong faenem ansa long wan kwestin we i stap longtaem finis, mi mi wet long Jeova wetem longfala tingting?’ I impoten tumas we yumi yusum gud ol kakae long saed blong spirit we yumi gat tede, olsem nao, “bambae yumi no lusum rod blong yumi.” (Hibrus 2:1) Taem Jeova i lidim yumi tru long Tok blong hem, spirit blong hem, no ogenaesesen blong hem long wol ya, yumi mas lesingud. Sipos yumi mekem olsem, Jeova bambae i givim laef we i no save finis long yumi, wan blesing we bambae i mekem yumi glad mo haremgud blong olwe.

[Futnot]

^ Taem Pita i go long Antiok, hem i haremgud blong kampani wetem ol Kristin blong ol narafala laen. Be, taem ol Kristin man Isrel oli kamtru long Jerusalem, “Pita i finis, i no moa save kakae bakegen wetem ol brata ya, from we hem i fraet long kampani ya we oli stap talem se ol man oli mas sakomsaes.” Traem tingbaot olsem wanem ol Kristin blong ol narafala laen oli harem nogud taem aposol ya we oli gat bigfala respek long hem, i no moa wantem kakae wetem olgeta.—Galesia 2:11-13.

?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?

• ?Olsem wanem Loa Blong Moses i ‘lukaot long man gogo Kraes i kamtru’?

• ?Taem niufala save i kamaot, from wanem tingting blong kampani “we oli wantem mekem sakomsaes long ol man” i defren long tingting blong Pita?

• ?Yu yu lanem wanem long saed blong fasin blong Jeova blong mekem trutok i kam klia tede?

[Kwestin]

[Bokis/Foto blong pija long pej 24]

Pol i Winim Wan Traem Wetem Tingting Daon

Long yia 56 K.T., long en blong wan misinari trip we i karem frut, Pol i kamtru long Jerusalem. Long ples ya, wan samting i kamaot we i traem hem. Kongregesen i kasem nius finis se Pol i stap tijim ol man se oli no moa stap aninit long Loa. Ol olfala man long kongregesen ya oli fraet se ol man Isrel we oli jes kam Kristin bambae oli foldaon from ol klia tok we Pol i stap talem long saed blong Loa. Mo maet ol niufala Kristin ya oli ting se Kristin skul i no gat respek long plan ya we Jeova i putumap. Long kongregesen, i gat fo Kristin man Isrel we oli bin mekem wan strong promes, maet promes blong ol Nasaraet. Ol Kristin ya oli mas go long haos prea blong mekem ol samting we oli joen wetem promes ya.

Ol olfala man oli askem long Pol blong go long haos prea wetem ol fo man ya mo blong pem ol samting we oli nidim. God i pulum Pol finis blong raetem tu leta blong soem se God i save sevem olgeta nating se oli no holem Loa. Be, Pol i tingbaot tu se, maet tingting blong ol man ya i jajem olgeta. Bifo finis, hem i raetem se: “Long fes blong olgeta [we oli stap aninit long Loa], mi mekem olsem we mi tu, mi aninit long Loa ya, blong pulum olgeta oli kam man blong Kraes.” (1 Korin 9:20-23) Pol i no save agensem ol impoten rul blong Baebol. Be hem i harem se hem i save folem advaes blong ol olfala man ya. (Ol Wok 21:15-26) I no rong blong hem i mekem olsem. Plan ya we man i mekem strong promes i no agensem ol tok blong Baebol, mo bifo, oli bin yusum haos prea blong mekem trufala wosip, i no wosip blong ol aedol. From we Pol i no wantem mekem wan Kristin i foldaon long sin, hem i folem samting we ol olfala man oli talem long hem. (1 Korin 8:13) Blong mekem olsem, Pol i mas mekem tingting blong hem i stap daon olgeta, mo from samting ya, yumi gat moa respek long hem.

[Tok blong pija long pej 23]

Blong sam yia, ol Kristin oli gat ol defdefren tingting long saed blong Loa Blong Moses