Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Kwaet Fasin—Wan Impoten Kristin Fasin

Kwaet Fasin—Wan Impoten Kristin Fasin

Kwaet Fasin—Wan Impoten Kristin Fasin

“Putum niufala laef ya blong yufala olsem prapa klos blong yufala . . . yufala i mas kwaet man.”—KOLOSI 3:12.

1. ?From wanem kwaet fasin i wan nambawan fasin?

 TAEM solwota i kwaet, yumi glad mo yumi harem gud long hem. Long sem fasin, taem wan man i kwaet, yumi glad long kampani blong hem. Be, waes King Solomon i luksave tu se, “man we i kwaet long toktok blong hem, i save brekem wan bun.” (Ol Proveb 25:15, NW ) Tru ya, kwaet fasin i nambawan tumas from we hem i joenem fasin blong mekem narafala i harem gud, wetem paoa tugeta.

2, 3. ?Olsem wanem kwaet fasin i joen wetem tabu spirit, mo bambae yumi tokbaot wanem long stadi ya?

2 Kwaet fasin i wan long ol frut blong tabu spirit we aposol Pol i raetem long Galesia 5:22, 23. Grik tok ya we Baebol Long Bislama i tanem i kam “kwaet man” long vas 23, plante narafala Baebol oli tanem i kam “tingting daon” no “kaen fasin.” ?From wanem i olsem? From we long plante lanwis, i hadwok blong faenem wan tok we i laenap stret long mining blong Grik tok ya. Trufala mining blong Grik tok ya hem i no minim nomo se man i gat tingting daon mo i soem kaen fasin long narafala, be hem i tokbaot kwaet mo kaen fasin insaed long man. Yes, hem i no tokbaot wanem aksin mo fasin we man i mekem, be hem i minim wanem i stap long tingting mo hat blong hem.

3 I gud blong luksave klia mining blong kwaet fasin mo from wanem hem i impoten. Blong mekem olsem, bambae yumi tokbaot fo eksampol we Baebol i givim. (Rom 15:4) Taem yumi mekem olsem, bambae yumi kasem moa save long saed blong fasin ya, be tu, bambae yumi luk olsem wanem blong wokem mo soemaot fasin ya long evri dei laef blong yumi.

“I Gud Tumas Long Fes Blong God”

4. ?Olsem wanem yumi save se Jeova i tinghae long kwaet fasin?

4 Kwaet fasin hem i wan long ol frut blong tabu spirit blong God. Taswe i stret nomo we fasin ya i mas laenap gud wetem ol stamba fasin blong God. Aposol Pita i raetem se ‘kwaet fasin mo fasin we i stret gud’ oli “gud tumas long fes blong God.” (1 Pita 3:4) Yes, kwaet fasin i kamaot long God. Jeova i tinghae tumas long fasin ya. Risen ya hem wan i pruvum se olgeta man blong God oli mas wokem fasin ya. ?Be, God we i gat olgeta paoa, mo we i hae moa long olgeta man blong heven mo wol, olsem wanem hem i soem kwaet fasin?

5. ?From we Jeova i gat kwaet fasin, wanem janis we yumi gat?

5 God i bin talem klia long Adam mo Iv se tufala i no mas kakae frut blong tri ya we i blong save ol fasin we i gud mo ol fasin we i nogud. Taswe, taem tufala i brekem loa ya, tufala i minim nomo blong mekem olsem. (Jenesis 2:16, 17) From we tufala i jus blong brekem loa blong God, tufala ya mo olgeta man biaen long tufala, oli kasem sin, ded, mo oli go longwe long God. (Rom 5:12) I stret nomo we Jeova i mekem jajmen ya agensem tufala ya. Nating se i olsem, hem i no sakemaot olgeta man olsem se olgeta evriwan oli stronghed man we neva oli save jenis. (Ol Sam 130:3) Defren olgeta, hem i kaen gud mo i rere blong no bitim mak long fasin blong hem blong wantem se evri samting oli stret gud olgeta. Hemia nao kwaet fasin. From samting ya nao, hem i wokem rod blong bambae olgeta sin man oli save kam klosap long hem mo mekem we hem i glad long olgeta. Yes, tru long ransom sakrefaes blong Pikinini blong hem, Jisas Kraes, Jeova i givim janis long yumi blong kam klosap long hem we yumi no fraet nogud long hem.—Rom 6:23; Hibrus 4:14-16; 1 Jon 4:9, 10, 18.

6. ?Olsem wanem God i soemaot kwaet fasin long Ken?

6 Longtaem bifo we Jisas i kam long wol ya, Jeova i soemaot kwaet fasin long Ken mo Ebel, tufala pikinini blong Adam, we tufala i givim sakrefaes long God. Jeova i luk wanem we i stap long hat blong tufala. Ale, hem i sakemaot presen blong Ken, be i ‘glad long presen’ blong Ebel. Gudfala tingting we God i gat long Ebel mo presen blong hem, i wekemap ol nogud fasin we oli stap insaed long Ken. Stori blong Baebol i talem se: “Ken i kros tumas, mo fes blong hem i kam nogud.” ?Jeova i mekem wanem? ?Hem i kros bigwan from rong tingting we Ken i gat? Nogat. Wetem kwaet fasin hem i askem Ken, from wanem hem i kros tumas. Mo tu, Jeova i eksplenem long Ken, wanem samting we hem i save mekem blong God i ‘glad long hem.’ (Jenesis 4:3-7) Yes, Jeova hem i beswan eksampol blong kwaet fasin.—Eksodas 34:6.

Kwaet Man i Pulum Narafala Mo i Mekem Oli Harem Gud

7, 8. (a) ?Olsem wanem blong kasem save long kwaet fasin blong Jeova? (b) ?Ol tok blong Matiu 11:27-29 oli soemaot wanem long saed blong Jeova mo Jisas?

7 Beswan rod blong kasem save long ol fasin blong Jeova we oli antap olgeta, hemia blong luklukgud long laef mo wok blong Jisas Kraes. (Jon 1:18, NW ; 14:6-9) Jisas i stap long Galili long namba tu yia blong wok blong prij blong hem. Hem i wokem plante bigbigfala merikel long ol taon blong ples ya olsem Korasin, Betsaeda, Kapaneam. Be, bighaf blong ol man oli flas mo oli no kea long wok blong Jisas. Oli no wantem bilif long hem. ?Jisas i mekem wanem? Hem i tok strong lelebet long olgeta blong mekem oli tingbaot wanem i save kamaot from we oli no gat bilif. Be Jisas i gat sore tu long olgeta ya we ol man oli singaot olgeta se ol ʽam ha·ʼaʹrets, no ol puaman we oli no gat nem, from we oli sik tumas long saed blong spirit.—Matiu 9:35, 36; 11:20-24.

8 Ol wok we Jisas i mekem biaen, oli soem gud se hem i “save Papa” blong hem fulwan mo hem i folemgud fasin blong Papa blong hem. Jisas i singaot ol man ya we oli no gat nem nating, i se: “Yufala evriwan we yufala i stap hadwok tumas, mo we yufala i stap karem ol hevi samting, yufala i kam long mi, nao mi bambae mi tekemaot ol hevi samting ya, mi mekem we yufala i spel gud. Yufala i mas putum yok blong mi long solda blong yufala, blong yufala i wok wetem mi, from we mi mi wan kwaet man, mo tingting blong mi i stap daon. Mo yufala i mas lan long mi, nao bambae yufala i save faenem pis long laef blong yufala.” !Ol tok ya oli leftemap tingting blong ol man we ol narafala oli lukluk daon long olgeta, mo oli mekem ol man ya oli harem gud! Tede tu, ol tok ya oli mekem yumi harem gud. Sipos yumi kwaet man, ale bambae yumi wan long ‘ol man ya we Jisas i jusumaot olgeta blong soemaot Papa blong hem long olgeta.’—Matiu 11:27-29.

9. ?Wanem fasin we i joengud wetem kwaet fasin, mo olsem wanem Jisas i wan gudfala eksampol long saed ya?

9 Tingting we i stap daon i joengud wetem fasin blong kwaet man. Be, man we i praod, hem i gat fasin we i defren olgeta. Hem i wantem tumas blong leftemap hem wan, ale plante taem hem i no kea mo i mekem i strong tumas long narafala. (Ol Proveb 16:18, 19) Jisas i soem tingting daon long evri samting we hem i mekem taem hem i stap long wol ya. Sikis dei bifo we hem i ded, hem i kam insaed long Jerusalem, mo ol man oli leftemap hem se hem i King blong ol man Jiu. Long taem ya tu, fasin blong Jisas i defren olgeta long ol rula blong wol. Hem i mekem profet tok ya i kamtru we Sekaraea i raetem long saed blong Mesaea, i se: “!Yufala i luk! King blong yufala i stap kam long yufala. Hem i win finis, mo i glad tumas from we hem i winim ol enemi blong hem. Be tingting blong hem i stap daon, nao i stap raed long wan dongki. Hem i stap raed long wan dongki we i yangfala nomo.” (Matiu 21:5; Sekaraea 9:9) Profet Daniel i luk wan vison, mo long vison ya Jeova i givim paoa blong king i go long Pikinini blong hem. Wan narafala profet tok bifo long hemia i tokbaot Jisas se hem i ‘man we i no gat hae nem.’ Yes, i klia se kwaet fasin mo tingting daon tufala i wok gud wanples.—Daniel 4:17; 7:13, 14.

10. ?From wanem kwaet fasin i no min se man i slak?

10 Kwaet fasin we Jeova mo Jisas, tufala i soemaot, i halpem yumi blong kam klosap moa long tufala. (Jemes 4:8) Be, taem man i gat kwaet fasin, hemia i no min se hem i slak mo i no save tok. !Nogat! Olgeta wok blong Jeova, God ya we i gat olgeta paoa, oli soem se paoa blong hem i strong we i strong. Hem i save soemaot kros blong hem bigwan long ol man we oli mekem fasin nogud. (Aesea 30:27; 40:26) Jisas tu i soem strong tingting blong no lego God, nating se Devel Setan i traem hem. Hem i no glad nating long fasin blong ol lida blong skul long taem blong hem, we oli mekem bisnes blong winim mane long rod we i no stret. (Matiu 4:1-11; 21:12, 13; Jon 2:13-17) Be hem i holem kwaet fasin, i no faerap long kros taem hem i stretem mastik blong ol disaepol blong hem, mo i soem longfala tingting long saed blong ol slak fasin blong olgeta. (Matiu 20:20-28) Wan man we i stadi long ol tok blong Baebol i tokbaot kwaet man olsemia se: “Ol fasin blong hem oli kaen, be insaed, hem i strong olsem aean.” I gud yumi soem fasin ya olsem Kraes—hemia kwaet fasin.

Hem i Kwaet Moa Long Ol Man Long Taem Blong Hem

11, 12. ?Wanem samting long saed blong laef blong Moses taem hem i pikinini i mekem se yumi sapraes long kwaet fasin blong hem?

11 Namba tri eksampol we bambae yumi tokbaot, hemia Moses. Baebol i tokbaot hem se hem i wan man we i “kwaet moa long ol man long taem blong hem.” (Namba 12:3, futnot long NW) Tabu spirit blong God nao i pusum man blong raetem tok ya long Baebol. Yes, kwaet fasin blong Moses i mekem se hem i rere blong letem Jeova i lidim hem.

12 Laef blong Moses taem hem i pikinini i no sem mak long laef blong ol narafala pikinini. Hem i bon long wan taem blong trabol, hemia taem we ol man Ijip oli stap kilim i ded ol pikinini boe blong ol man Hibru. Be, Jeova i lukaotgud long pikinini ya we papa mama blong hem, tufala i Hibru. Stret mama blong Moses nao i lukaot long hem taem hem i bebi, mo i tijim hem long saed blong trufala God, Jeova. Biaen, Moses i go laef long wan narafala famle we i defren olgeta long famle blong hem. Steven, we hem i wan long ol faswan Kristin, i storebaot Moses i se: “Oli tijim hem long waes blong ol man Ijip, nao hem i kam wan strong man blong toktok mo blong wok tu.” (Ol Wok 7:22) Be Moses i soemaot se hem i bilif long trufala God taem hem i luk se ol wokman blong Fero oli stap mekem i nogud tumas long ol brata blong hem we oli wok slef. Nao taem Moses i luk we wan man Ijip i kilim i ded wan man Hibru, hem i kilim man Ijip ya i ded. Ale, Moses i mas ronwe long Ijip, i go stap long kantri blong Midian.—Eksodas 1:15, 16; 2:1-15; Hibrus 11:24, 25.

13. ?Ol 40 yia we Moses i spenem long kantri blong Midian oli tijim hem long wanem?

13 Taem Moses i gat 40 yia, hem i laef long draeples mo i lan blong lukaot long hem wan. Long Midian, hem i mitim ol seven pikinini gel blong man ya Jetro mo i halpem olgeta blong kasem wota blong ol sipsip mo nani blong papa blong olgeta. Ol yang gel ya oli gobak long papa blong olgeta mo oli talemaot long hem se “wan man Ijip” i givhan long olgeta, i blokem sam man blong lukaot long sipsip we oli stap ronemaot olgeta. Ale, Jetro i singaot Moses i kam stap wetem famle blong hem. Ol hadtaem mo trabol we Moses i kasem oli no mekem hem i kam wan man we i kros mo i wantem givimbak long narafala. Mo ol trabol ya oli no blokem hem blong lanem blong jenisim laef blong hem folem ol samting raonabaot long hem. Hem i neva kam slak blong mekem ol samting we Jeova i wantem. Long olgeta 40 yia we hem i stap lukaot long ol sipsip blong Jetro, mo i maredem Jipora, mo i gat pikinini wetem hem, hem i lanem kwaet fasin mo i kam gud moa long fasin ya we ol man oli save hem from. Yes, ol trabol we Moses i kasem oli givhan long hem blong lanem kwaet fasin.—Eksodas 2:16-22; Ol Wok 7:29, 30.

14. ?Taem Moses i stap lidim nesen blong Isrel, wanem samting i hapen we i soemaot se hem i wan kwaet man?

14 Taem Jeova i putumap Moses olsem lida blong nesen blong Isrel, Moses i holem kwaet fasin ya yet. Wan taem, wan yang man i kam luk Moses blong talemaot long hem se Eldad mo Medad i stap mekem olsem we tufala i profet blong God. Be tufala man ya, tufala i no bin kasem tabu spirit blong Jeova wetem ol 70 lida we Jeova i jusumaot olgeta blong oli halpem Moses. Ale, Josua i singaot long Moses se: “!Masta, yu go blokem tufala ya!” Be kwaet fasin blong Moses i pulum hem blong ansa se: “?Olsem wanem? ?Yu wantem blokem olgeta ya from we yu wantem se mi nomo mi nambawan? !Be mi mi wantem blong Hae God bambae i givim Spirit blong hem long olgeta man, i mekem olgeta evriwan oli toktok olsem ol profet!” (Namba 11:26-29) Kwaet fasin blong Moses i kwaetem ol man we tingting blong olgeta i trabol tumas long bisnes ya.

15. ?Nating se Moses i wan sinman, from wanem i gud blong folem eksampol blong hem?

15 Be i gat wan taem we Moses i bin lusum kwaet fasin blong hem. Taem oli stap long Meriba, klosap long Kades, hem i mekem mastik. Hem i no leftemap nem blong Jeova we i Man Blong Wokem Merikel long ples ya. (Namba 20:1, 9-13) I tru, Moses i mekem sin from we hem i no stretgud olgeta. Be, nating se i olsem, hem i no kam slak long bilif blong hem, mo samting ya i givhan long hem long ful laef blong hem. Tede yet, kwaet fasin blong hem i save tajem hat blong yumi.—Hibrus 11:23-28.

Wan Had Man Mo Wan Kwaet Woman

16, 17. ?Wanem woning i kamaot from stori blong Nabal mo Abigel?

16 I gat wan stori we i hapen long taem blong Deved, smoltaem afta we profet Samuel i ded. Stori ya i olsem wan woning long yumi. Hem i stori blong Nabal mo woman blong hem Abigel. Fasin blong Nabal i defren olgeta long fasin blong Abigel. Abigel i “i gat hed,” be man blong hem “i wan had man, mo i man blong kros kwiktaem.” Deved mo ol man blong hem oli bin givhan long ol man we oli lukaot long ol sipsip blong Nabal, blong i no gat man i kam stilim ol sipsip blong hem. Nao taem Deved mo ol man blong hem oli askem Nabal blong i givim kakae mo wota long olgeta, Nabal i tok nogud long olgeta. From samting ya, Deved i kam kros. Hem i talem long ol man blong hem blong oli taetem strap mo hangem naef blong faet blong olgeta, nao oli go blong kilim Nabal.—1 Samuel 25:2-13.

17 Taem toktok blong samting ya i kasem Abigel, wantaem nomo hem i rerem sam bred wetem waen, mit, mo ol bandel grep wetem frut blong figtri we oli sandrae, nao hem i goaot blong mitim Deved. Hem i krae long Deved i se: “Masta, plis yu harem mi! !Plis yu putum olgeta trabol ya i kam long mi! Sipos yu wantem, yu save kilim mi mi ded.” Deved i stop mo i lesin long krae blong Abigel we hem i gat kwaet fasin. Taem hem i lesin long ol toktok blong Abigel finis, hem i talem se: “!Mi mi presem Hae God! Hem i laef, i stap we i stap, mo hem i God blong yumi. Hem nao i sanem yu blong yu kam mitim mi tede. Mi talem tangkiu long hem from gudfala tingting ya blong yu, mo from samting ya we yu mekem naoia, we yu blokem mi, blong mi no go kilim man ya i ded.” (1 Samuel 25:18, 24, 32, 33) Biaen, God i kilim Nabal i ded from we hem i wan had man. Be gudfala fasin blong Abigel i mekem we hem i kam woman blong Deved. Kwaet fasin blong hem i wan gudfala eksampol blong olgeta man blong Jeova tede.—1 Samuel 25:36-42.

Tekem Fasin Blong Kwaet Man

18, 19. (a) ?Wanem jenis i kamaot taem yumi putum kwaet fasin olsem klos blong yumi? (b) ?Wanem samting i save halpem yumi blong jekemap yumi wan?

18 Yes, i klia se kwaet fasin i impoten tumas. Hem i no minim nomo se man i kaengud long narafala, be hem i wan naesfala fasin we man i soemaot long gud taem mo bad taem blong mekem se narafala i harem gud. Maet bifo yumi man we i kwik blong tok strong no mekem fasin we i no kaengud long narafala. Be, taem yumi lanem trutok blong Baebol, yumi jenisim fasin blong yumi, nao ol narafala oli harem gud long kampani blong yumi. Pol i tokbaot jenis ya taem hem i talem long ol Kristin brata blong hem se: “Yufala i mas putum niufala laef ya blong yufala olsem prapa klos blong yufala. Yufala i mas gat sore long ol man mo yufala i mas mekem i gud long olgeta. Tingting blong yufala i mas stap daon, mo yufala i mas kwaet man, mo tingting blong yufala i mas longfala.” (Kolosi 3:12) Baebol i tokbaot jenis ya we i kamaot long ol man we fastaem oli wael olsem ol anamol ya, wael dog, leped, laeon, bea mo snek. Hem i se ol man ya oli kam olsem ol anamol ya we oli kwaet nomo, hemia pikinini blong sipsip, pikinini blong nani, pikinini blong buluk, mo kao. (Aesea 11:6-9; 65:25) Ol man raonabaot long yumi oli sapraes bigwan taem oli luk ol jenis ya we yumi mekem long laef blong yumi. Be yumi ya, yumi tangkiu long spirit blong God we hem nao i wok insaed long yumi blong jenisim fasin blong yumi. Wan long ol fasin ya we spirit i givim, hemia kwaet fasin.

19 ?Hemia i min se taem yumi mekem ol bigfala jenis ya mo yumi givim laef blong yumi i go long Jeova, yumi no moa nid blong wokem kwaet fasin? Si yumi mas wokem yet. Tingbaot ol klos we yumi werem. Taem yumi gat wan niufala klos, yumi mas wasem mo lukaotgud long hem blong mekem se oltaem hem i stap gud mo i naes. Long sem fasin, taem yumi ridim Tok Blong God mo tingting dip long ol stori we oli stap insaed long hem, hemia i halpem yumi blong lukluk bakegen long yumi wan mo faenem wanem samting we yumi nidim blong stretem. ?Taem yumi lukluk insaed long Tok Blong God olsem we yumi lukluk fes blong yumi long wan glas, yumi luk wanem?—Jemes 1:23-25.

20. ?Olsem wanem yumi save kam naf blong soem kwaet fasin?

20 Taem yumi bon, fasin blong yumi evri wan i defdefren. Sam man blong God oli faenem i isi moa blong soemaot kwaet fasin, be sam narafala maet oli faenem i had. Nating se i olsem, evri Kristin i mas wokem olgeta frut blong tabu spirit, we wan long olgeta ya hemia kwaet fasin. Pol i tok wetem lav taem hem i givim advaes long Timoti se: “Traehad blong mekem ol stret fasin, mo blong folem ol fasin blong prea we God i wantem. Bilif blong yu i mas strong, mo yu mas lavem ol man. Yu mas holem wok ya gogo kasem en blong hem, mo yu mas kam wan kwaet man.” (1 Timoti 6:11) Tok ya “traehad” i soem se yumi mas wok strong blong kasem fasin ya. Wan Baebol i tanem tok ya olsem se ‘putum tingting blong yu i stap strong long [fasin ya].’ (New Testament in Modern English, we J. B. Phillips i raetem) Sipos yu traehad blong tingting dip long ol gudfala eksampol long Tok Blong God, bambae yu no save fogetem olgeta. Ol eksampol ya bambae oli stap oltaem wetem yu, olsem wan haf blong klos blong yu. Ol eksampol ya bambae oli stretem yu mo soem rod long yu.—Jemes 1:21.

21. (a) ?From wanem yumi mas traehad blong kam kwaet man? (b) ?Bambae yumi tokbaot wanem long nekis stadi?

21 Fasin we yumi mekem long narafala i soemaot klia sipos yumi kwaet man no yumi nidim yet blong wokem fasin ya. Disaepol Jemes i talem se: “Sipos i gat sam long yufala we oli waes, mo oli gat save, i gud oli soemaot samting ya long laef blong olgeta. Oli mas mekem ol gudfala wok, long fasin we tingting blong olgeta i stap daon, mo we oli waes.” (Jemes 3:13) ?Olsem wanem yumi save soem Kristin fasin ya long famle, long wok blong prij, mo long kongregesen? Nekis stadi bambae i givim sam gudfala advaes long saed ya.

[Tingtingbak

• ?Yu yu lanem wanem long saed blong kwaet fasin taem yu tingbaot eksampol blong

• Jeova?

• Jisas?

• Moses?

• Abigel?

• ?From wanem yumi mas traehad blong kam kwaet man?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 16]

?From wanem Jeova i glad long presen blong Ebel?

[Tok blong pija long pej 17]

Jisas i soem se kwaet man i man we tingting blong hem i stap daon

[Tok blong pija long pej 18]

Moses i wan gudfala eksampol blong kwaet fasin