Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Buk Blong Noa—?I Impoten Long Yumi?

Buk Blong Noa—?I Impoten Long Yumi?

Buk Blong Noa—?I Impoten Long Yumi?

JISAS i talem wan profet tok long saed blong saen we bambae i soemaot se hem i kam king finis mo en blong rabis fasin blong wol ya i klosap. Long profet tok ya, hem i se: “Long taem ya we mi, mi Pikinini blong Man mi kamtru, bambae i olsem taem blong Noa bifo.” (Matiu 24:​3, 37) Jisas i talem klia se ol samting we oli hapen long taem blong Noa, bambae oli laenap gud wetem ol samting we oli hapen long taem blong yumi. Taswe, sipos stori blong ol samting we oli hapen long taem blong Noa i tru mo yumi save trastem, ale hem i impoten tumas long yumi.

?I rili tru se ol samting we Noa i raetemdaon, oli impoten long yumi? ?Buk ya blong Noa, hem i wan buk blong trufala histri? ?Yumi save makemaot stret taem we Bigfala Wota i bin ron?

?Wetaem Bigfala Wota i Bin Ron?

Baebol i talem sam stret dei, manis, mo yia, we oli givhan long yumi blong kaontem ol yia i gobak long stat blong laen blong man. Long Jenesis 5:​1-29, yumi faenem nem blong ol man we oli laef, stat long taem we God i wokem fas man ya Adam go kasem taem we Noa i bon. Bigfala Wota i stat ron “long yia ya we Noa i gat sikis handred yia blong hem.”​—Jenesis 7:11.

Blong makem stret yia we Bigfala Wota i kavremap wol, yumi mas stat long wan yia we histri i makem, nao yumi mas kaontem ol yia i gobak kasem Noa. Wan yia we histri i makem, i minim wan yia we ol man blong histri oli agri se i stret long wan samting we Baebol i talem se i bin hapen. Stat long yia ya, yumi save kaontem ol yia i gobak gogo yumi faenemaot stret taem we Bigfala Wota i bin ron, folem kalenda blong Gregory we yumi yusum tede.

Wan yia we histri i makem, hemia 539 B.K.T. * Long yia ya, King Sirus blong Pesia wetem ol ami blong hem oli winim Babilon. Sam samting we ol man oli faenem blong pruvum stret taem we hem i rul, hemia toktok we oli raetem long sam ston long Babilon mo sam hanraet blong ol man ya Diodorus, Africanus, Eusebius, mo Ptolemy. Sirus i givim wan oda se smol kampani blong ol man Isrel we oli kalabus long Babilon oli save gofri. Nao long yia 537 B.K.T., olgeta oli wokbaot i gobak long ples blong olgeta. Hemia nao en blong 70 yia we Juda i mas stap nating mo i no gat man long hem. Folem ol samting we Baebol i talem, 70 yia ya i stat long yia 607 B.K.T. Be blong gobak moa, yumi mas kaontem ol yia we ol jaj mo king oli rul long Isrel. Taem yumi mekem olsem, yumi luk se ol man Isrel oli kamfri long wok slef long Ijip long yia 1513 B.K.T. Mo Baebol i tokbaot samting we i hapen 430 yia bifo long taem ya tu, hemia long 1943 B.K.T., taem God i mekem promes blong hem long Ebraham. Blong gobak moa yet, yumi mas kaontem ol yia blong laef blong Tera, Naho, Serug, Reu, Peleg, Eba, mo Sela, wetem man ya Apaksad, we hem i bon ‘tu yia afta we bigfala wota i finis.’ (Jenesis 11:​10-​32) Taem yumi ademap ol yia ya, yumi luk se Bigfala Wota i stat ron long yia 2370 B.K.T. *

Bigfala Ren i Foldaon

Bifo we yumi tokbaot ol samting we i hapen long taem blong Noa, i gud we yu ridim Jenesis japta 7 vas 11 go kasem japta 8 vas 4. Long saed blong bigfala ren ya, Baebol i talem se: “Long yia ya we Noa i gat sikis handred yia blong hem [2370 B.K.T.], long seken manis blong hem, long namba seventin dei blong manis ya, ol hol blong wota insaed long graon oli kam open, mo wota i stap kamkamaot bigwan. Mo bigfala ren i kam we i ren we i ren.”​—Jenesis 7:11.

Noa i makemaot ol yia se, 12 manis long wan yia, mo hem i makemaot ol manis se, 30 dei long wan manis. Long taem bifo, fas manis blong yia i stat long medel blong manis we yumi kolem Septemba. Bigfala ren i foldaon ‘long seken manis, long namba seventin dei blong hem.’ Mo ren ya i gohed blong 40 dei mo 40 naet, hemia i min se long manis Novemba mo Disemba, long yia 2370 B.K.T.

Long saed blong Bigfala Wota ya, Baebol i talem se: “Nao wota ya i stap olsem, gogo kasem wan handred fifti dei. . . . Nao wota ya i stap godaon smosmol. Wan handred fifti dei i pas, mo long namba seven manis, long namba seventin dei blong hem, bigfala sip ya i fas antap long wan bigfala hil long Ararat.” (Jenesis 7:​24–8:4) Bigfala wota i kavremap wol blong 150 dei, no faef manis. Hemia i min se, sip i fas antap long wan bigfala hil blong Ararat long manis Eprel long yia 2369 B.K.T.

Naoia, i gud we yu ridim Jenesis 8:​5-​17. Klosap tu manis haf (73 dei) afta we sip i fas antap long bigfala hil, samfala hil oli stat kamkamaot bakegen. Hemia ‘long namba ten manis [Jun], long fas dei blong hem.’ (Jenesis 8:5) * Tri manis (90 dei) biaen bakegen, Noa i openem doa blong sip ya. Hemia “long yia ya we Noa i kasem sikis handred wan yia blong hem, long fas manis blong hem, long fas dei blong manis,” no long medel blong manis Septemba, long yia 2369 B.K.T. Noa i luk we “wota i finis, mo graon i stap kam drae bakegen.” (Jenesis 8:13) Wan manis mo 27 dei (57 dei) i pas bakegen, nao “long seken manis blong yia ya, long namba twanti seven dei blong hem [medel blong manis Novemba, long yia 2369 B.K.T.], graon i kam drae olgeta.” Long taem ya, Noa mo famle blong hem oli kamaot long sip, mo oli wokbaot long graon ya we i drae. Taswe, Noa olgeta oli stap wan yia ten dei insaed long sip (370 dei), hemia long kalenda we oli makem ol dei blong hem folem mun.​—Jenesis 8:14.

?Ol klia save ya we Baebol i givim long saed blong ol samting we oli hapen, mo olsem wanem oli hapen, mo stret taem we oli hapen, oli pruvum wanem? Oli pruvum hemia: Hibru profet ya Moses, we ating i raetem Jenesis folem ol hanraet we hem i kasem, i stap tokbaot ol trufala samting we oli hapen, i no wan kastom stori nomo. Taswe, Bigfala Wota ya we i draonem wol i gat bigfala mining long yumi tede.

?Wanem Tingting Blong Ol Narafala Man Blong Raetem Baebol Long Saed Blong Bigfala Wota We i Ron?

I no buk blong Jenesis nomo, be plante narafala ples long Baebol tu oli tokbaot Noa mo Bigfala Wota we i draonem wol. Hemia sam eksampol:

(1) Esra we i wan man blong stadi dip, i raetem nem blong Noa mo trifala boe blong hem (Sem, Ham, mo Jafet) long lis blong ol man we laen blong Isrel i kamaot long olgeta.​—1 Kronikel 1:​4-17.

(2) Luk we i wan dokta mo i raetem wan Gospel tu, i makem nem blong Noa long lis blong ol man long laen blong Jisas Kraes.​—Luk 3:36.

(3) Taem aposol Pita i raetem leta blong hem i go long ol Kristin brata sista blong hem, hem i toktok plante long saed blong Bigfala Wota ya we i ron.​—2 Pita 2:5; 3:​5, 6.

(4) Aposol Pol i tokbaot strong bilif we i pusum Noa blong bildim bigfala sip ya blong sevem famle blong hem.​—Hibrus 11:7.

?Yu ting se ol man ya blong raetem Baebol oli bilif fulwan long stori blong Jenesis, long saed blong Bigfala Wota ya we i ron? I klia we oli bilif fulwan se samting ya i tru.

Jisas Mo Bigfala Wota We i Ron

Jisas Kraes i laef long heven bifo we hem i kam long wol ya. (Ol Proveb 8:​30, 31) Hem i wan spirit man long heven taem Bigfala Wota i draonem wol. Jisas i luk samting ya, taswe tok blong hem long saed blong Noa mo Bigfala Wota ya, i pruvum bitim ol narafala tok blong Baebol, se stori ya i tru. Jisas i talem se: “Olsem we long taem blong Noa, ol man oli no rere, oraet long taem we mi, mi Pikinini blong Man bambae mi kamtru, bambae i olsem. Long taem ya bifo, taem we wota i no ron bigfala yet, ol man oli stap kakae, oli stap dring, oli stap mekem mared, kam kasem taem we Noa i go insaed long bigfala sip blong hem. Mo olgeta ya oli no save wan samting, kamkam we wota i ron bigfala, i tekemaot olgeta. Nao long taem ya we mi, mi Pikinini blong Man bambae mi kamtru, bambae i olsem.”​—Matiu 24:​37-​39 (Nyutesteman wetem Ol Sam long Bislama).

?Yu ting se Jisas bambae i tokbaot wan kastom stori blong givim woning long yumi long saed blong en blong rabis fasin blong wol ya? !Jisas i no save mekem olsemia! Yumi save se hem i mas yusum wan trufala samting blong soem se God i bin mekem jajmen blong hem i kamtru long ol rabis man. Yes, fulap man oli bin lus long taem ya. Be yumi harem gud blong save se Noa mo famle blong hem oli laef tru long taem ya we Bigfala Wota i draonem wol.

“Taem blong Noa” i impoten tumas long ol man we oli stap laef tede, long taem ya we Jisas Kraes, ‘Pikinini blong Man i kam king finis.’ Taem yumi ridim ol haf blong stori ya we Noa i raetemdaon long saed blong Bigfala Wota we i draonem wol, yumi save sua se hemia wan trufala buk blong histri. Mo stori long Jenesis we God i pulum man blong raetem long saed blong Bigfala Wota ya, i impoten tumas long yumi tede. Noa, trifala pikinini blong hem mo ol waef blong trifala ya, oli bilif strong long rod we God i mekem blong sevem olgeta. Long sem fasin, yumi tede yumi mas bilif strong long ransom sakrefaes blong Jisas, nao bambae Jeova i save sevem yumi. (Matiu 20:28) Mo tu, ol samting we Noa i raetemdaon oli soem se hem wetem famle blong hem oli stap sef taem Bigfala Wota i draonem ol man we oli no obei long God. Long sem fasin, yumi gat janis blong laef tru long bigfala trabol we bambae i finisim ol rabis fasin blong wol ya.

[Ol Futnot]

^ B.K.T. i minim Bifo Kristin Taem.

^ Blong faenemaot ol samting we oli givhan long yumi blong makem stret yia we Bigfala Wota i ron, lukluk buk ya Insight on the Scriptures, we ol Witnes blong Jeova oli wokem, Buk 1, pej 458-​460.

^ Buk ya Keil-Delitzsch Commentary on the Old Testament, Buk 1, pej 148, i talem se: “Ating 73 dei afta we sip ya i fas antap long ol hil, oli luk samfala hil oli stat kamkamaot bakegen, hemia ol hil blong Amenia we oli stap raonabaot long sip ya.”

[Bokis blong pija long pej 5]

?Ol Man Ya Oli Rili Laef Longtaem Olsem?

BAEBOL i talem se: “Taem [Noa] i ded, hem i gat naen handred fifti yia blong hem.” (Jenesis 9:29) Metusela we i bubu man blong Noa, hem i gat 969 yia taem hem i ded. I no gat wan narafala man we i laef longtaem olsem hem. Afta long Adam, i gat ol man we oli bon, oli laef, mo oli ded. Biaen bakegen, sam narafala oli bon, oli laef, mo oli ded, mo i gohed olsem gogo ten grup blong man oli pas, nao Noa i jes bon. Long ol wanwan grup ya, ol man oli ded taem oli gat raonabaot 850 yia. (Jenesis 5:​5-31) ?From wanem ol man long taem bifo oli laef longtaem olsem?

Bifo olgeta, God i gat tingting se man bambae i stap laef gogo i no save finis. Fas man ya Adam, i gat janis blong stap laef olwe sipos hem i obei long God. (Jenesis 2:​15-17) Be Adam i no obei, mo hem i lusum janis ya. Long ol 930 yia we hem i laef, sloslo bodi blong hem i kam slak, gogo hem i gobak long graon we God i wokem hem long hem fastaem. (Jenesis 3:19; 5:5) Fas man ya i pasem sin mo ded i go long olgeta man we oli kamaot biaen long hem.​—Rom 5:12.

Nating se i olsem, ol man we oli laef long taem bifo oli klosap moa long Adam, ale oli stret moa i bitim yumi we yumi longwe long Adam. Taswe, oli laef longtaem moa long ol man we oli bon biaen. Bifo we Bigfala Wota i draonem wol, sam man oli laef go kasem klosap wan taosen yia. Be, afta we Bigfala Wota i ron, kwiktaem nomo laef blong ol man i kam sot, olsem Ebraham we i ded taem hem i gat 175 yia nomo. (Jenesis 25:7) Samwe long 400 yia afta we gudfala man ya Ebraham i ded, profet Moses i raetem se: “Yia blong mifala i save kasem seventi nomo, no sipos bodi blong mifala i stap strong oltaem, mifala i save kasem eiti, be oltaem mifala i stap kasem trabol, mifala i stap harem nogud nomo.” (Ol Sam 90:10) Laef blong ol man tede, i sot olsem ol man long taem blong Moses.

[Bokis blong pija long pej 6, 7]

Stat Long Taem We Sirus i Givim Oda Blong Letem Ol Jiu Oli Gofri Kaontem Ol Yia i Gobak Biaen Kasem Taem Blong Noa We Bigfala Wota i Ron

537 Oda we Sirus i givim *

539 King Sirus blong Pesia

i winim Babilon

68 yia

607 Stat blong ol 70 yia

we Juda i stap nating mo i

no gat man long hem

906 yia we

ol lida, jaj,

mo king oli

rul long Isrel

1513 Ol man Isrel oli kamfri

long wok slef long Ijip

430 yia 430 yia we ol man Isrel oli stap

long Ijip mo long Kenan

(Eksodas 12:​40, 41)

1943 Promes we God i mekem long Ebraham i stanap

205 yia

2148 Tera i bon

222 yia

2370 Bigfala Ren i Stat

[Futnot]

^ Sirus i givim oda ya blong letem ol man Jiu oli gofri ‘long taem we hem i rul long Babilonia, long fas yia blong hem,’ ating hemia long yia 538 B.K.T. no long stat blong yia 537 B.K.T.