Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Traem Lukluk Ol Narafala Olsem We Jeova i Lukluk Olgeta

Traem Lukluk Ol Narafala Olsem We Jeova i Lukluk Olgeta

Traem Lukluk Ol Narafala Olsem We Jeova i Lukluk Olgeta

“Fasin blong [God] blong lukluk man i no olsem fasin blong man.”—1 SAMUEL 16:7.

1, 2. ?Olsem wanem tingting blong Jeova mo Samuel i defren long saed blong Eliab, mo yumi lanem wanem samting from?

 BITIM 1,000 yia B.K.T., * Jeova i sanem profet Samuel blong mekem wan wok long fasin haed. Jeova i talem long profet ya blong go long haos blong wan man we nem blong hem Jese. Long ples ya, hem i mas makemaot wan boe blong Jese blong bambae i kam king blong Isrel long fiuja. Taem Samuel i luk fasbon boe blong Jese, nem blong hem Eliab, hem i sua se hemia nao stret man we Jeova i jusumaot. Be Jeova i talem long hem se: ‘Yu no tingbaot we man i longfala man mo i naes. Mi mi no wantem man ya, from we fasin blong mi blong lukluk man i no olsem fasin blong man. Man i stap lukluk long bodi blong man nomo, be mi mi stap lukluk long hat blong hem.’ (1 Samuel 16:6, 7) Yes, Samuel i mestem, hem i no lukluk Eliab olsem we Jeova i lukluk hem. *

2 !Yes, i isi nomo blong ol man oli gat rong tingting long saed blong narafala man! Wan man i save trikim yumi taem hem i soemaot gudfala fasin be i stap haedem plante nogud fasin. No maet yumi jajem wan gudfala man long fasin we i strong tumas, jes from we yumi harem nogud long sam smosmol fasin we hem i gat.

3, 4. (a) ?Sipos trabol i kamaot bitwin tu Kristin, tufala evriwan i mas gat strong tingting blong mekem wanem? (b) ?Wanem sam kwestin we yumi mas traem ansa long olgeta, taem yumi rao bigwan wetem wan Kristin brata no sista?

3 Trabol i save kamaot taem yumi kwik blong jajem narafala—maet sam man we yumi save olgeta plante yia finis tu. Maet yu bin frengud wetem wan Kristin blong longtaem, nao yutufala i rao bigwan. ?Olsem wanem? ?Yu yu wantem fren bakegen wetem hem? ?Wanem bambae i givhan long yu blong mekem samting ya?

4 I gud we yu tektaem blong luklukgud long ol gudfala fasin blong Kristin brata no sista ya blong yu. Mo taem yu mekem olsem, tingbaot tok ya blong Jisas se: “I no gat man i save kam long mi, sipos Papa blong mi we i sanem mi mi kam, hem i no pulum hem i kam.” (Jon 6:44) Nao traem ansa long ol kwestin ya: ‘?From wanem Jeova i pulum man ya i kam long Pikinini blong Hem? ?Wanem ol gudfala fasin blong man ya? ?Mi bin mestem ol gudfala fasin ya blong hem no mi bin ting nating long olgeta? ?Wanem samting i mekem se mitufala i frengud fastaem? ?Wanem samting i bin pulum mi blong laekem man ya?’ Sipos yu bin harem nogud longtaem lelebet from wan samting we brata ya i mekem long yu, ating bambae i had blong faenem ol gudfala fasin blong hem. Be, i impoten blong mekem samting ya, olsem nao, bambae i isi moa blong yutufala i frengud bakegen. Blong soem olsem wanem blong mekem samting ya, bambae yumi traem faenem ol gudfala fasin blong tu man long Baebol, we maet sam samtaem yumi tingting nogud long tufala. Hemia profet Jona mo aposol Pita.

Luklukgud Long Jona

5. ?Jeova i givim wanem wok long Jona, be Jona i mekem wanem?

5 Taem King Jeroboam 2, pikinini blong Jehoas, i rul, Jona i stap wok olsem wan profet long not blong Isrel. (2 King 14:23-25) Wan dei, Jeova i talem long Jona blong aot long Isrel mo wokbaot i go long Nineve, we i bigfala taon blong strong nesen ya Asiria. ?Wanem wok we Jona i mas mekem long ples ya? Hem i mas givim woning long ol man Nineve se bigfala taon blong olgeta bambae i lus. (Jona 1:1, 2) !Be Jona i no mekem samting ya we God i talem! !Long defren fasin, hem i girap i ronwe! Hem i jam long wan sip we i stap go long kantri ya Spen, farawe long Nineve.—Jona 1:3.

6. ?From wanem Jeova i jusum Jona blong go long Nineve?

6 ?Nao, taem yu tingbaot Jona, wanem samting i kam fastaem long tingting blong yu? ?Yu yu tingbaot profet Jona olsem wan stronghed? Sipos yu no tektaem blong tingting dip, maet yu jajem hem olsemia. Be traem tingbaot: ?God i jusumaot Jona olsem wan profet from we Jona i stronghed? !Nogat! Jona i mas gat sam gudfala fasin. Tingbaot wok we profet ya i bin mekem finis.

7. ?Ol man Isrel we Jona i prij long olgeta oli wanem kaen man, mo olsem wanem save ya i jenisim tingting blong yu long saed blong Jona?

7 Jona i bin wok long Isrel, we ol man oli no wantem lesin nating long hem. Be Jona i gohed nomo, i soemaot strong bilif mo i holemstrong long wok blong hem. Profet Amos we i laef long semtaem olsem Jona, i tokbaot ol man Isrel long taem ya se oli stap lafet olwe nomo mo oli stap wok blong hivimap plante sas samting. * I gat plante nogud samting i stap hapen long kantri ya, be ol man Isrel oli satem ae blong olgeta long ol nogud samting ya, oli no wantem save long olgeta. (Amos 3:13-15; 4:4; 6:4-6) Nating se i olsem, Jona i gohed evri dei blong prij long olgeta gogo hem i finisim wok blong hem. Sipos yu yu wan man blong talemaot gud nius, yu save se i no isi blong toktok wetem ol man we oli no wantem lesin mo we oli harem gud finis long laef blong olgeta. Taswe, nating se Jona i gat sam slak fasin, yumi no mas fogetem ol gudfala fasin we hem i soemaot taem hem i prij long ol man Isrel we oli no gat bilif nating. Jona i stanap strong, i gohed longtaem long wok ya.

8. ?From wanem wan profet blong Isrel i save faenem i had blong wok long Nineve?

8 Wok blong prij long ol man Nineve i had moa i winim wok blong prij long ol man Isrel. Blong kasem Nineve, Jona i mas wokbaot 800 kilometa long leg nomo. Hemia wan bigfala trip we i tekem samwe wan manis blong mekem. Taem profet ya i kamtru long Nineve, hem i mas prij long ol man Asiria, we oli gat nem olsem ol raf man. Long plante faet, ol man Asiria oli mekem ol enemi blong olgeta oli safa nogud, gogo oli ded. Mo tu, oli tokflas from ol nogud fasin we oli yusum blong spolem ol narafala. !Yumi no sapraes we Baebol i singaot Nineve se taon ya we i fulap long ‘ol man blong kilim man i ded’!—Neham 3:1, 7.

9. ?Taem wan bigfala win i putum laef blong ol man long sip i stap long denja, wanem ol gudfala fasin we Jona i soem?

9 Jona i no wantem mekem samting we Jeova i talem long hem. Ale, hem i jam long wan sip we i karem hem i go longwe long ples we hem i mas wok long hem. Be, Jeova i no lego profet blong hem, Jona, mo hem i no putum wan narafala profet long ples blong hem. Long defren fasin, Jeova i mekem sam samting blong stretem tingting blong Jona. God i mekem wan bigfala win i girap long solwota. Ol bigbigfala wef blong solwota oli saksakem sip we Jona i stap long hem, i go olbaot. !I klia se ol gudfala man long sip ya bambae oli lus, mo hemia i fol blong Jona nomo! (Jona 1:4) ?Ale, Jona i mekem wanem? Hem i no wantem we ol man long sip ya oli lusum laef blong olgeta from hem, taswe hem i talem long olgeta se: “Yufala i karem mi, yufala i sakem mi i go long solwota, nao bambae solwota i kwaet.” (Jona 1:12) Taem ol man long sip ya oli sakem Jona i go long solwota, i no gat wan samting blong soemaot se Jeova bambae i sevem hem, nogat. (Jona 1:15) Nating se i olsem, Jona i rere blong ded blong mekem se ol man long sip ya oli no lusum laef blong olgeta. ?Yu no ting se samting ya i soemaot we Jona i gat plante gudfala fasin, olsem fasin no fraet, tingting daon, mo fasin blong lavem narafala man?

10. ?Wanem i hapen afta we Jeova i givim sem wok long Jona bakegen?

10 Biaen, Jeova i sevem Jona. ?Be fasin blong Jona blong no wantem obei, i mekem se God i neva yusum Jona bakegen blong mekem wok blong hem? Nogat. Wetem sore mo lav, Jeova i givim sem wok long Jona bakegen, blong hem i go prij long ol man Nineve. Ale, taem Jona i kamtru long Nineve, hem i no fraet blong talemaot long ol man long ples ya se God i stap luk rabis fasin blong olgeta, mo se foti dei biaen, bambae Hem i spolem taon ya. (Jona 1:2; 3:4) Taem ol man Nineve oli harem strong tok ya we Jona i talemaot, oli tanem tingting blong olgeta, mo God i no spolem taon ya.

11. ?Wanem i soemaot se Jona i lanem wan bigfala lesen?

11 Be Jona i no gat stret tingting yet. Ale, wetem longfala tingting, Jeova i yusum wan samting bakegen blong soem long Jona se Hem i no stap lukluk bodi blong man. Hem i stap lukluk hat. (Jona 4:5-11) Jona i lanem wan bigfala lesen long taem ya. Yumi luksave samting ya taem yumi ridim stori we Jona hem wan i raetem long Baebol. Hem i no haedem wan samting. Hem i talemaot evri smosmol mastik blong hem, nating se hem i mas sem from. Samting ya i soemaot bakegen se hem i gat tingting daon. !Man we i rere blong talemaot mastik blong hem, hem i man we i no fraet!

12. (a) ?Olsem wanem yumi save se Jisas i gat sem tingting olsem Jeova long saed blong ol man? (b) ?Ol tok ya i pulum yumi blong gat wanem tingting long saed blong ol man we yumi talemaot gud nius long olgeta? (Lukluk bokis long pej 18.)

12 Plante handred yia afta long taem blong Jona, Jisas Kraes i joenem samting we i hapen long Jona wetem wan gudfala samting, i se: “Olsem we Profet Jona i stap tri dei mo tri naet long bel blong bigfala fis, long sem fasin, mi mi Pikinini blong Man, bambae mi stap tri dei mo tri naet insaed long graon.” (Matiu 12:40) Taem Jona i laef bakegen, bambae hem i faenemaot we Jisas i bin tokbaot ol dei blong trabol long laef blong hem, mo we i bin joenem trabol ya wetem ol dei we Jisas hem wan i stap long beregraon. ?Yu yu glad blong mekem wok blong God ya we i no save lego ol man blong hem taem oli mekem mastik? Man blong raetem Ol Sam i talem se: “Fasin blong Hae God, oltaem hem i stap mekem i gud tumas long olgeta we oli stap ona long hem, olsem we ol papa oli stap mekem long ol pikinini blong olgeta. Hem i savegud we hem i mekem yumi long graon. Oltaem hem i stap tingbaot we yumi kamaot long asis nomo.” (Ol Sam 103:13, 14) Tru ya, ‘ol asis ya,’ hemia ol sinman tede tu. !Be nating se oli olsem asis nomo, oli save mekem bigfala wok taem tabu spirit blong God i givhan long olgeta!

Stret Tingting Long Saed Blong Pita

13. ?Wanem ol fasin blong Pita we maet oli kam kwiktaem long tingting blong yumi, be from wanem Jisas i jusumaot hem blong i kam wan aposol?

13 Naoia, bambae yumi tokbaot wan narafala man, hemia aposol Pita. ?Sipos yu yu mas tokbaot fasin blong Pita, bambae yu talem wanem? ?Bambae yu tingbaot fastaem we Pita i no stap tingting gud, i kwik tumas blong toktok mo mekem samting, mo maet hem i flas lelebet? I tru, wanwan taem Pita i bin soemaot ol fasin ya. ?Be, yu ting se Jisas i save jusumaot Pita blong i kam wan long ol 12 aposol blong hem, sipos Pita i wan man we i no stap tingting gud fastaem, i hareap blong toktok, mo i flas lelebet? (Luk 6:12-14) !Nogat! I klia se Jisas i no lukluk ol slak fasin ya, be hem i lukluk ol gudfala fasin blong Pita.

14. (a) ?Maet from wanem nao Pita i no fraet blong toktok? (b) ?From wanem yumi mas glad we Pita i bin askem plante kwestin?

14 Sam samtaem, Pita i toktok blong talemaot tingting blong ol narafala aposol tu. Maet sam long yumi i ting se Pita i no gat tingting daon taem hem i mekem olsem. ?Be tingting ya blong yumi i stret? Samfala oli talem se maet Pita i olfala moa long ol narafala aposol, mo maet i olfala moa long Jisas tu. Sipos samting ya i tru, maet hemia nao risen from wanem plante taem Pita i toktok fastaem. (Matiu 16:22) Be i gat wan narafala samting tu we yumi mas tingbaot. Pita i wan man we i laekem tumas ol samting long saed blong spirit. From we hem i wantem kasem moa save, hem i askem plante kwestin. Mo fasin ya blong hem i givhan bigwan long yumi tede. Jisas i talem plante nambawan toktok blong ansa long ol kwestin blong Pita, mo yumi save ridim ol toktok ya long Baebol. Olsem, taem Jisas i tokbaot “man blong wok we i gat hed,” long taem ya hem i stap ansa long wan tok we Pita nao i talem. (Luk 12:41-44) Mo tu, traem tingbaot kwestin ya we Pita i askem: “?Be olsem wanem long mifala? Mifala i bin lego evri samting blong mifala, blong kam biaen long yu. ?Bambae mifala i kasem wanem?” Tok ya blong Pita i pulum Jisas blong talem wan promes we i givim paoa long yumi evriwan, i se: “Man we i lego haos blong hem, no brata no sista blong hem, no papa no mama blong hem, no pikinini blong hem, no graon blong hem from we hem i man blong mi, hem bambae i no save sot long ol samting ya. Bambae hem i save kasem ol samting ya wan handred taem antap bakegen, mo bambae hem i gat laef we i no save finis.”—Matiu 15:15; 18:21, 22; 19:27-29.

15. ?From wanem yumi save talem se Pita i rili stap tru long Jisas?

15 Pita i gat wan narafala gudfala fasin—hem i stap tru long Jisas. Plante disaepol oli lego Jisas, oli no moa folem hem from we oli no kasem save gud long wan tijing blong hem. Be Pita i no mekem olsem. Wetem fasin no fraet, Pita i girap i toktok blong talemaot tingting blong ol 12 aposol. Hem i se: “Masta. ?Bambae mifala i save go long hu? Yu nomo yu gat ol tok blong laef ya we i no save finis.” (Jon 6:66-68) !I sua se ol tok ya i tajem hat blong Jisas mo mekem hem i haremgud tumas! Afta, taem wan grup blong man i kam blong holem Masta, bighaf blong ol aposol oli ronwe. Be Pita i no mekem olsem. Hem i wokbaot biaen, longwe lelebet long bigfala hip blong man ya, i folem olgeta gogo oli kam insaed long yad blong hae pris. Sipos Pita i fraet, hem i no save mekem samting ya. Yes, fasin blong no fraet nao i pulum Pita blong go long ples ya. Taem oli askem plante kwestin long Jisas, Pita i go joen wetem sam man Jiu we oli stanap klosap long faea blong stap wom. Wan slef blong hae pris i luksave Pita, ale hem i talem se i bin luk Pita taem i wokbaot wetem Jisas. I tru se long taem ya Pita i giaman se hem i no save Masta blong hem. Be yumi no mas fogetem se Pita i putum laef blong hem long denja blong kam long ples ya, from we hem i stap tru long Jisas mo i wari long Jisas. Bighaf blong ol aposol oli no wantem nating blong stap long ples ya.—Jon 18:15-27.

16. ?From wanem yumi bin tokbaot ol gudfala fasin blong Jona mo Pita?

16 Ol gudfala fasin blong Pita oli plante moa i winim ol slak fasin blong hem. Mo i sem mak long saed blong Jona. Naoia, maet yumi gat tingting we i moa gud long saed blong Jona mo Pita. Ale, tede tu, yumi mas lanem blong lukaot ol gudfala fasin blong ol Kristin brata mo sista blong yumi. Sipos yumi mekem olsem, bambae yumi fren moa wetem olgeta. ?From wanem yumi nidim blong mekem samting ya?

Folem Advaes Ya Tede

17, 18. (a) ?Wanem samting i save mekem trabol i kamaot bitwin tu Kristin? (b) ?Wanem advaes blong Baebol i save givhan long yumi blong stretem eni trabol we i kamaot bitwin ol Kristin brata?

17 Tede, olkaen man, woman, mo pikinini oli joen tugeta blong mekem wok blong Jeova. Sam long olgeta oli rij, sam oli pua, sam oli skulgud, sam oli no skulgud, mo oli kamaot long ol defdefren kantri mo kala. (Revelesen 7:9, 10) !Long Kristin kongregesen, yumi faenem ol man mo woman we prapa fasin blong olgeta i defdefren! Mo from we yumi stap joen oltaem blong mekem wok blong God, i klia se sam samtaem i mas gat smol trabol i kamaot bitwin yumi.—Rom 12:10; Filipae 2:3.

18 I tru, yumi no blaen, yumi save luk ol slak fasin blong ol Kristin brata blong yumi. Be yumi no mas tingting tumas long ol fasin ya. Yumi mas traehad blong gat fasin olsem Jeova, we man blong raetem Ol Sam i tokbaot long singsing blong hem i se: “?Sipos yu [Jeova] yu stap raetemdaon ol sin blong mifala, hu bambae i save stanap long fes blong yu, we yu yu no save jajem hem?” (Ol Sam 130:3) Bitim we yumi tingting tumas long ol fasin we oli save mekem yumi seraot long narafala, i moa gud we “oltaem yumi mas strong blong folem ol fasin we i save mekem pis, mo we i save givhan long yumi, blong leftemap yumi.” (Rom 14:19) Yumi mas traehad blong lukluk ol man olsem we Jeova i lukluk olgeta, i min se yumi no mas tingting tumas long ol slak fasin blong olgeta be yumi mas lukluk moa long ol gudfala fasin blong olgeta. Taem yumi mekem olsem, i isi moa blong ‘yumi givgivhan long yumi.’—Kolosi 3:13.

19. Talem sam samting we wan Kristin i save mekem blong stretem wan bigfala rao wetem wan narafala Kristin?

19 ?Olsem wanem sipos wan trabol i kamaot we yumi no save winim, mo we i gohed nomo blong mekem hat blong yumi i trabol? (Ol Sam 4:4) ?Trabol olsem i bin kamaot bitwin yu mo wan Kristin brata no sista? I gud we yu traem stretem trabol ya. (Jenesis 32:13-15) Fastaem, yu mas prea long Jeova blong askem hem blong lidim yu. Nao yu mas tingbaot ol gudfala fasin blong brata no sista ya, mo go toktok wetem hem ‘long fasin we tingting blong yumi i stap daon, mo we yumi waes.’ (Jemes 3:13) Talem long hem se yu yu wantem gat pis wetem hem. Tingbaot advaes ya we i kamaot long God se: “Yufala evriwan i mas rere oltaem blong lesin, be yufala i no mas hareap blong toktok. Mo yufala i no mas hareap blong kros.” (Jemes 1:19) Advaes ya blong ‘no hareap blong kros’ i givim tingting long yumi se maet narafala ya i save sakem wan tok no gat wan fasin we i mekem kros blong yumi i kam antap kwiktaem. Sipos i olsem, askem long Jeova blong givhan long yu blong bos long tingting mo filing blong yu. (Galesia 5:22, 23) Letem brata blong yu i talemaot tingting blong hem fulwan, mo lesingud. Yu no mas katem toktok blong hem, nomata se yu no agri wetem sam samting we hem i talem. Maet tingting blong hem i rong, be yu mas luksave se hem i gat raet blong tingting olsemia. Traem kasem save long tingting mo filing we brata ya i gat long saed blong trabol ya. Maet hemia i min se yu mas traem blong lukluk yu wan olsem we brata ya i lukluk yu.—Ol Proveb 18:17.

20. ?Taem yu yu wantem stretem wan rao, yu save mekem wanem bakegen blong mekem pis?

20 Taem brata i finisim toktok blong hem mo yu yu toktok, meksua se yu toktok gud long hem. (Kolosi 4:6) Talem long brata ya wanem samting we yu yu laekem long saed blong hem. Talem sore long hem from eni samting we yu bin mekem we i joen wetem trabol ya. Sipos yu traehad wetem tingting daon nao gudfala frut i kamaot, talem tangkiu long Jeova. Sipos i no gat gudfala frut, gohed blong askem long Jeova blong lidim yu, mo traem lukaot ol janis blong go moa blong mekem pis.—Rom 12:18.

21. ?Olsem wanem stadi ya i givhan long yu blong lukluk ol narafala olsem we Jeova i lukluk olgeta?

21 Jeova i lavem olgeta man blong hem. Hem i glad blong yusum yumi evriwan long wok blong hem nating se yumi sinman nomo. Taem yumi lanem moa long saed blong tingting we Jeova i gat long ol narafala, lav we yumi gat long ol Kristin brata mo sista blong yumi bambae i kam bigwan moa. Sipos lav we yumi gat long wan Kristin brata i kam kolkol, yumi save mekem i kam strong bakegen. !Bambae yumi kasem wan bigfala blesing sipos yumi rili traehad blong tingting gud long ol narafala—yes, traehad blong lukluk olgeta olsem we Jeova i lukluk olgeta!

[Ol Futnot]

^ B.K.T. i minim Bifo Kristin Taem.

^ Biaen i kam klia se Eliab we bodi blong hem i naes, i no gat ol fasin we wan king blong Isrel i nidim. Taem jampion blong ol man Filistia, nem blong hem Golaeat, i kam blong faetem ol man Isrel, Eliab wetem ol narafala man Isrel, oli fraet we oli fraet.—1 Samuel 17:11, 28-30.

^ I klia se Jeroboam 2 i givhan bigwan blong mekem not blong Isrel i kam rij. Hemia from sam bigfala faet we hem i winim blong kasembak graon we Isrel i bin holem fastaem, mo from mane we olgeta we oli lus long ol faet oli pem long hem.—2 Samuel 8:6; 2 King 14:23-28; 2 Kronikel 8:3, 4; Amos 6:2.

?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?

• ?Jeova i stap tingting olsem wanem long saed blong ol slak fasin blong ol gudfala man blong hem?

• ?Wanem ol gudfala fasin blong Jona mo Pita?

• ?Yu yu gat strong tingting blong holem wanem tingting long saed blong ol Kristin brata blong yu?

[Kwestin]

[Bokis blong pija long pej 18]

Tingbaot Olsem Wanem God i Lukluk Ol Narafala

?Taem yu tingting dip long stori blong Jona long Baebol, yu yu luksave se yu nidim blong lukluk long defren fasin long ol man we yu stap talemaot gud nius long olgeta? Maet i luk olsem se oli harem gud finis long laef blong olgeta mo oli no wantem lesin, olsem ol man Isrel, no maet oli agensem tok blong God we yumi stap talemaot. ?Be olsem wanem Jeova God i lukluk olgeta? Wan dei, maet sam haeman blong wol tu oli kam long saed blong Jeova, olsem king blong Nineve we i tanem tingting blong hem taem Jona i prij long hem.—Jona 3:6, 7.

[Tok blong pija long pej 15]

?Yu yu lukluk ol narafala olsem we Jeova i lukluk olgeta?

[Tok blong pija long pej 16]

Blong talemaot wan gudfala samting, Jisas i tokbaot trabol we i kasem Jona